- 1 -              Rev 4090/2019-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 4090/2019-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica M. H., Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, Stalna služba u Našicama, protiv tuženika Grada Našica, OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik V. O., odvjetnik u N., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-801/2017-2 od 4. srpnja 2019., kojom je potvrđena presuda  Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Našicama poslovni broj P-59/17-6 od 17. ožujka 2017., u sjednici održanoj 21. veljače 2023.,

 

r i j e š i o  j e:

 

I. Prihvaća se revizija tužitelja te se ukida presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-801/2017-2 od 4. srpnja 2019. i presuda  Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Našicama poslovni broj P-59/17-6 od 17. ožujka 2017. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. O troškovima ovog revizijskog postupka odlučit će sud konačnom odlukom o parničnim troškovima.

 

Obrazloženje

 

1. Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Našicama, presudom poslovni broj P-59/17-6 od 17. ožujka 2017. odbio je tužbeni zahtjev koji glasi:

 

"Utvrđuje se da je Republika Hrvatska, OIB ..., vlasnik nekretnina (poslovnih prostora) koje se nalaze u zgradi sagrađenoj na kčbr. 2760 u naravi zgrada i dvorište površine 3402 m2, ..., upisane u z.k.ul.br. 3510 k.o. N. i to:

 

a)      prizemlje objekta:

-          prostorija broj 1. predvorje površine                                                  17,5 m2,

-          prostorija broj 2. čekaonica površine                                              10,57 m2,

-          prostorija broj 3. šalter operativnog dežurstva   površine                8,10 m2,

-          prostorija broj 4. operativno dežurstvo površine                             16,00 m2,

-          prostorija broj 5. laboratorij kriminalističke tehnike površine            10,00 m2,

-          prostorija broj 6.  kriminalistička tehnika površine                           20,34 m2,

-          prostorija broj 7. policija u zajednici površine                                   12,64 m2,

-          prostorija broj 8. voditelj policije u zajednici  površine                        7,41 m2,

-         prostorija broj 9hodnik  površine                                                        48,6  m2,

-          prostorija broj 10. stepenište površine                                             27,00 m2,

-          prostorija broj 11. sanitarni čvor površine                                        12,15 m2,

-          prostorija broj 12. prostorija za zadržavanje površine                       7,20 m2,

-          prostorija broj 13. prostorija za agregat   površine                            3,50 m2,

-          prostorija broj 14. skladište  površine                                                3,50 m2,

-          prostorija broj 15. skladište površine                                              13,00 m2,

-          prostorija broj 16. društvena prostorija površine                             22,12 m2,

 

kat objekta:

-          prostorija broj 17. predvorje površine                                             33,00 m2,

-          prostorija broj 18. hodnik   površine                                                50,00 m2,

-          prostorija broj 19. tajnica površine                                                   14,50 m2,

-          prostorija broj 20. ured načelnika površine                                     25,20 m2,

-          prostorija broj 21. ured pomoćnika načelnika za kr. pol. površine   31,00 m2,

-          prostorija broj 22. ured pomoćnika načelnika površine       14,00 m2,               

-          prostorija broj 23. prostor temeljne policije  površine                       14,00 m2,

-          prostorija broj 24. prostor temeljne policije  površine                        13,50 m2

-          prostorija broj 25. prostor kriminalističke policije  površine               15,00 m2,

-          prostorija broj 26. kriminalističke evidencije površine                      14,50 m2,

-          prostorija broj 27 površine                                                                 14,00 m2

-          prostorija broj 28. računovodstvo   površine                                    14,10 m2,

-          prostorija broj 29. promet – očevidna ekipa  površine                     14,20 m2,

-          prostorija broj 30. telefonska c. površine                                             7,00 m2

-          prostorija broj 31. pomoćno skladište  površine                                 7,00 m2,

-          prostorija broj 32. prostor krim. policije površine                              14,00 m2,

-          prostorija broj 33. dakt. ured površine                                               14,00 m2

-          prostorija broj 34. prostor prometne  policije  površine                   13,50 m2,

-          prostorija broj 35. prostor prometne policije  površine                     13,00 m2,

-          prostorija broj 36. prostor krim. policije  površine                              13,50 m2

-          prostorija broj 37. društvena prostorija  površine                             39,00 m2,

sveukupne površine 664,42 m2,

 

b)     zatim u istoj zgradi sagrađenoj na kčbr 2760 površine 3402 m2, ..., upisane u z.k.ul.br. 3510 k.o. N., i to:

-          poslovna prostorija broj 2. površine     14,70 m2,

-          poslovna prostorija broj 3. površine     15,20 m2,

-          poslovna prostorija broj 4. površine     15,20 m2,

-          poslovna prostorija broj 14. površine   14,50 m2,

-          poslovna prostorija broj 15. površine   14,50 m2,

-          poslovna prostorija broj 16. površine  14,50 m2,

-          poslovna prostorija broj 17. površine  14,10 m2,

-          poslovna prostorija broj 18. površine  60,00 m2,

-          poslovna prostorija broj 19. površine  14,10 m2,

sveukupne površine 176,80 m2,

 

c)      -      poslovnoj prostoriji broj 31. površine 15 m2,

-          poslovnoj prostoriji broj 32. površine 15 m2,

 

ili ALTERNATIVNO

-          dvije poslovne prostorije ukupne površine 38 m2 u poslovno-stambenoj zgradi u N., .... koja zgrada se nalazi na kčbr. 2792/2 upisana u z.k.ul.br. 3510 k.o. N. (prizemlje)

 

d)     -   poslovna prostorija broj 8.   površine    14,52 m2,

-     poslovna prostorija broj 9.   površine    28,82 m2,

-     poslovna prostorija broj 10.   površine  14,52 m2,

-     poslovna prostorija broj 11.   površine  14,52 m2,

-     poslovna prostorija broj 12.  površine   14,52 m2,

-     poslovna prostorija broj 13.  površine   14,52 m2,

sveukupne površine 101,40 m2,

 

e)   - poslovna prostorija broj 54 površine 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj 55 površina 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj 56 površina 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj 57 površina 15,00 m2,    

-  poslovna prostorija broj 58 površina 22,28 m2,

-  poslovna prostorija broj 59 površina 14,63 m2,

-  poslovna prostorija broj 60 površina 14,63 m2,

-  poslovna prostorija broj 61 površina 14,63 m2,   

-  poslovna prostorija broj 62 površina 21,71 m2,

-  poslovna prostorija broj 63 površina 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj 64 površina 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj 65 površina 15,00 m2

-  poslovna prostorija broj 66 površina 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj 67 površina 15,00 m2,

-  poslovna prostorija broj  68 površina 15,00 m2,

              f)  - poslovna prostorija broj 1. površine 8,00 m2,

                 - poslovna prostorija broj 5. površine 14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 6. površine 14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 7. površine 14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 36. površine 15,00 m2,

     - poslovna prostorija broj 37. površine 15,00 m2,

     - poslovna prostorija broj 38. površine 15,00 m2,

                 - poslovna prostorija broj 39. površine 14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 40. površine 14,40 m2

                 - poslovna prostorija broj 41. površine 14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 42. površine  14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 43. površine  14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 44. površine  14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 45. površine  14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 46. površine  14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 47. površine  14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 48. površine  14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 49. površine  14,40 m2,

     - poslovna prostorija broj 50. površine  14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 51. površine  14,40 m2,

                 - poslovna prostorija broj 52. površine  15,00 m2,

                 - poslovna prostorija broj 53. površine  15,00 m2,

                 - poslovna prostorija broj 67. površine  15,00 m2,

 

    g) zatim, tužiteljica je vlasnik na nekretninama (poslovnim prostorijama) koje se nalaze u zgradi u ulici ...., sagrađenoj na kčbr. 1557 upisanoj u z.k.ul.br. 3510 k.o. N. i to:

              prizemlje objekta:

-          prostorija broj 1. ulaz površine                                                         47,50 m2,

-          prostorija broj 2. podrum površine                                                    30,00 m2,

-          prostorija broj 3. skladište površine                                                25,00 m2,

-          prostorija broj 4. skladište površine                                                 25,00 m2,

-          prostorija broj 5. hodnik površine                                                      5,50 m2,

-          prostorija broj 6. druš. prostorija umirovljenika MUP-a.,               45,00 m2

-          prostorija br. 7   kuhinja površine                                                        7,50 m2

-          prostorija br. 8   garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 9   garaža površine                                                      15,00 m2,

-          prostorija br. 10 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 11 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 12 garaža površine                                                      25,50 m2

-          prostorija br. 13 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 14 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 15 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 16 praonica površine                                                    36,00 m2

-          prostorija br. 17 mehanička radionica površine                               30,00 m2

-          prostorija br. 18 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 19 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 20 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 21 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 22 garaža površine                                                      15,00 m2

-          prostorija br. 23 garaža površine                                                      17,00 m2

-          prostorija br. 24  garaža površine                                                      10,00 m2

-          prostorija br. 25 neuređeno skladište površine                                30,00 m2

-          prostorija br. 26 neuređeno skladište površine                                30,00 m2

-          prostorija br. 27 neuređen hodnik površine                                       11,00 m2

-          prostorija br. 28 neuređen ured površine                                         15,00 m2

-          prostorija br. 29 neuređeni ured površine                                          15,00 m2

-          prostorija br. 30neuređeni ured površine                                           20,00 m2

-          prostorija br. 31stepenište površine                                                  21,00 m2,

kat objekta:

-          prostorija br. 32 hodnik površine                                                         37,00 m2

-          prostorija br. 33 čekaonica površine                                                   21,00 m2

-          prostorija br. 34 arhiva površine                                                         6,00 m2

-          prostorija br. 35 arhiva površine                                                         12,00 m2

-          prostorija br. 36 arhiva površine                                                         12,00 m2

-          prostorija br. 37 sanitarni čvor površine                                             9,00 m2

-          prostorija br. 38 skladište površine                                                     12,00 m2

-          prostorija br. 39 civilna i protupožarna  zaštita                                     9,00 m2

-          prostorija br. 40 referada oružja površine                                           27,00 m2

-          prostorija br. 41 arhiva, referade vozila površine                               25,00 m2

-          prostorija br. 42 referada vozila površine                                           20,00 m2

-          prostorija br. 43 ref. osobne iskaznice i putovnice površine                  21,5 m2

-          prostorija br. 44 daktiloured površine                                                  18,00 m2

-          prostorija br. 45 arhiva osobnih iskaznica površine                               17,5 m2

-          prostorija br. 46 ured pomoćnika načelnika za up.posl. pov.                18,00 m2

 

ukupne površine 662 m2,

 

zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima predmetnih zgrada, a isti dijelovi su neodvojivo povezani sa suvlasničkim dijelom cijelih nekretnina, što je tuženik Grad Našice, OIB ..., ..., dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon pravomoćnosti ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika sve u roku od 15 dana."

 

11. Odlukom o parničnim troškovima tužitelju Republici Hrvatskoj je naloženo naknaditi tuženiku Gradu Našice parnične troškove u iznosu 32.031,00 kn.

 

2. Županijski sud u Osijeku presudom poslovni broj Gž-801/2017-2 od 4. srpnja 2019. odbio je žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

 

3. Tako je suđeno u sporu radi utvrđenja prava vlasništva koje je prema navodima iz tužbe tužiteljica stekla izravno na temelju više zakona.

 

4. Protiv drugostupanjske presude tužitelj  je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH i 84/08, 123/08, 57/1, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine" broj 70/19 – dalje: ZID ZPP/19) i čl. 107. st. 5. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine" broj  80/22 - dalje: ZID ZPP/22).

 

4.1. U reviziji je naveo da odluka u postupku ovisi o rješenju materijalnopravnog pitanja naznačenog u reviziji, važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati reviziju te preinači drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev, a podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

5. Tuženik je odgovorio na reviziju te je predložio odbaciti reviziju kao nedopuštenu,  a podredno odbiti reviziju kao neosnovanu.

 

6. Revizija je dopuštena i osnovana.

 

7. Vijeće ovog revizijskog suda je prije odluke o osnovanosti revizije ispitalo njezinu dopuštenost imajući na umu da vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude ne prelazi 200.000,00 kuna (iznosi 101.000,00 kuna), a nije riječ o drugostupanjskoj presudi donesenoj u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, niti prema odredbama članka 373.a i 373.b ZPP, pa protiv nje nije dopuštena redovna revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP.

 

8. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, od kojih su neki razlozi važnosti navedeni samo primjerice. U reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

9. U ovom slučaju je revizija dopuštena jer udovoljava navedenim kriterijima.

 

10. Predmet spora je, kako je uvodno navedeno, utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na nekretninama opisanim u presudi.

 

11. U postupku koji je prethodio reviziji je utvrđeno:

 

- nekretnine koje su predmetom ovog postupka su u zemljišnim knjigama nadležnog suda upisane kao vlasništvo tuženika,

 

- upis prava vlasništva u korist tuženika je izvršen temeljem Sporazuma o preuzimanju nekretnina bivše Općine N. od 31.03.1994., Z-1561/94, i Dopunskog sporazuma od 29.12.1994. –Z-465/95 (list 45. do 59. spisa, dalje - Sporazumi),

 

- Sporazum na temelju kojeg je izvršen upis u članku IV, a Dopunski sporazum u članku III, sadrže „clausule intabulandi“, a oba Sporazuma sadrže potvrde tadašnjeg Javnog pravobraniteljstva u Našicama da su isti u skladu s zakonom, te da na iste nemaju primjedbi. (list 46. i poleđina lista 59. spisa),

 

- u zgradama su prije sklapanja navedenog Sporazuma, a i nakon toga,  smješteni poslovni  prostori koje koriste Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, suci za prekršaje, Javni pravobranitelj, Ministarstvo financija, Selekcijska služba, te Uprava Grada Našica.

 

12. Imajući na umu navedena utvrđenja tužbeni zahtjev je odbijen. Nižestupanjski sudovi su zauzeli shvaćanje da je tuženik predmetne nekretnine stekao zakonito i to temeljem odredbi čl. 67. i 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi u svezi s čl. 360. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje: ZVDSP) dakle, bio je upisan kao korisnik predmetnih nekretnina, te se na njega ima primjenjivati odredba čl. 388. st. 2. ZVDSP kojim je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U obrazloženju se sud pozvao i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/1587/2000 od 14. 11. 2001. u kojoj se na str. 2. t. 6. navodi „Sud utvrđuje da je Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi člancima 67. i 87. stavkom 1., nekadašnjem društvenom vlasništvu postale jedinice lokalne samouprave i uprave, t. općine, gradovi i županije.“

 

12.1. Navedeno je također kako u vrijeme upisa prava vlasništva tuženika u zemljišne knjige, tadašnje Javno pravobraniteljstvo kao ovlašteno tijelo imalo je obvezu temeljem čl. 29. - 31. tada važećeg Zakona o javnom pravobranilaštvu ("Narodne novine", broj 71/77 i dr.) davati pravna mišljenja na sve pravne poslove državnih organa i drugih društvenih pravnih osoba koje su zaključivale bilo kakve pravne poslove, pa je tako dalo pozitivno mišljenje na Sporazum i Dodatak koji su predmetom ovog postupka. Stoga je po shvaćanju nižestupanjskih sudova tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

 

13. Tužitelj je revizijom osporio pravno shvaćanje na kojemu se temelji pobijana presuda te je naznačio pravno pitanje:

 

„Je li tuženik mogao steći pravo vlasništva nekretnina (poslovnih prostora) temeljem Sporazuma o preuzimanju nekretnina bivše Općine N. koji je zaključen 18. listopada 1994. i temeljem Dopunskog sporazuma o preuzimanju nekretnina i pokretnina bivše Općine N. od 29. prosinca 1994., a koji sporazumi su zaključeni nakon što su stupili na snagu: Zakon o unutrašnjim poslovima (Narodne novine broj 55/89), Zakon o upravama društvenih prihoda (Narodne novine broj 10/82, 17/86, 27/88), Zakon o poreznoj upravi (Narodne novine broj 75/93), Zakon o državnom pravobraniteljstvu (Narodne novine broj 75/95), Zakon o javnom pravobraniteljstvu (Narodne novine broj 17/77, 17/86, 19/90, 41/90, 83/92), Zakon o sudovima (Narodne novine broj 16/90), Zakon o sustavu državne uprave (Narodne novine broj 75/93, 48/99, 15/00, 59/01, 199/03, 79/07, 190/03), Zakon o obrani (Narodne novine broj 49/91, 53a/91, 73/91, 19/92, 55/92, 49/93) i Uredba o preuzimanju sredstava JNA i SSNO?“

 

14. U reviziji je navedeno da je pitanje važno zato što o njemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, kao i da je Vrhovni sud RH u identičnom slučaju zauzeo pravno shvaćanje u odluci poslovni broj Rev-19/08 od 25. veljače 2009., ali je pobijana presuda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno navedenom shvaćanju.

 

15. Ovaj sud je našao da je naznačeno pitanje određeno navedeno, važno je za rješenje ovog spora, a važno je i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

 

16. Odredbe materijalnog prava na koje se odnosi naznačeno pitanje, i koje je tužitelj naveo u reviziji glase:

 

- čl. 108. Zakona o unutrašnjim poslovima ("Narodne novine" broj 55/89,  16/90, 47/90 i 19/91 : Nekretnine, pokretne stvari i druga sredstva općinskih i gradskih sekretarijata za unutrašnje poslove, prenose se na korištenje bez naknade na Ministarstvo 1. siječnja 1990. godine;

 

- čl. 25. st. 1. Zakona o poreznoj upravi (Narodne novine broj 75/93): Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo financija - Porezna uprava preuzima i nastavlja koristiti prostorije i opremu koju su koristile uprave prihoda dosadašnjih općina i čl. 26: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o upravama društvenih prihoda ("Narodne novine" br. 10/82., 17/86. i 27/88.);

 

- čl. 91. Zakona o državnom pravobraniteljstvu (Narodne novine broj 75/95): Republika Hrvatska postaje vlasnik imovine dosadašnjih javnih pravobraniteljstava čija su sjedišta u sjedištu općina, županija i Grada Zagreba (st. 1.) Ministarstvo pravosuđa na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske odlučit će o rasporedu i načinu korištenja imovine iz stavka 1. ovoga članka (st. 2.), čl. 95: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", br.17/77., 17/86., 19/90., 41/90. i 83/92.).;

 

- čl. 78. Zakona o redovnim sudovima ("Narodne novine" broj 32/88, 16/90): Nekretnine i sredstva općina, koja koriste općinski sudovi, kao i sva prava i obveze općinskih sudova. prenose se, bez naknade, na Socijalističku Republiku Hrvatsku 1. siječnja 1991.(st. 1) Rješenje o prijenosu nekretnina, prema stavu 1. ovoga člana, donosi rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave (st. 2.).

 

- Zakonom o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/93, 48/99, 15/00, 59/01, 199/03, 79/07 i 190/03), bilo je uređeno ustrojstvo državne uprave;

 

- čl. 46. Zakon o izmjenama i dopunama obrani ("Narodne novine" broj 49/93): Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju s radom uredi za obranu kao općinski organi uprave odnosno organ uprave Grada Zagreba. Poslove, zadatke te djelatnike ureda za obranu iz stavka 1. ovoga članka, koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na poslovima u tim uredima, preuzima Ministarstvo obrane. Ministar obrane, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uredit će ustrojstvo, organizaciju i način rada na preuzetim poslovima i zadacima iz stavka 2. ovoga članka. Djelatnicima organa iz stavka 2. ovoga članka koji ne budu raspoređeni, radni odnos prestaje pod uvjetima i načinom propisanim Zakonom o upravi;

 

- čl. 47: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo obrane preuzima i nastavlja koristiti prostorije i opremu koju su koristili uredi za obranu iz članka 46. ovoga Zakona;

 

- čl. 1. Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO ("Narodne novine" broj 52/91): Društvena sredstva na teritoriju Republike Hrvatske kojima, kao sredstvima Federacije, upravljaju i raspolažu Jugoslavenska narodna armija i Savezni sekretarijat za narodnu obranu postaju vlasništvo Republike Hrvatske.;

 

- čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi u upravi ("Narodne novine" broj 90/92, 94/93, 117/93): Općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija. gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzet će nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica;

 

-  čl. 360. i 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 134/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP).

 

17. Vrhovni sud Republike Hrvatske je o naznačenom pitanju već zauzeo pravno shvaćanje glede primjene pojedinih navedenih propisa, iz kojih je jasan pristup tog suda u pogledu stjecanja prava vlasništva na nekretninama koje su koristila pojedina tijela državne uprave prije stupanja na snagu ZVDSP:

 

-Rev-19/08-2 od 25. veljače 2009.:

 

„U trenutku stupanja na snagu ZV (1. siječnja 1997.) pravo korištenja sporne nekretnine imalo je Ministarstvo financija  RH – Porezna uprava, a ne tuženik. To tijelo državne uprave je od trenutka kada je stupio na snagu Zakon o poreznoj upravi (25. kolovoza 1993.) temeljem odredbe čl. 25.  tog zakona preuzelo i nastavilo koristiti prostorije i opremu koju su do tada koristile uprave prihoda dosadašnjih općina.

 

Tužiteljica nije stekla pravo vlasništva sporne nekretnine stupanjem na snagu Zakona o poreznoj upravi, ali je u tom trenutku nastavila koristiti nekretnine koje  su do tada koristile uprave društvenih prihoda dotadašnjih općina te tuženik od tog trenutka više nije imao pravo korištenja sporne nekretnine. Prema tome je upravo tužiteljica u trenutku stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima imala pravo korištenja sporne nekretnine te je temeljem zakona (čl. 362. st. 2. ZVDSP) stekla pravo vlasništva na spornoj nekretnini.

 

Stoga je u pravu revidentica kada tvrdi da je, kao nositelj prava korištenja ovih nekretninama temeljem prijelaznih odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje uređuju pretvorbu prava korištenja u pravo vlasništva, postala vlasnica svih nekretnina na kojima je stekla pravo korištenja temeljem Zakona o poreznoj upravi tj. postala je vlasnica svih nekretnina na kojima su pravo korištenja imale bivše općine, a koje nekretnine su koristile bivše uprave društvenih prihoda u vrijeme stupanja na snagu Zakona o poreznoj upravi iz 1993. pa i sporne zgrade u Požegi.“

 

Rev-1349/10-2 od 11.lipnja 2014.:

 

„Zakonom o obrani, odnosno njegovim Izmjenama i dopunama objavljenim u "Narodnim novinama" broj 49/93. (dalje: ZID Zakona o obrani), koje su stupile na snagu danom objave (26. svibnja 1993.) propisano je u čl. 46. (čl. 202. pročišćenog teksta) "...danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju s radom uredi za obranu kao općinski organi uprave odnosno organ uprave Grada Zagreba Poslove, zadatke te djelatnike ureda za obranu iz stavka 1. ovoga članka, koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na poslovima u tim uredima, preuzima Ministarstvo obrane. (…)  Odredbom čl. 47 ZID Zakona o obrani (čl. 203. pročišćenog teksta Zakona o obrani) propisano je „...danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo obrane preuzima i nastavlja koristiti prostorije i opremu koju su koristili uredi za obranu iz članka 46. ovoga Zakona Iako ovaj zakon ne govori izrijekom o preuzimanju prostorija i opremu koje su koristili bivši uredi za obranu u vlasništvo Republike Hrvatske, već samo o njihovom preuzimanju, po ocjeni ovoga suda navedena pravila ZID Zakon o obrani odredbi predstavljaju pretvorbeni propis, kojim je u trenutku njegova stupanja na snagu pravo korištenja prostorija i opreme koje su koristili bivši uredi za obranu ustanovljeno u korist Republike Hrvatske. Dakle, tuženica nije stekla pravo vlasništva spornih nekretnina stupanjem na snagu ZID Zakona o obrani, ali je tim trenutkom stekla pravo korištenja nekretnina koje su ranije koristili uredi za obranu dotadašnjih općina te tužiteljica od tog trenutka više nije imala pravo korištenja prijepornih nekretnina. Ovo stoga što su odredbe ZID Zakona o obrani u pogledu prava korištenja nekretninama kojima su se koristili bivši uredi za obranu (kao odredbe posebnog zakona), derogirale odredbe (čl. 87. st. 1.) općeg Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.

 

Prema tome, danom stupanja na snagu odredbi ZID Zakona o obrani prestalo je pravo korištenja pravnih prednika tužiteljice na prijepornim nekretninama na kojima je ranije koristili općinski uredi za obranu. Zbog toga Komisija Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. svibnja 1994., sa svrhom rješavanja sporova između općina, gradova i županija nastale u preuzimanju i raspodjeli nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te drugih prava dosadašnjih općina, više nije imala ovlaštenje utvrđivati bilo kakvo pravo u korist neke od jedinica lokalne samouprave u odnosu na predmetnu imovinu, niti je tužiteljica u postupku koji je provela Komisija Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija i koji je okončan rješenjem te komisije Klasa: 940-01/95-01/41, Ur. Broj: 515-02-95-5 od 14. prosinca 1995., mogla steći vlasništvo na prijepornim nekretninama.

 

Nadalje, odredbom čl. 360. st. 2 ZV je propisano da pravo upravljanja odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu tog Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu tog Zakona pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

 

U trenutku stupanja na snagu ZV (1. siječnja 1997.) pravo korištenja prijepornih nekretnina imalo je Ministarstvo obrane RH (tužena), a ne tužiteljica, pa je stupanjem na snagu ovoga zakona to pravo tuženice pretvoreno u pravo vlasništva na tim nekretninama, slijedom čega je tužitelj osnovano mogao zahtijevati upis takvog svog vlasništva (čl. 388. st. 2. ZV u vezi s čl. 203. Zakona o obrani) i takvim upisom nije povrijedila ranije upisano pravo tužiteljice.“

 

- Rev-2383/1999-2 od 30. listopada 2003, kojom je utvrđeno da je RH vlasnica nekretnine:

 

„Donošenjem Zakona o unutrašnjim poslovima ("Narodne novine", broj 55/89) nadležnost unutrašnjih poslova prešla je u cijelosti na Republiku Hrvatsku, a prema odredbi čl. 108. istog Zakona, prestali su s radom dana 31. prosinca 1989. godine dosadašnji općinski i gradski sekretarijati za unutrašnje poslove, dok je u odredbi čl. 115. istog Zakona propisano, da nekretnine, pokretne stvari i druga sredstva općinskih i gradskih sekretarijata za unutrašnje poslove, prenose se na korištenje bez naknade na Republički sekretarijat 1. siječnja 1990. godine (u pročišćenom tekstu – čl. 108. Zakona o unutarnjim poslovima).

 

S obzirom na izloženo i odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96 i 73/00), ovaj revizijski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odlučio je kao u izreci ove presude s time da je odbijena revizija u odnosu na drugi tužbeni zahtjev tužitelja, da je tužitelj pravo vlasništva na istoj nekretnini stekao dosjelošću budući da se radi o dva zahtjeva - utvrđivanja prava vlasništva, ali s dva pravna osnova, pa kako je ovom odlukom prihvaćen prvi zahtjev, valjalo je reviziju odbiti u odnosu na pobijani dio presude u odnosu na drugi zahtjev.“

 

18. Zbog iznijetih razloga za odluku o tome je li Republika Hrvatska u ovom slučaju stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama po odredbi čl. 360. ZVDSP odlučno je tko je bio nositelj prava korištenja na nekretninama u društvenom vlasništvu u trenutku stupanja na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.)  jer je po toj odredbi pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo pretvorbom nositelja toga prava pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni slijednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije (st. 1.). Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije (st. 2.).

 

19. Pravo korištenja u smislu navedene odredbe je ograničeno stvarno pravo koje se upisivalo u zemljišne knjige, i u ovom slučaju je u trenutku stupanja na snagu čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi u zemljišni knjigama glede predmetnih nekretnina bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist Općine N. Međutim, na temelju Sporazuma o preuzimanju nekretnina bivše Općine N. i Dopunskog sporazuma od 29.12.1994. pravni slijednici Općine Našice su mogli steći pravo korištenja samo na onim nekretninama na kojima posebnim zakonima  pravo korištenja prethodno nije bilo preneseno na Republiku Hrvatsku, jer je u odnosu na te nekretnine nastupilo stjecanje prava u korist RH na temelju samog zakona, neovisno o upisu u zemljišnim knjigama.

 

20. S obzirom na odredbe zakona navedenih u toč. 16. ovog obrazloženja slijedi da je Republika Hrvatska na temelju nekih od navedenih zakona već po samom tekstu zakona postala vlasnica nekretnina, dok je u odnosu na neke nekretnine postala nositelj prava korištenja koje je slijedom odredbe čl. 360. ZVDSP pretvoreno u pravo vlasništva, neovisno o tome što je u trenutku stjecanja prava korištenja u korist RH u zemljišnim knjigama bilo upisano pravo korištenja u korist Općine N.

 

20.1. Sporazum o preuzimanju nekretnina bivše Općine N. i Dopunski sporazum nisu sami po sebi ništetni zbog toga što su predmet diobe bile nekretnine u odnosu na koje je Općina N. već izgubila pravo korištenja,  ali nisu bili podobni za stjecanje prava korištenja i potom prava vlasništva tih nekretnina.

 

 

21. Stoga odgovor na naznačeno pitanje glasi:

 

„Pravni slijednici bivših općina nisu mogli steći pravo vlasništva nekretnina (poslovnih prostora) temeljem Sporazuma o preuzimanju nekretnina bivše Općine Našice koji je zaključen 18. listopada 1994. i temeljem Dopunskog sporazuma o preuzimanju nekretnina i pokretnina bivše Općine N. od 29. prosinca 1994.,  a koji sporazumi su zaključeni nakon što su stupili na snagu: Zakon o unutrašnjim poslovima (Narodne novine broj 55/89), Zakon o upravama društvenih prihoda (Narodne novine broj 10/825, 17/86, 27/88), Zakon o poreznoj upravi (Narodne novine broj 75/93), Zakon o državnom pravobraniteljstvu (Narodne novine broj 75/95), Zakon o javnom pravobraniteljstvu (Narodne novine broj 17/77, 17/86, 19/90, 41/90, 83/92), Zakon o sudovima (Narodne novine broj 16/90), Zakon o sustavu državne uprave (Narodne novine broj 75/93, 48/99, 15/00, 59/01, 199/03, 79/07, 190/03), Zakon o obrani (Narodne novine broj 49/91, 53a/91, 73/91, 19/92, 55/92, 49/93) i Uredba o preuzimanju sredstava JNA i SSNO?, u odnosu na one nekretnine za koje je tim posebnim zakonima na Republiku Hrvatsku preneseno pravo vlasništva ili pravo korištenja nekretnina u društvenom vlasništvu.“

 

22. Pobijana presuda se temelji na pravnom shvaćanju koje nije u skladu sa shvaćanjem Vrhovnog suda RH u gore navedenim presudama, te u odgovoru na naznačeno pitanje.

 

23. Kako uslijed pogrešnog pravnog pristupa u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije utvrđeno glede kojih dijelova predmetnih nekretnina je pravo vlasništva ili pravo korištenja preneseno na Republiku Hrvatsku, za sada nema elemenata za preinaku nižestupanjskih presuda. Također iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova nema elemenata za ocjenu jesu li dijelovi nekretnina opisani u presudi podobni za stjecanje prava vlasništva posebnih dijelova zgrade u smislu odredaba ZVDSP.

 

24. Stoga je valjalo ukinuti nižestupanjske presude po čl. 395. st. 2. ZPP i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

25. Na temelju odredbe čl. 166. st. 4. ZPP ostavljeno je da se o troškovima parničnog postupka u povodu revizije odluči u konačnoj odluci o parničnim troškovima.

 

Zagreb, 21. veljače 2023.