REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Adeli Turkalj, u pravnoj stvari
tužitelja H.C.M. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika V. škola, Z., . OIB: …, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. siječnja 2023. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja M.T., odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika A.D., ravnateljice tuženika, dana 17. veljače 2023. godine

p r e s u d i o j e

I Nalaže se tuženiku V. škola, Z., OIB: …, da tužitelju H.C.M. iz Z., OIB: … u roku od 15 dana isplati na ime razlike manje isplaćenih plaća bruto iznos od 867,51 eur* / 6.536,27 kn sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, osim kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u navedenom iznosu, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom na iznos od:

- 65,84 eur* od 16.02.2016. godine do isplate,
- 66,38 eur* od 16.03.2016. godine do isplate,
- 66,79 eur* od 16.04.2016. godine do isplate,
- 67,87 eur* od 16.05.2016. godine do isplate,
- 66,59 eur* od 16.06.2016. godine do isplate,
- 65,29 eur* od 16.07.2016. godine do isplate,
- 66,31 eur* od 16.08.2016. godine do isplate,
- 78,60 eur* od 16.09.2016. godine do isplate,
- 71,65 eur* od 16.10.2016. godine do isplate,
- 70,79 eur* od 16.11.2016. godine do isplate,
- 70,55 eur* od 16.12.2016. godine do isplate,
- 69,84 eur* od 16.01.2017. godine do isplate i
- 41,01 eur* od 16.02.2017. godine do isplate.

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

II Nalaže se tuženiku V. škola, Z., OIB: …, da tužitelju H.C.M. iz Z., OIB: …, u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 839,88 eur* / 6.328,08 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. veljače 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 566,37 eur* / 4.267,31 kn odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 13. prosinca 2020. godine podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika
radi isplate razlike plaće. U tužbi navodi da je u utuženom razdoblju bio zaposlen kod
tuženika, koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o
plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09) te mu je u spornom razdoblju plaća bila
definirana naprijed navedenim Zakonom.

Ističe da je u spornom razdoblju osnovica plaće bila regulirana Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09), a čl. 2. je propisano da se osnovica plaće
javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike
Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.

Nadalje navodi da je u spornom razdoblju na snazi bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13.) i Sporazumi
Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi koji su sklopljeni na način propisan za
sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo kolektivnog ugovora, a kojima je
određena visina osnovice za obračun plaća u javnim službama:

-Sporazumom o osnovici za plaće javnim u službama od 23. studenog 2006.
godine - kojim je osnovica za obračun plaće od 2009. godine iznosila 5.415,37 kn, a istim
Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaće javnim službama za po
6 % u 2007., 2008. i 2009. godini

-Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.
godine - kojim je (u čl. II) određeno privremeno smanjenje osnovice u 2009. godini sa

5.415,37 kn na 5.108,84 kn i (u čl. III) vraćanje osnovice na razinu od 5.415,37 kn nakon
rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a

- Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. godine - kojim je (u čl. III) određeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).

Ističe da je dana 28. prosinca 2012. godine doneseno Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama kojim se
utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. godine ne ostvare pretpostavke iz čl.
III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti
na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na
godišnjoj razini. Nadalje navodi da se utvrđuje kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama i
dopunama Dodatka Sporazumu uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad
realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
Nadalje navodi da je dana 27. studenoga 2015. godine Državni zavod za statistiku
RH objavio Priopćenje za javnost sa realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama
BDP-a iz kojega je vidljivo da je u drugom tromjesečju 2015. godine realan rast BDP-a
iznosio 1,2 %, a u trećem tromjesečju 2015. godine realan međugodišnji rast BDP-a
iznosio je 2,8 % te iz tih podataka slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni
međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2 %.

Naglašava da nakon objave službenih podataka Državnog zavoda za statistiku,
Vlada RH nije donijela posebnu odluku o visini osnovice za 2016. godinu, jer je na snazi
bio TKU i Sporazumi o osnovici kojima je visina osnovice za obračun plaća za 2016.
godinu bila određena na 5.415,37 kn (sukladno čl. 2. Zakona o osnovici), a unatoč tome,
tuženik mu je sve plaće u 2016. godini obračunavao sa osnovicom od 5.108,84 kn.
Tijekom postupka tužitelj je proširio tužbu i tužbeni zahtjev na istoj činjeničnoj i
pravnoj osnovi za razdoblje od 01. siječnja 2017. do 26. siječnja 2017. godine.

2. Konačno postavljenim zahtjevom u podnesku od 13. siječnja 2023. godine,
predanog na ročištu 16. siječnja 2023. godine, tužitelj od tuženika na ime razlike plaće
potražuje ukupan iznos od 867,51 eur* / 6.536,27 kn bruto sa zakonskom zateznom
kamatom tekućom na pojedine mjesečne iznose od 16. u mjesecu za prethodni mjesec,
osim kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane u gore
navedenom iznosu. Također potražuje troškove ovog postupka s kamatom od presuđenja
do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Čini nespornim da je
tužitelj njegov zaposlenik temeljem Ugovora o radu. Navodi kako je pogrešno da bi
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine,
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011. godine bili sklopljeni kao dodaci, izmjene i dopune, aneksi ili bilo što slično
u odnosu na Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Ističe da navedeni
Dodatak Sporazumu i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu predstavljaju dodatak,
odnosno izmjene i dopune u odnosu na Sporazum o osnovici plaće u javnim službama
sklopljen 23. studenog 2006. godine, a što je sporazum različit od Sporazuma o dodacima
na plaću u obrazovanju i znanosti sklopljenog dana 25. studenoga 2006. godine.
Nadalje ističe da je sporna pravna valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama sklopljenih dana 26. listopada 2011. godine jer su iste
potpisane od sedam potpisnika, dok su prethodni Sporazum i Dodatak Sporazumu
potpisani od osam potpisnika. Ističe da Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske jest parafirao, ali nije i potpisao, dakle nije sklopio Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama. Također ističe da bi izmjene kolektivnog
ugovora, bez obzira na njihov naziv, bile pravno valjane, potrebno je da ih sklope svi
sindikati koji su sklopili i sam izvorni kolektivni ugovor, te slijedom navedenog ističe da su
pravno nevaljane, ništetne i nepostojeće Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu te ne
postoji utuživa obveza, pa niti ona uvećanja/podizanja iznosa osnovice za plaće u javnim
službama, kao niti drugih usklađivanja plaća.

Naglašava da sklapanju kolektivnog ugovora (i svih njegovih dodataka te izmjena i
dopuna) nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu, jer on kao
poslodavac o sklapanju kolektivnog ugovora nije pregovarao sa pregovaračkim odborom

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo sa predstavnicima određenih,
pojedinačnih i nekih sindikata s područja za koje se kolektivni ugovor sklapa, kao i da ti
predstavnici sindikata nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti su
imenovani odlukom Gospodarsko-socijalnog vijeća, a što je izravno protivno pravnom
uređenju Odbora sindikata za kolektivne pregovore iz odredbi čl. 186. Zakona o radu,
odnosno odredbi čl. 254. Zakona o radu. Također naglašava da se radi o sporazumu koji
po svojoj pravnoj prirodi predstavlja običan ugovor, sporazum obveznog prava, ne i
kolektivni ugovor kao ugovor radnog prava.

Nadalje naglašava da se plaće u javnim službama uređuju prije svega Zakonom o
plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09 i 124/09). Ističe kako je na sjednici održanoj dana 29. prosinca 2016.
godine Vlada RH donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama
kojom je ista utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se primjenjuje od 01. siječnja 2017.
godine, počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine koja je isplaćena u mjesecu
veljači 2017. godine. Nadalje ističe da prethodno nije bilo drugačijeg kolektivnog ugovora
zaključenog između Vlade RH i sindikata javnih službi kojim bi se utvrdila osnovica plaće u
javnim službama, odnosno podredno drugačije odluke Vlade RH te se primjenjivala
osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009. godine. Također ističe da je sve do donošenja
Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016.
godine, s primjenom od dana 01. siječnja 2017. godine, u primjeni bila osnovica za
obračun plaće u javnim službama u visini od 5.108,84 kn bruto, prema Dodatku
Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine.

Navodi da tužitelj pogrešno smatra da su nastupile pretpostavke za primjenu
osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto iz odredbe čl.
III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Nadalje navodi da su u čl. VII Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu navedeni uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu, tako se u točki I istog članka navodi da ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III do V
Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Također navodi
da se ta odredba primjenjuje od dana stupanja na snagu Izmjena i dopuna, te smatra da
citirano nesporno uređuje odgodu „uskladbe"“ za onaj broj razdoblja „pada realnog
tromjesečnog BDP-a" (tzv. negativni rast) u odnosu na trenutak utvrđen čl. III Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu.

Ističe kako je nakon sklapanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, prema
dostupnim podacima DZS-a, BDP Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini -
„realni tromjesečni BDP“ - u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine, zabilježio
dvanaest konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počam od četvrtog
tromjesečja 2011. godine, a zaključno s trećim tromjesečjem 2014. godine, te smatra da
se uskladba prema čl. III do V Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu treba odgoditi za
dvanaest konsekutivnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. godine nadalje. Također
ističe kako okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način
kako to navodi tužitelj nisu nastupile.

Nadalje ističe kako Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu imaju ugovoreno
vremensko važenje od 5 godina, čije trajanje je isteklo dana 25. listopada 2016. godine, te
do "uskladbe" osnovice plaće u javnim službama temeljem Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. godine ne
bi došlo u razdoblju važenja i primjene istih.

Ističe i prigovor zastare.

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu
parničnog troška.

4. Na ročištu održanom dana 12. svibnja 2022. godine tuženik je povukao prigovor
zastare, a na ročištu održanom dana 16. siječnja 2023. godine učinio je nespornom visinu
tužbenog zahtjeva i tijek kamate.

5. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u tuženikov izračun
razlike plaće tužitelja za utuženi period (str. 111 spisa), obračunsku listu plaće tužitelja za
siječanj 2017. (str. 112 spisa) i drugu dokumentaciju (str. 6-29, 40-65 i 74-108 spisa).

6. Na temelju ovako provedenog postupka, a cijeneći dokaze sukladno odredbi čl. 8.
Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,
25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP), ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od 01.
siječnja 2016. do 26. siječnja 2017. godine, a na temelju odredbe čl. III Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine
kao i na temelju Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. godine.

8. Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kod
tuženika (koji kao poslodavac predstavlja javnu službu), te da mu je tuženik u navedenom
razdoblju obračunao plaću po osnovici od 5.108,84 kn.

9. Također nije sporna visina tužbenog zahtjeva i tijek kamata.

10. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik tužitelju u utuženom razdoblju bio
dužan obračunavati i isplaćivati plaću prema osnovici od 5.415,37 kn, na temelju odredbe
čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011. godine.

11. Također je sporna i sama pravna valjanost navedenih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu te podredno, jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe čl. III (pod uvjetom
da je valjana) ili je pak ista odgođena odnosno prestala važiti budući je primjena Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu istekla 26. siječnja 2017. godine.

12. Dana 23. studenog 2006. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su
Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno da će se osnovica za
izračun plaća u javnim službama povećati za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini u
odnosu na osnovicu u prethodnoj godini.

13. Dana 13. svibnja 2009. godine sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama kojim je utvrđeno da se danom potpisivanja Sporazuma primjenjuje
osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od

5.108,84 kn bruto, dok će se od 01. siječnja 2010. godine osnovica povećat za inflaciju
mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca 2009.
godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku (čl. II).

Odredbom čl. III ugovoreno je da u trenutku kada službeni pokazatelji DZS-a ukažu
na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili
više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaće u javnim
službama iznosit će 5.415,37 kn bruto.

Nadalje odredbama čl. IV-V ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u RH.

14. Dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi
sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama kojima je izmijenjen čl. II, te isti glasi: " Potpisnici Izmjena i dopuna suglasni su
da se od dana potpisa Dodatka primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike
i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto."

Nadalje, čl. III Dodatka Sporazuma, izmijenjen je na način da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog
rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama.

Također je izmijenjen čl. IV kojim je promijenjen način usklađivanja pariteta, kao i
čl. VII u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te
Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad
realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako
realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
opisanih u čl. III do V tih Izmjena i dopuna.

15. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu usvojene su u obliku Arbitražne
odluke od 07. prosinca 2011. godine donesene od strane arbitraže koja se sastoji od
neutralnog predsjednika arbitraže, dva predstavnika sindikata javnih službi - potpisnika
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine i
dva predstavnika Vlade RH.

16. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. godine usvojili
Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama te su u čl. 2. utvrdili da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od
posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri
tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena čl. IV. st. 5.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do

31. prosinca 2013. godine.

Čl. 3. Vjerodostojnog tumačenja njegovi potpisnici su utvrdili da su istim otklonjene
dvojbe oko primjene dokumenata iz čl. 1. tumačenja, zbog čega nema potrebe za
izmjenama navedenih dokumenata izvan uvjeta i postupaka predviđenih samim tim
dokumentima.

17. Vlada RH je dana 29. prosinca 2016. godine donijela Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 01.
siječnja 2017. godine, tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja će biti
isplaćena za mjesec veljaču 2017. godine.

18. Prije svega treba ukazati da se tuženik u odgovoru na tužbu poziva na Sporazum o
dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. godine, a koji nije
predmet ovog postupka, jer se istim Sporazumom utvrđuju dodaci na plaću, dok se

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama utvrđuje visina osnovice za izračun
plaće u javnim službama, a što je predmet ovog postupka.

19. Sud je ocijenio neosnovanim prigovore tuženika koji se odnose na ništetnost i
nevaljanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Naime, činjenica što Samostalni
sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske nije potpisao Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu ne utječe na valjanost istoga jer kolektivni ugovor ne moraju nužno sklopiti sve
stranke koje su sudjelovale u kolektivnom pregovaranju, a tuženik ničim nije dokazao da je
navedeni sindikat protuzakonito isključen iz samog pregovaranja. Naprotiv, navedeni
sindikat je parafirao Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s
ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Naprijed navedeni stav potvrđen je i u
presudi Vrhovnog suda RH posl. br. Revr - 408/12 od 03. travnja 2013. godine, kao i u
Odluci Ustavnog suda RH posl. br. U-III/3535/2012.

20. Tu treba naglasiti da je sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kad zastupnici
nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat
u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz
bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima, a koje stajalište je zauzeto i u presudi
Vrhovnog suda RH posl. br. Gž-13/02. U konkretnom slučaju niti jedan od potpisnika, pa
tako ni Vlada RH nije u zakonski predviđenom postupku osporila niti osporavala valjanost
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, te je
neosnovan tuženikov prigovor ništetnosti istog.

21. Nadalje treba naglasiti da niti jedan sindikat javnih službi od 2006. godine nadalje
nije osporavao sastav pregovaračkih odbora za sklapanje predmetnih Sporazuma i
dodataka o osnovici, što ukazuje na to da su svi sindikati javnih službi, sukladno
odredbama Zakona o radu, sporazumno odlučili o broju članova i sastavu pregovaračkih
odbora, te su stoga prigovori tuženika istaknuti u tom pogledu neosnovani.

22. Tu treba ukazati da je čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje TKU/12) utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama te
da je TKU/12 uredno potpisan po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske iz čega proizlazi da je navedeni sindikat prihvatio navedene Izmjene i dopune.
Slijedom navedenog, Izmjene Dodatka Sporazumu postale su dio TKU/12, čiji su sadržaj
prihvatili i svi sindikati koji su sudjelovali u kolektivnom pregovaranju.

23. Nadalje čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ( NN 39/09 i 124/09)
propisano je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom
između Vlade RH i sindikata javnih službi.

24. Odredbom čl. 192. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19, dalje ZR) propisano
je da se kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor,
a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog
odnosa, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom, s time da je plaća bitan sastojak ugovora o radu.

25. S obzirom da su odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10, dalje TKU/10), odnosno čl. 51.
st. 4. TKU/12 ugovorne strane zajednički utvrdile da se Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

proizlaze primjenjuju na pitanje visine plaće u javnim službama, sindikati su nedvojbeno
mogli pregovarati, kao i zaključivati sve izmjene i dopune kolektivnog ugovora kojima se
odlučivalo o plaćama i osnovici o plaćama u javnim službama.

26. Odredbom čl. XI Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.
godine propisano je da se Dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju
Ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih Izmjena i dopuna za godinu
dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih Izmjena i dopuna zaključno do kraja

2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

27. Dakle, sukladno odredbi čl. XI Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26.
listopada 2011. godine, iste su sklopljene na rok od 5 godina, odnosno do 26. listopada

2016. godine. Nadalje, sukladno odredbi čl. 199. st. 1. ZR-a, primjenom pravila o
produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u KU, kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnog odnosa, primjena pravnih pravila sadržanih u Izmjenama i dopunama
Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. godine, odnosno 3 mjeseca nakon isteka
roka na koji je bio sklopljen KU. Stoga je neosnovana tvrdnja tuženika da se u konkretnom
slučaju ne radi o kolektivnim ugovorima te da ne postoje odredbe s normativnim učinkom -
pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, koja bi se
neposredno primjenjivala na sve zaposlene, tako i tužitelja budući pravna pravila sadržana
u KU uređuju način obračuna plaće u javnim službama, a plaća predstavlja sadržaj radnog
odnosa.

28. Slijedom navedenog sud je zaključio da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od

26. listopada 2011. godine predstavljaju KU sklopljen sukladno čl. 2. Zakona o izmjenama
Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

29. Dana 28. kolovoza 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a
za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno da prva procjena pokazuje da je
tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. godine realno veći za 1,2% u odnosu na isto
tromjesečje 2014. godine.

30. Dana 27. studenog 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-
a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno da je tromjesečni BDP u trećem
tromjesečju 2015. godine realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

31. Dana 04. ožujka 2016. godine DZS je objavio da je BDP za četvrto tromjesečje 2015. godine veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.

32. Sukladno gore navedenim podacima DZS-a aritmetička sredina navedenih stopa
rasta BDP-a je 2 % iz čega proizlazi da je krajem studenog 2015. godine ispunjen uvjet iz
čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine, što znači da je
osnovica za plaću u prosincu 2015. godine trebala iznositi 5.415,37 kn bruto.

33. Nadalje odredbom čl. VII st.1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma od 26.
listopada 2011. godine propisano je da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III do V ovih Izmjena i dopuna,
uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

9 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

34. Iz odredbe čl. III Izmjena i dopuna proizlazi da se ta odredba odnosi na razdoblje od
trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice nadalje, a iz podataka o realnom
tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio DZS vidljivo je da od četvrtog tromjesečja

2014. godine pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je nasuprot tome BDP
rastao, što znači da nema uvjeta za odgodu uskladbe u smislu čl. VII st.1. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. godine.

35. Tuženikova obveza na isplatu plaće tužitelju prema osnovici od 5.415,37 kn na
temelju čl. III Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu i Arbitražne odluke od 07. prosinca

2011. godine proizlazi iz odredbe čl. 8. st. 1. ZR-a kojom je propisano da su se u radnom
odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati Zakona o radu i drugih zakona,
međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a
koji su na snazi, drugih propisa, KU i Pravilnika o radu.

36. Tu treba naglasiti da je naprijed izloženo u skladu sa pravnim shvaćanjem
Vrhovnog suda RH zauzetim u presudi posl. br. Rev 1111/2020-2 od 01. prosinca 2020.
godine koja je donesena u činjenično i pravno istovjetnom predmetu, a u kojoj je navedeno
da dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen
primjenom odredbe čl. VII st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u
javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12.
tromjesečja).

Nadalje je navedeno da ispunjenje uvjeta iz čl. III nije preduvjet primjene čl. IV, a
ispunjenje uvjeta iz čl. III i IV nije preduvjet primjene čl. V, a čl. VII, na čl. III do V, na sve
faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su
vrijedila za siječanj 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i
prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i
dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji).

Također je navedeno da prema tome, odredbom čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., nije
odgođena primjena odredbe čl. III o „povratu“ osnovice, jer se odredba čl. VII Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (čl. IV i čl. V Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu).

37. Kako je nesporna visina tužbenog zahtjeva i tijek kamate, sud je tužitelju na ime
razlike manje isplaćenih plaća za utuženo razdoblje dosudio iznos od 867,51 eur* /

6.536,27 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedine mjesečne iznose od

16.-og u mjesecu za prethodni mjesec, osim kamate na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak sadržanog u navedenom iznosu (kako je to tužitelj i zatražio).

38. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22 i 156/22, dalje ZOO), koja propisuje da dužnik
koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st.1. ZPP-a, a u svezi s
čl.155. ZPP-a.

40. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika razmjerno vrijednosti predmeta spora i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

10 Poslovni broj: 15 Pr-6453/2021-12

41. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 149,31 eur* (Tbr.
7/1), troška sastava podneska od 7. ožujka 2022. u iznosu od 149,31 eur* (Tbr. 8/1) i
troška pristupa na ročišta 12. svibnja 2022. i 16. siječnja 2023. u iznosu od 149,31 eur* za
svako (Tbr. 9/1) i troška pristupa na ročište na kojem se presuda objavljuje u iznosu od
74,66 eur* (Tbr. 9/3), a što ukupno iznosi 671,90 eur*.

42. Navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 167,98 eur*, pa ukupan
trošak tužitelja iznosi 839,88 eur* / 6.328,08 kn, dok je dio zahtjeva za naknadom
troškova postupka u iznosu od 566,37 eur* / 4.267,31 kn odbijen kao neosnovan.

43. Sud tužitelju nije priznao trošak sastava podneska od 15. veljače 2022. (11. veljače

2022.) budući je tužitelj navode iz istoga mogao iznijeti u tužbi.

44. Također mu nije priznao trošak podneska od 13. lipnja 2022. (14. lipnja 2022.), jer
je navedeni podnesak ocijenio nepotrebnim za vođenje ovog postupka.

45. Nadalje, sud tužitelju nije priznao niti trošak sastava podneska od 16. siječnja

2023. jer je isti predan na ročištu održanom istog dana, a trošak pristupa na navedeno
ročište je tužitelju priznato u cijelosti. Naime, tužitelj je sadržaj navedenog podneska
mogao iznijeti na zapisnik na tom ročištu, te s obzirom na navedeno trošak sastava
navedenog podneska nije bio potreban.

46. Sud je tužitelju priznao zatraženu kamatu na parnični trošak sukladno odredbi čl.

30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14) po stopi određenoj odredbom čl. 29.
ZOO-a, tekućom od dana presuđenja do isplate.

47. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 17. veljače 2023. godine

Sudac :

Adela Turkalj, v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste.
Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.
Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene
materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku

 

 

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450