Poslovni broj: 37. Gž Ovr-1907/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

                                                                        Poslovni broj:  37. Gž Ovr-1907/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja A. p. d.o.o. OIB:…, sa sjedištem u F., koju zastupa punomoćnik A. I., odvjetnik u R., protiv I.-ovršenice A. M., OIB:…, iz R. i II.-ovršenice R. M. P., OIB:…, iz R., obje zastupa punomoćnik A. B., odvjetnik u R., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-720/19  od 26. rujna 2022., dana 17. veljače 2023.       

 

 

r i j e š i o  j e

 

I. Uvažava se kao osnovana žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog  suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-720/19 od 26. rujna 2022. i predmet se vraća tome sudu na ponovan postupak.

 

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se po završetku postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvoga stupnja je riješeno:

 

"Prihvaća se prijedlog za odgodu ovrhe treće osobe V. J.; OIB:…, iz P., do okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. P-848/22, a radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i to na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, k.o. C., zk.ul.br. 1962, kč. br. 277/2 i to:

 

- ZK tijelo AI, u naravi kuća i dvije šupe površine 66 čhv, na 11. (jedanaestom) suvlasničkom dijelu u 4/36 sada u vlasništvu V. J.; OIB:… iz P. i 12. (dvanaestom) suvlasničkom dijelu u 4/36 sada u vlasništvu S. J.; OIB:… iz P.;

 

- ZK tijelo AVI, u naravi mansarda koja se sastoji od tri sobe, dnevnog boravka, spremišta i kupaone sa wc-om u nacrtu označeno crvenom bojom od 61,39 m², na 3. (trećem) suvlaničkom dijelu ½ sada u vlasništvu V. J.; OIB:… iz P. i 4. (četvrtom) suvlasničkom dijelu ½ sada u vlasništvu V. J.; OIB:… iz P.;

 

- ZK tijelo AIX, u naravi stan na trećem katu lijevo koji se sastoji od kuhinje, dnevnog boravka, wc-a i lođe u površini od 47,48 m² u nacrtu označen zelenom bojom na 3. (trećem) suvlasničkom dijelu ½ sada u vlasništvu V. J.; OIB:… iz P. i 4. (četvrtom) suvlasničkom dijelu ½ sada u vlasništvu V. J.; OIB:… iz P."

 

2. Protiv toga rješenja ovrhovoditelj je izjavio žalbu zbog svih zakonskih razloga (čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku - Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13,, 28/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) koji se u ovršnom postupku, sukladno odredbi čl. 21.st.1. Ovršnog zakona - Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93714, 55/16 - Odluka USRH, 73/17, 131/20, dalje: OZ) primjenjuje na odgovarajući način, s prijedlogom za preinačenje.

 

3. U odgovoru na žalbu ovršenice su osporile njenu osnovanost i predložile  odbijanje.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredbe postupka na koji, uz ostalo, sadržajem navoda ukazuje žalitelj.

 

6. Rješenjem suda prvoga stupnja ovrha je odgođena na prijedlog treće osobe, koja je pokrenula parnicu radi proglašenja njene nedopuštenosti, uz obrazloženje da se ovrha na istoj nekretnini provodi i u drugom ovršnom postupku broj Ovr-4633/18, po prijedlogu ovrhovoditeljice S. M., u kojem je provedba ovrhe odgođena do okončanja parničnog postupka. Stav je suda prvoga stupnja da ova okolnost predstavlja razlog za odgodu ovrhe i u ovom postupku jer je ovaj ovršni postupak vezan za postupak Ovr-4633/18 koji je ranije pokrenut i jer se na istoj nekretnini ne može provesti poseban ovršni postupak.

 

7. Uz to, smatra da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje prava na predmetnoj nekretnini jer je upisana kao vlasnica u zemljišnoj knjizi a ovršni postupak se vodi protiv ovršenica koje više nisu upisane kao vlasnice. Pored toga, provođenjem ovrhe  i prodajom nekretnine morala bi iseliti te bi, za slučaj da uspije u parnici, za nju nastupila teško nadoknadiva šteta.

 

8. Odredbom čl. 85. st. 1. OZ doista je propisano da se nakon upisa zabilježbe ovrhe ne može za namirenje druge tražbine istoga ovrhovoditelja ili drugoga ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti poseban ovršni postupak.

 

9. Međutim, prema odredbi u st. 6. istog zakonskog članka ako se razlog za odgodu ovrhe tiče samo jednoga od više ovrhovoditelja, ovrha se neće odgoditi nego će sud pri donošenju rješenja o namirenju odrediti odgodu namirenja toga ovrhovoditelja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju toga ovrhovoditelja sud će pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih ovrhovoditelja odnosno predat će se ovršeniku.

 

10. Stoga sama okolnost da je odgođena ovrha na istoj nekretnini u odnosu na drugog ovrhovoditelja nije zakonit razlog za odgodu ovrhe koja se provodi po prijedlogu ovdje žalitelja bez utvrđenja da se razlozi odgode druge ovrhe tiču i žalitelja odnosno ovoga postupka ovrhe o čemu u  obrazloženju pobijanog rješenja nedostaju ikakvi razlozi.

 

11. Nadalje, nedostatni su i razlozi o ostalim pretpostavkama odgode ovrhe.

 

12. Odredbom čl. 67. st. 1. OZ propisano je da će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnom postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena.

 

13. O vjerojatnosti prava treće osobe u ovom postupku prvostupanjski sud zaključuje temeljem činjenice da je ona upisana kao vlasnica predmetne nekretnine a postupak se vodi protiv ovršenica koje više nisu vlasnice.

 

14. Žalitelj međutim tvrdi, a proizlazi i iz spisa, da su u vrijeme pokretanja ovog postupka  upravo ovršenice bile upisane kao vlasnice iz čega bi proizlazilo da je treća osoba naknadno upisala  vlasništvo.

 

15. Prema odredbi čl. 83. OZ, ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kada je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s prijašnjeg vlasnika na novog vlasnika zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine.

 

16. Prema odredbama čl. 84. st. 1. i st. 2. OZ, čim donese rješenje o ovrsi, sud će po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. Tom zabilježbom ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri i iz nekretnine (pravo na namirenje) i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine.

 

17. Ukoliko je u ovom slučaju treća osoba upisala pravo vlasništva nekretnine nakon zabilježbe ovrhe, imajući u vidu citirane odredbe, bez utvrđenja nekih drugih razloga ne bi bilo vjerojatno postojanje njenog prava koje bi sprječavalo ovrhu, o ovim odlučnim okolnostima u obrazloženju rješenja nedostaju ikakvi razlozi.

 

18. Nadalje, već citirana odredba čl. 67. st. 1. OZ koja propisuje pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog treće osobe, pod pojmom nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete nema u vidu onu štetu koju nužno nastaje po samoj prirodi ovršnog postupka i prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja već samo onu koja uopće ne bila nadoknadiva ili bi bila nadoknadiva uz nerazmjerne teškoće, u tom pogledu treća osoba koja predlaže odgodu mora navesti određene, konkretne razloge.

 

19. Prvostupanjski sud je o vjerojatnosti nastanka štete za treću osobu kao razloga za odgodu zaključio samo temeljem činjenice da bi provedbom ovrhe ona morala iseliti iz predmetne nekretnine, bez navođenja drugih razloga o vjerojatnosti nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Za treću osobu bi svakako gubitak nekretnine predstavljao štetu ali onu koja nastupa kao nužna posljedica svakog postupka ovrhe i koja kao takva ne može biti zapreka i razlog za sprječavanje legitimnog interesa ovrhovoditelja da u postupku koji je po zakonu hitan (čl. 13. OZ) namiri svoju tražbinu.

 

20. Kako zbog izostanka razloga o svim navedenim činjenicama pravilnost pobijanog rješenja nije moguće ispitati ostvaren je žalbeni razlog povrede odredbe postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

 

21. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 380. t. 3. ZPP uvažena je kao osnovana žalba ovrhovoditelja, ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet je vraćen sudu prvoga stupnja na ponovan postupak, radi donošenja nove, zakonite i valjano obrazložene odluke o prijedlogu za odgodu ovrhe, ocjenom ostalih žalbenih navoda.

 

Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 14. st. 6. OZ.

 

 

U Zagrebu, 17. veljače 2023.

 

      Sudac:

                                                                                                        Jasenka Grgić, v.r.