1

                                          Poslovni broj: 3 Kž-164/2022-7

 

 

                          

              REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

          STALNA SLUŽBA U POŽEGI

               Sv. Florijana 2, Požega

 

                                                                                   

                            Poslovni broj: 3 Kž-164/2022-7

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E             

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Nenada Vlašića, kao predsjednika vijeća, Mirjane Madunić, kao izvjestitelja i Predraga Dragičevića, kao člana vijeća, uz sudjelovanje Đurđice Bradić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženice D. Č. zbog kaznenog djela iz članka 224. stavak 1. i 4. Kazneni zakon (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 143/12 – dalje u tekstu: KZ/97) odlučujući o žalbi optuženice D. Č. putem braniteljice V. K., odvjetnice iz Z. podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu br. K-994/19-87 od 22. studenog 2021., u javnoj sjednici vijeća održanoj u prisutnosti braniteljice optužene V. K. dana 17. veljače 2023.

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba optužene D. Č., te se ukida prvostupanjska presuda i vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim optuženicu D. Č. da je počinila šest kaznenih djela protiv imovine – prijevarom – opisana u članku 224. stavak 1. i 4. KZ/97, a kažnjiva po članku 224. stavak 4. KZ/97 sve uz primjenu članka 60. KZ/97 te je na temelju članka 224. stavak 4. za kaznena djela pod točkama 1. i 2. optuženoj utvrđena kazna zatvora u trajanju od po 10 (deset) mjeseci, a za kaznena djela pod točkama 3. do 6. utvrđena je kazna zatvora od po 1 (jedna) godina za svako kazneno djelo te je uz primjenu članka 60. KZ/97 optužena osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci. Temeljem čl. 148 st. 1 u svezi čl. 145. st. 2 toč. 6 ZKP/08, okrivljena D. Č. je dužna platiti trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 3.500,00 kuna. Temeljem čl. 158 st. 2 ZKP/08 oštećenom T. G., OIB:…, iz L., V. G. , dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 47.410,00 kuna, a s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje se na građansku parnicu. Oštećenom M. H., OIB: 23313860318, iz V. T., dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 34.120,00 kuna, a s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje se na građansku parnicu. Oštećenom  R. J., OIB:…, iz Z., , dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 182.470,00 kuna. Oštećenima M. K., OIB: …, iz Z., i R. S., OIB: …, iz Z., dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 206.839,00 kuna, time da se R. S. sa dijelom imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 300.000,00 kuna, upućuje na građansku parnicu. Oštećenom Z. V., OIB: …, iz Z., dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 145.000,00 kuna, a s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje se na građansku parnicu. Oštećenom D. M., OIB: …, iz D. S., dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 109.950,00 kuna, a s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje se na građansku parnicu. Dosuđene imovinskopravne zahtjeve oštećenima dužna je naknaditi s naslova štete okrivljena D. Č., OIB: …, iz H. na S., u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

 

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela optužena po braniteljici zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. točka 11. ZKP/08, zbog povrede kaznenog zakona iz članka 469. stavak 4. ZKP/08, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 2. ZKP/08, zbog odluke o kazni iz članka 471. stavak 1. ZKP/08 i zbog odluke o troškovima kaznenog postupka iz članka 471. stavak 2. ZKP/08. Žaliteljica navodi da se presuda ne može ispitati, jer je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi i razlozima presude te da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje ili istu preinačiti u pravnoj oznaci djela kao i u odluci o kazni tako da optuženu osudi na blažu kaznu. U žalbi se predlaže obavijestiti optuženu i braniteljicu o zakazanoj sjednici vijeća.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. U skladu sa zahtjevom u žalbi, u skladu s člankom 475. ZKP/08 o sjednici vijeća obaviješteni su optužena i njezina braniteljica i ŽDO Slavonski Brod. No na sjednicu je pristupila braniteljica optužene odvjetnica V. K. dok optužena i ŽDO nisu pristupili te je sjednica održana u njihovoj odsutnosti.

 

5. Žalba optužene D. Č. je osnovana.

 

6. U pravu je optužena kada navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, jer je doista izreka presude proturječna sama sebi. Naime, u činjeničnom opisu stoji da su optužena D. Č. i L. B. "zajedno i po prethodnom dogovoru u nakani stjecanja nepripadne materijalne dobiti…ali prema unaprijed stvorenoj nakani nisu realizirale navedeni kredit na koji način su u zajedničku korist pribavile nepripadnu materijalnu dobit te oštetile…" Dok u zakonskom opisu stoji "dakle s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist…". Na opisani način je izreka presude postala proturječna sama sebi i nerazumljiva, jer se najprije u činjeničnom opisu navodi da je pribavila zajedničku materijalnu korist, a u zakonskom opisu kaznenog djela stoji da je sebi pribavila imovinsku korist.

 

6.1. Osim toga u presudi nema razloga o odlučnim činjenicama, jer iako je kazneno djelo počinjeno u vremenu od 2009. do 2011. godine, a 1. siječnja 2013. je stupio na snagu novi kazneni zakon, u presudi je potpuno izostalo obrazloženje o postojanju pravnog kontinuiteta kaznenog djela za koje se tereti optužena kao i obrazloženje o tome koji je kazneni zakon primijenjen i koji je zakon za počinitelja najblaži.

 

7. Zbog navedenog presuda se ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva ili proturječna sama sebi te nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 te je stoga pobijanu presudu valjalo ukinuti.

 

8. Kad se presuda ukida zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupaka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja drugostupanjski sud treba ocijeniti sve žalbene navode, u skladu s člankom 487. stavak 4. ZKP/08 te dati uputu u odnosu na pravno odlučne činjenice koje treba raspraviti u ponovnom postupku.

 

8.1. Razmatrajući žalbene navode koji se odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje ovaj drugostupanjski sud smatra kako nije osnovan žalbeni navod da je i sama optužena dovedena u zabludu, jer je i ona vjerovala L. B.. Neosnovano optužena u žalbi tvrdi kako nije dokazana njezina svijest o tome da je ono što je predočavala oštećenicima neistinito i izrečeno u svrhu dovođenja u zabludu. Naime, iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je optužena imala aktivnu ulogu oko pronalaženja osoba od kojih je uzimala novac te su oštećenici stupali u kontakt upravo s njom, a ne sa L. B. i to je trajalo gotovo dvije i pol godine. Cijelo vrijeme je oštećenicima obećavala da će dobiti kredit iako je znala da u tom razdoblju nitko nije ostvario kredit.

 

8.2. Pri tome je optužena znala da su svi oštećenici u lošoj financijskoj situaciji pa je unatoč tome i dalje ustrajavala na ponovnom traženju uplata od svih oštećenika pa sve u cilju stjecanja protupravne nepripadne materijalne dobiti. Zapravo je nelogična žalbena tvrdnja da je optužena bila u zabludi, a da s druge strane oštećenici nisu dovedeni u zabludu i da su svi oni od početka bili sumnjičavi no unatoč tome su pristali na tražene uvjete znajući da nisu bili kreditno sposobni. Neosnovano žaliteljica opravdava svoje postupanje, jer o tome nema nikakvog uporišta u provedenim dokazima te se u žalbi neprimjereno oštećenici prozivaju da su sami odgovorni za štetu koja im je nastala pa čak i da su bili pohlepni. Prema tome žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u pobijanoj presudi.

 

9. Žalbeni navodi o pogrešnoj primijeni kaznenog zakona odnosno o povredi kaznenog zakona na štetu optužene su opravdani, jer prvostupanjski sud je doista primijenio KZ/97 iako je 1. siječnja 2013. stupio na snagu novi KZ/11 pri čemu je prvostupanjski sud propustio primijeniti članka 3. članak 2. KZ/97 odnosno članak 3. stavak 2. i 3. KZ/11 kojim je propisano da ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela a prije donošenja pravomoćne presude izmijeni jednom ili više puta primijenit će se zakon koji je najblaži za počinitelja. Pri tome valja imati u vidu činjenicu da za odlučivanje o tome koji je zakon najblaži za počinitelja nije odlučna samo visina propisane kazne već treba imati u vidu i visinu neodređenih vrijednosti o kojima ovisi radi li se o osnovnom kaznenom djelu ili pak o kvalificiranom obliku kaznenog djela.

 

9.1. Odredbom članka 87. stavak 29. KZ/11 (NN 61/2015) je propisano da je velika vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi ako prelazi 60.000,00 kuna, a vrijednost imovinske koristi i štete je znatna ako prelazi 60.000,00 kuna za razliku od ranijeg pravnog shvaćanja kaznenog odjela Vrhovnog suda RH od 24. studenog 1997. kada je znatna imovinska korist odnosno znatna šteta  bila određena kao iznos koji prelazi 30.000,00 kuna.

 

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno provesti sve dokaze, a po potrebi provesti i nove dokaze, otkloniti bitne povrede na koje mu je ukazano ovom odlukom, provedene dokaze će pravilno analizirati te na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijeniti materijalno pravo odnosno pravilno odlučiti koji je kazneni zakon najblaži za počinitelja KZ/97 ili KZ/11 imajući u vidu ne samo propisanu kaznu već i visine neodređenih vrijednosti odnosno visinu nastale štete. Pored toga prvostupanjski sud će imajući u vidu učestalost činjenja kaznenih djela u vremenskom razdoblju od lipnja 2009. do studenog 2011. sa jednakim načinom počinjenja kaznenih djela te jedinstvenom namjerom za stjecanjem protupravne imovinske koristi dakle s obzirom na vremensku i prostornu povezanost počinjenih djela odlučiti ima li uvjeta za primjenu instituta produljenog kaznenog djela, budući da se zapravo radi o jedinstvenoj cjelini postupanja optužene u pravnom smislu. Nakon toga prvostupanjski sud će donijeti novu i na zakonu osnovanu presudu koju će valjano obrazložiti.

 

11. Zbog svega naprijed navedenog pobijanu presudu je trebalo ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a u skladu s člankom 483. stavak 1. ZKP/08.

 

 

U Požegi 17. veljače 2023.

 

 

                                                                                                          Predsjednik vijeća

 

                                                                                                             Nenad Vlašić