- 1 -              Revd 4673/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4673/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. P. iz S., (OIB: …), koju zastupa punomoćnica J. K., odvjetnica iz S., protiv tuženice Republike Hrvatske (OIB: …), koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o prijedlogu tuženice da joj se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1780/2021-3 od 16. kolovoza 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu posl. br. P-77/2021-45 od 18. veljače 2021., u sjednici održanoj 21. veljače 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Tuženici se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1780/2021-3 od 16. kolovoza 2022. u odnosu na u njezinom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno prvo pitanje:

 

„Je li moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u vlasništvu zemljišne zajednice i na kojima je potom bilo upisano pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske?“

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je:

 

- utvrđeno da je tužiteljica „vlasnica novoformirane zk. čest. br. 1495/16, oranica G. površine 1500m² formirane tehničkim elaboratom … izrađenog od strane geodeta M. L. od 21.09.2006.g. (koja je u nalazu i mišljenju vještaka G. …, S., vl. M. L. od 23.01.2020.g. označena kao zk. čest. 4017)“,

 

- tuženica obvezana trpjeti da se „temeljem tehničkog elaborata … izrađenog od strane geodeta M. L. od 21.09.2006.g. izvrši parcelacija k.č.br. 1495/1, oranica G., upisana u zk. ul. br. 537 k.o. Đ. na način da se novoformirana zk. čest. br. 1495/16 (koja je u nalazu i mišljenju vještaka G. …, S., vl. M. L. od 23.01.2020.g. označena kao zk. čest. 4017) ima prenijeti u novi zemljišnoknjižni uložak kao samovlasništvo tužiteljice“,

 

- utvrđeno da je tužiteljica vlasnica „novoformirane zk.čest.br. 1495/17, oranica G. površine 486 m² formirane tehničkim elaboratom … izrađenog od strane geodeta M. L. od 21.09.2006.g. (koja je u nalazu i mišljenju vještaka G. …, S., vl. M. L. od 23.01.2020.g. označena kao zk. čest. 4018.)“,

 

- tuženica obvezana „trpjeti da se temeljem tehničkog elaborata … izrađenog od strane geodeta M. L. od 21.09.2006.g. izvrši parcelacija k.č.br.1495/1, oranica G., upisana u zk.ul.br. 537 k.o. Đ. na način da se novoformirana zk.čest. br. 1495/17 (koja je u nalazu i mišljenju vještaka G. …, S., vl. M. L. od 23.01.2020.g. označena kao zk. čest. 4018) ima prenijeti u novi zemljišnoknjižni uložak kao samovlasništvo tužiteljice“,

 

- tuženici naloženo da tužiteljici plati parnični trošak od 17.300,00 kn sa pripadajućim i u izreci presude određenim zakonskim zateznim kamatama.

 

2. Tuženica je podnijela prijedlog da joj se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

 

1./ Je li moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u vlasništvu zemljišne zajednice i na kojima je potom bilo upisano pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske?

 

2./ Uračunava li se tužitelju koji je tužbu podnio nakon donošenja Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 114/01) kao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja stvari u društvenom vlasništvu u periodu od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991.?

 

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

 

4. Prijedlog je djelomično osnovan.

 

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 16. kolovoza 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.“,

 

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...“.

 

7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu i praksu koju bi trebalo preispitati i promijeniti) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

 

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tuženice prvo postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.

 

9. Stoga je pravilno za zaključiti (kao, primjerice: u odluci ovoga suda posl. br. Revd 517/2021-2 od 9. lipnja 2021.):

 

9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljeno prvo pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

 

9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije,

 

te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 389.b st. 3. ZPP-a).

 

10. Drugačija je situacija sa prijedlogom tuženice u odnosu na drugo u njemu postavljeno pitanje: tuženica nije ispunila sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga i u odnosu na to pitanje.

 

11. Naime, osporenu presudu, kako glasi, gledano samo u odnosu na to pitanje opravdava shvaćanje za koje se ne može očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.

 

12. Konkretno, opravdava je shvaćanje iz stabilne, već ustaljene i dosljedne sudske prakse, izražene u nizu odluka revizijskog suda, pa primjerice i u odluci posl. br. Rev 494/2021-2 od 11. svibnja 2021., u kojoj je revizijski sud odgovorio na pitanje:

 

“Stječe li stranka pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, ako su se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću stekle prije donošenja odluke Ustavnog suda RH kojim je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno računa li se, u tom slučaju, u vrijeme potrebno za dosjelost i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991.?”

 

13. Sukladno tome, ovdje je za prihvatiti:

 

13.1. da, u svezi toga, drugo pitanje iz prijedloga tuženice nije važno za odluku o konkretnom predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu: obzirom na to kako je formulirano i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu presudu nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu - niti smatrati (što za pitanje dopuštenosti revizije nije zanemarivo) da u svezi i tog postavljenog pitanja postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa, odnosno takva - da bi ju trebalo mijenjati,

 

13.2. da u odnosu na to pitanje ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

 

14. Stoga je o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na to drugo pitanje valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odlučiti primjenom odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.

 

Zagreb, 21. veljače 2023.