Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Poslovni broj -284/2021-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

 

 

 

                                                                                                               

 

 

 

 

 

Poslovni broj -284/2021-3

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice A. J., OIB ..., Š., s boravištem u Č.,  zastupane po punomoćniku B. B., odvjetniku iz Č., protiv protustranke N. Z., OIB ...K., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, rješavajući žalbu protustranke podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj R1-51/2020-18 od 10. prosinca 2020., 17. veljače 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj R1-51/2020-18 od 10. prosinca 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem, u točki I. izreke, razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnine upisane u z.k.ul. ... K.O. M. M., čest.br. .... kuća sa 90 m2 i dvorište sa 669 m2, ukupno površine 759 m2, civilnom diobom i podjelom kupovnine između suvlasnika sukladno suvlasničkim dijelovima na nekretnini tj. predlagateljici ukupno u 4/8 dijela i protustranci ukupno u 4/8 dijela. Točkom II. izreke, utvrđeni su troškovi postupka u iznosu od 1.000,00 kn te su stranke obvezane

iste podmiriti sukladno suvlasničkim dijelovima na predmetnoj nekretnini. Točkom III. izreke, odlučeno je da je predlagateljica dužna snositi troškove svog zastupanja po odvjetniku.

 

2. Protiv točke I. i II. izreke navedenog rješenja, žalbu je podnijela protustranka, pozivom na žalbene razloge iz čl. 353. st.1. toč. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 ,70/19, 80/22, dalje:ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Protustranka ne konkretizira počinjene bitne povrede odredaba postupka, već se samo poziva na taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a na bitne povrede odredaba postupka iz čl. čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, nije utvrđeno da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem prvostupanjskog rješenja bila ostvarena koja od navedenih procesnih povreda.

 

6. Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud utvrđuje da su stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine čest.br. ... kuća sa 90 m2 i dvorište sa 669 m2, ukupno površine 759 m2, upisana u z.k.ul. ..., k.o. M. M., i to svaka u 4/8 dijela, te da se u naravi radi o obiteljskoj kući sa dvorištem.

 

7. Imajući u vidu površinu čestice i njezinu izgrađenost (kuća i dvorište ) te troškove vještačenja po građevinskom vještaku na okolnost eventualne uspostave etažnog vlasništva ili podjele kuće i dvorišta na samostalne uporabne cjeline, a što ovisi o površini cijele čestice i same kuće, sve sukladno suvlasničkim omjerima stranaka, a koji bi prema ocijeni prvostupanjskog suda iznosili najmanje 6.000,00 kn, prvostupanjski sud zaključuje da geometrijska dioba nekretnine nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost same nekretnine. Pri tome, prvostupanjski sud ujedno cijeni da su stranke bivši bračni drugovi, pa da im nije u interesu dioba kuće na dvije cjeline ili uspostava etažnog vlasništva s obzirom da bi u tom slučaju nekretninu morali i nadalje koristiti te u svezi s time komunicirati.

 

8. S obzirom na utvrđenje da geometrijska dioba nekretnine nije moguća, kao i iz razloga ekonomičnosti postupka, prvostupanjski sud pozivom na čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(“Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 148/06., 38/09., 153/09.,  90/10., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), određuje razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka civilnom diobom predmetne nekretnine i podjelom kupovnine između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

 

9. Osnovano protustranka žalbenim navodima osporava potpunost i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

 

10. Način sudskog razvrgnuća suvlasničke zajednice reguliran je odredbom čl. 50 ZV-a, kojom je propisano da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona (st.1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st.2.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st.3.). Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) (st.4.).

 

11. U konkretnom slučaju, prema stanju spisa predmeta, među strankama ne postoji sporazum o načinu razvrgnuća, niti postoji pravo jedne od stranaka na razvrgnuće isplatom na temelju pravnog posla ili zakona, pa je u takvoj pravnoj situaciji sukladno čl. 50. ZV-a sud bio dužan utvrditi da li je moguća geometrijska dioba bez znatnog umanjenja vrijednosti nekretnine, a tek ukoliko takva dioba nije moguća, bio je ovlašten odrediti civilnu diobu.

 

12. Utvrđenje prvostupanjskog suda da geometrijska dioba bez znatnog umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine nije moguća, za sada nije prihvatljivo, kako se to osnovano žalbom poziva protustranka. Naime, predmetna nekretnina u naravi predstavlja kuću sa dvorištem, pa se dakle ne radi o nekretnini za koju je očigledno da bi geometrijskom diobom došlo do znatnog umanjenja njezine vrijednosti. Stoga je sud na tu okolnost bio dužan izvesti dokaz vještačenjem, s obzirom da se radi o činjenici za čije je utvrđenje potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Pri tome, visina troškova vještačenja nije odlučna, kako to pogrešno cijeni prvostupanjski sud, već je odlučno da li bi razvrgnućem geometrijskom diobom došlo do znatnog umanjenja vrijednosti same nekretnine.

 

13. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će sukladno dokaznim prijedlozima stranaka, utvrditi da li je moguća geometrijska dioba bez znatnog umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine, te će ovisno o tome odlučiti o načinu diobe sukladno čl. 50. st. 3. i 4. ZV-a.

 

14. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbu protustranke i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

             

U Rijeci 17. veljače 2023.

 

                                                                                                        Sutkinja

 

                                                                                                           Ingrid Bučković

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu