REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, uz
sudjelovanje zapisničara Marka Jakelića, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog
S. E., branjenog po L. L., odvjetniku iz Z. zbog prekršaja
iz čl. 112. st. 15. i čl. 112. st. 14. uz primjenu čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti
prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13,
92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), pokrenutog povodom prigovora
okrivljenika na prekršajni nalog P. zagrebačke, I.. … … Z.
pod klasom … , urbroj … od 5. listopada 2022., nakon
provedenog žurnog postupka, u odsustvu uredno pozvanog okrivljenika i branitelja
okrivljenika 16. veljače 2023. javno je objavio i

p r e s u d i o j e

I. okrivljeni S. E., OIB: … , sin S. i K. E.,
djevojačko prezime majke S., rođen … . u Z., državljanin RH-
e, SSS, nezaposlena, uzdržavaju ga roditelji, neoženjen, bez djece, prekršajno
neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u
Z., R. 8A

kriv je

1) što je 30. srpnja 2022. u 17.20 sati u Z. upravljao biciklom nepoznate
marke i broja okvira, srebrne boje, a kretao se biciklističkom stazom koja se proteže
zapadnim nogostupom A. V. H. u smjeru sjevera, odnosno kretao
se u suprotnom smjeru kretanja za koji je biciklistička staza namijenjena,
dakle, kao biciklist se kretao biciklističkom stazom, ali u suprotnom smjeru
kretanja za koji je biciklistička staza namijenjena,

čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan u čl. 112. st. 1. Zakona o sigurnosti
prometa na cestama, kažnjiv po čl. 112. st. 15. istog Zakona,

2) što se zgode kao pod točkom 1. izreke presude dolaskom do raskrižja s
Parkom hrvatske mornarice uključio u promet na kolnik navedene ulice, krećući se po
prijelazu biciklističke staze preko kolnika koji se proteže obilježenim pješačkim

2 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

prijelazom nastavljajući vožnju bicikla, a da prethodno nije obratio pažnju na
udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju te nije kolnik prelazio na način da se
prethodno uvjerio da to može učiniti na siguran način, a iz tog razloga, na lijevu
bočnu stranu bicikla naletio je prednjim više lijevim dijelom osobni automobil Z…,

kojim je upravljala D. R., a koja se kretala desnom stranom
P. hrvatske mornarice u smjeru istoka, a od tog naleta je s bicikla pao na kolnik,
na desnu bočnu stranu, a u prometnoj nesreći zadobio je tjelesne ozljede, a
liječnička pomoć mu je pružena u K. Z.,

dakle, kao biciklist koji se kretao biciklističkom stazom pri prelasku kolnika nije
obratio pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju te je kolnik
prelazio nakon što se nije uvjerio da to može učiniti na siguran način, a čime je
izazvana prometna nesreća s ozlijeđenim osobama,

čime je počinio prekršaj opisan u čl. 112. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na
cestama, kažnjiv po čl. 112. st. 14. uz primjenu čl. 293. st. 2. istog Zakona

pa mu se za djela prekršaja

utvrđuje

za djelo pod točkom 1. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 60,00 (šezdeset) EURA /
452,07 KUNA (četiristo pedeset dvije kune i sedam lipa)1
za djelo pod točkom 2. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristo devedeset)
EURA / 2.938,46 KUNA (dvije tisuće devetsto trideset osam kuna i četrdeset šest
lipa)

Na temelju članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), okrivljeniku se

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 450,00 (četiristo pedeset) EURA

/ 3.390,53 KUNA (tri tisuće tristo devedeset kuna i pedeset tri lipe)

II. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti
novčanu kaznu u roku od 15 dana po primitku ove presude u korist Državnog
proračuna putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl.

34. st. 1. - 5. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. Prekršajnog
zakona, Sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje
novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati će se da je
novčana kazna plaćena u cijelosti.

III. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3.
Prekršajnog zakona, okrivljenik je obavezan platiti troškove prekršajnog postupka u
ukupnom iznosu od 66,36 eura (šezdeset šest eura i trideset šest centa) / 500,00
(petsto) kuna u roku od 15 dana od primitka ove presude, a u protivnom troškovi će
biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog
zakona.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

Obrazloženje

1. P. zagrebačka, … . postaja policije Z. pod brojem gornjim izdala
je 5. listopada 2022. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, kojim mu je
izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 3.500,00 kuna te troškovi izdavanja
prekršajnog naloga u iznosu od 300,00 kuna, zbog djela prekršaja činjenično i pravno
opisanih u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je
pravodobno putem branitelja uložio prigovor zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog
stanja pa je proveden prekršajni postupak.

2. Okrivljeni S. E. je na ročištu održanom ... veljače 2023. kod ovog
Suda u svoj obrani naveo da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na
teret. Ostaje kod svih navoda iz svoje pisane obrane te je još dodao da se predmetne
zgode kretao biciklističkom stazom iz smjera V. G. u smjeru A. M..
Zastao je prije zebre, gdje su također stajali auti, a po kontaktu očima te po ruci s
kojom mu je mahnula zaključio je da ga gospođa iz vozila pušta da prođe. Međutim,
kada je već skoro prošao, ona je krenula te ga je je pogodila u stražnji dio vozila. Na
posebno pitanje Suda odgovorio je da misli da je vozio u suprotnom smjeru. Na
posebno pitanje branitelja odgovorio je da u trenutku vožnje nije bio svjestan da vozi
u suprotnom smjeru, jer su trake izblijedjele. U pisanoj obrani je u bitnom naveo da
su očevidne isprave nekim slučajem neusklađene. Naime, zapisnik očevida uopće ne
navodi oznake na nogostupu i kolniku u vidu obilježene biciklističke staze, dok ih
fotografije (4. stranica) prikazuju! Premda se okrivljeniku upravo spočitava kretanje
biciklističkom stazom na kojoj se i dogodio kontakt vozila i tijela okrivljeníka (a ne na
obilježenim pješačkim prijelazu, koji se premda nebitan, cjelovito obraduje)!?
Također, skica, fotografije i zapisnik očevida ukazuju na postojanje prometnog znaka
Križanje s prednošću prometa, dok pripadnu mu isprekidanu crtu zaustavljanja sa
zapadne strane cestom s obilježenog pješačkog prijelaza, zapisnik očevidu
izostavlja. Premda ona prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i
opremi na cestama ("Narodne novine" br. 92/19.) ima značenje: čl. 23. prometni Znak
B 01 označava raskrižje na kojem vozač mora dati prednost svim vozilima koja se
kreću cestom na koju on nailazi. Znak ima oblik jednakostraničnog trokuta, čija je
jedna stranica postavljena vodoravno, a vrh nasuprot njoj okrenut je prema dolje.
Znak mora biti postavljen na sporednu cestu neposredno prije njenog spajanja s
cestom s prednošću prolaska. Znaku se dodaje isprekidana crta zaustavljanja (H15,
HI5-1 ili H15-2) koja označava mjesto na kolniku ispred kojeg se vozilo mora
zaustaviti ako je potrebno propustit vozila ili ostale sudionike u prometu koji se kreću
cestom s prednošću prolaska. Nadalje, budući se kontakt prema OPN izvještaju o
poduzetom, kako je već istaknuto upravo dogodio na obilježenoj biciklističkoj stazi,
koja se prema skici fotografijama proteže sam rub kolnika A. V.. H.,
označenim glavnim, čini se da je došlo do jednostrane primjene materijalnog
prekršajnog prava, budući je oštećenica u obavezi propustiti okrivljenika koji se
kretao biciklističkom stazom - kolnikom, koji je dvostruko označen kao glavni. Najprije
isprekidanom crtom zaustavljana, a zatim i prometnim znakom B 01, Nailazak na
glavnu cestu. Što cestu čini, određuje lex specialis Zakon o cestama ("Narodne
novine" br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13. 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22,
04/23.) koji čl. 4. propisuje: Javnu cestu čine: (st. 1. i 2. ispušteni kao nebitni)
zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine
prema projektu ceste, a najmanje metar računajući od crte koja spaja krajnje točke
poprečnog presjeka ceste, ..." Slijedom toga, budući lex specialis derogat legi
generali, upravo je oštećenica na preglednom raskrižju s glavnom cestom V.

4 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

H., kojem se približavala (očevidne isprave), mogla i morala uvidjeti da je: Na
dvostruko označenoj sporednoj cesti (vertikalnim i horizontalnim p.z.), uočiti
okrivljenika i prilaziti raskrižju s A.. V. H. po načelu nepouzdanja u bicikliste.
Dakle ako ne usporiti, onda značajno smanjiti brzinu, približavajući se propisanim
pojačanim oprezom (čl. 58. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), u kojem
slučaju je mogla ispuniti svoju zakonsku obavezu propuštanja okrivljenika na glavnoj
cesti, budući se biciklistička staza kojom se kretao prostirala po zemljišnom pojasu
ceste Av. V. H., odnosno glavni cesti. Čime bi oštećenica ispoštovala svoju
obvezu iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisanu čl. 57. st. 4., odnosno
propuštajući ga dok je ulazila na cestu po čijoj se površini kretao i do prometne
nesreće ne bi došlo. Dakle, propustiti ga, kao bilo koje drugo vozilo koje se kreće
površinom koja čini preostali dio kolnika A.. V. H., kojem slučaju bi
policija upravo procesuirala glavne ceste jedino oštećenicu. Čak i da se vozilo po njoj
ne kreće prema oznakama na kolniku i prometnom pravilu dozvoljenim smjerom,
kako se navodno kretao okrivljeni. Slijedom navedenoga, okrivljenik očekuje da ga se
oslobodi odgovornosti. Podredno, budući se radi o pravnom pitanju, okrivljenik ne
očekuje da se angažira prometni vještak, osim u pogledu dinamičkih aspekata,
premda ih uvelike prikazuju očevidne isprave, u smislu načina oštećeničinog
približavanja raskrižju, mogućnosti uočavanja prometnih znakova i oznaka na kolniku
(tri), među kojima dakle i biciklističke staze, dakako u sastavu glavne ceste te očite
mogućnosti da pravodobno uoči okrivljenika u kretanju po njoj i propusti ga.

3. Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje je utvrdio da
okrivljenik do sada nije prekršajno osuđivan te je kao svjedokinja ispitana Darija
Rudnički, a proveden je i dokaz suočenjem okrivljenika i svjedokinje D. R.,
a Sud je izvršio uvid i u spis – pročitao je zapisnik o očevidu na listovima 12-14 spisa,
izvršio uvid u skicu mjesta događaja na listu 15 spisa te u fotografije na listovima 23-
27 spisa.

4. D. R. ispitana kao svjedokinja na ročištu održanom 14. veljače 2023.
kod ovog Suda u svom iskazu je navela da se sjeća tog 30. srpnja 2022. bila je
subota, suprug, ona i četveromjesečna beba su se vraćali s ručka od svekrve i vozila
je na uobičajenoj relaciji T. – D.. Došavši do križanja A. V.
H. i P. hrvatske mornarice stala je ispred pješačkog prijelaza te je čekala
da se situacija raščisti i da se može uključiti, odnosno skrenuti desno. Kada joj je
prolaz bio omogućen te nakon što je pogledala i vidjela da može proći, krenula je,
međutim na sred zebre na sredinu auta kod registarske tablice je naletio biciklist u
sudnici nazočni S. E.. Prvi put ga je ugledala tek kada ga je vidjela ispred
sebe. Na posebno pitanje Suda odgovorila je da nije točno da bi prije nesreće bio
kontakt između njih te da bi mu navodno dala kontakt da prođe. Na posebno pitanje
branitelja okrivljenika odgovorila je da je s njene desne strane bila normalna
preglednost. Udarila ga je prednjim dijelom auta, a pao je ispred auta. Na posebno
pitanje branitelja što čini cestu, odgovorila je da ako ne mora ne bi odgovarala na ovo
pitanje.

5. U daljnjem tijeku dokaznog postupka provedeno je suočenje između
okrivljenika i svjedokinje D. R. te je okrivljenik izjavio gledajući svjedokinju
D. R. u oči: „Vi ste bili s mužem i djetetom, stali ste ispred zebre i mislio
sam da ste meni mahnuli i dali znak da prođem“, a svjedokinja D. R. je
izjavila gledajući okrivljenika u oči: „Oprostite, ali ovo nije istina“. Okrivljenik je izjavio
gledajući svjedokinju D. R. u oči: „Vi svoje govorite, ja svoje, što se tiče
mjesta gdje se dogodila nesreća, nesreća se dogodila na biciklističkoj stazi, gdje sam
ja vozio cijelo vrijeme“, a svjedokinja D. R. je izjavila gledajući okrivljenika u

5 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

oči: „Po mom sjećanju, nesreća se dogodila na zebri, a ne na biciklističkoj stazi, a sa sigurnošću mogu reći da je on pao i ležao na zebri“.

6. Branitelj okrivljenika je predložio da se u dokaznom postupku provede
dinamičko vještačenje na okolnost mogućnosti da oštećenica pravodobno uoči
okrivljenika iz zaustavljenog položaja na predmetnom raskrižju, a koji dokazni
prijedlog je ovaj Sud odbio kao nevažan.

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka, ovaj Sud, temeljem slobodne
ocjene dokaza i postojanja činjenica, sukladno čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona,
smatra da je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se
stavljaju na teret, tj. da je 30. srpnja 2022. u 17.20 sati u Zagrebu upravljao biciklom
nepoznate marke i broja okvira, srebrne boje, a kretao se biciklističkom stazom koja
se proteže zapadnim nogostupom A. V. H. u smjeru sjevera,
odnosno kretao se u suprotnom smjeru kretanja za koji je biciklistička staza
namijenjena te se dolaskom do raskrižja s P. hrvatske mornarice uključio u
promet na kolnik navedene ulice, krećući se po prijelazu biciklističke staze preko
kolnika koji se proteže obilježenim pješačkim prijelazom nastavljajući vožnju bicikla, a
da prethodno nije obratio pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju
te nije kolnik prelazio na način da se prethodno uvjerio da to može učiniti na siguran
način, a iz tog razloga, na lijevu bočnu stranu bicikla naletio je prednjim više lijevim
dijelom osobni automobil Z. … -.., kojim je upravljala D. R., a koja se
kretala desnom stranom P. hrvatske mornarice u smjeru istoka, a od tog naleta je
s bicikla pao na kolnik, na desnu bočnu stranu, a u prometnoj nesreći zadobio je
tjelesne ozljede, a liječnička pomoć mu je pružena u K. Z., čime je počinio
prekršaje iz čl. 112. st. 15. i čl. 112. st. 14. uz primjenu čl. 293. st. 2. Zakona o
sigurnosti prometa na cestama pa ga je Sud proglasio krivim i kaznio novčanim
kaznama koje smatra primjerenim težini počinjenih prekršaja, kao i prekršajnoj
odgovornosti okrivljenika.

8. Sud je prekršaj iz točke 1. izreke presude utvrdio iz obrane okrivljenika koji je
priznao odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 112. st. 15. Zakona o
sigurnosti prometa na cestama – kretanje biciklističkom stazom u suprotnom smjeru,
a to prozlazi i iz provedenih materijalnih dokaza - zapisnika o očevidu, skice mjesta
događaja i fotografija, koje dokaze je Sud cijenio kao relevantne i vjerodostojne. Iako
je okrivljenik naveo kako u trenutku u vožnje nije bio svjestan da je vozio u
suprotnom smjeru, jer su trake izblijedile, Sud navedeno nije prihvatio kao istinito.
Naime, uvidom u fotografiju na listu 24 spisa jasno se vidi strelica dopuštenog smjera
kretanja, a upravo se tom biciklističkom stazom, u suprotnom smjeru, kretao
okrivljenik. Međutim, čak i kada bi bili točni navodi okrivljenika kako su trake tj.
strelice izblijedile, to ga ne bi ekskulpiralo od prekršajne odgovornosti, jer je bio
dužan uvjeriti se u dopušten smjer kretanja, a ne lakomisleno smatrati da neće voziti
u suprotnom smjeru. Nadalje, Sud je prekršaj iz točke 2. izreke presude utvrdio iz
personalnog dokaza – iz iskaza svjedokinje D. R.. Sukladno čl. 112. st. 7.
Zakona o sigurnosti prometa na cestama, biciklist koji se kreće po biciklističkoj stazi
dužan je pri prelasku kolnika obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se
približavaju te prelaziti kolnik nakon što se uvjeri da to može učiniti na siguran način.
Okrivljenik je u svojoj obrani tvrdio da je zastao prije prelaska preko kolnika, a da je
po kontaktu očima te po ruci kojom mu je vozačica mahnula zaključio da ga je ona
pustila da prođe, no, kada je već skoro prošao, ona je krenula te ga je pogodila u
stražnji dio vozila. Međutim, iz iskaza ispitane svjedokinje D. R. proizlazi
drugačije, odnosno proizlazi da je ona bila zaustavljena ispred pješačkog prijelaza i
biciklističke staze, da je čekala trenutak kada smije krenuti, da je potom krenula i da

6 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

je došlo do naleta na biciklista, ovdje okrivljenika, a da prethodno nije došlo do
kontakta očima između njih i da mu ona nije dala znak da može proći te da ga je prvi
put ugledala tek kada je bio ispred nje. Sud je u potpunosti prihvatio njezin iskaz,
ocijenivši ga vjerodostojnim, s obzirom na to da je svjedokinja vrlo životno, sigurno i
uvjerljivo opisala tijek događaja, a riječ je o osobi koja od prije ne poznaje okrivljenika
i nije ga imala razloga neosnovano teretiti pred Sudom, tim prije jer je od strane Suda
upozorena da lažnim iskazivanjem čini kazneno djelo. Na postavljena pitanja davala
je jasne, precizne i logične odgovore. Okrivljenikova obrana nije prihvaćena kao
istinita, jer je naivna, nelogična i neživotna te je u suprotnosti s navedenim dokazom
koji je Sud prihvatio kao vjerodostojan. Naime, u potpunosti je nelogično da bi
svjedokinja kao vozačica okrivljeniku dala znak da može proći, a da bi onda ipak
svojim automobilom namjerno ili slučajno naletjela na njega. Svjedokinja je i prilikom
suočenja s okrivljenikom bila uvjerljivija jer je ona ostala dosljedna svojim ranijim
navodima koji su logični, dok njegovi nisu bili logični niti prilikom suočenja, a
uvjerljivija je bila i zato što je okrivljenik prilikom suočenja naveo kako je predmetne
zgode mislio da mu je ona mahnula i dala znak da prođe, odnosno više nije tvrdio da
se to zaista i dogodilo, dok je ona ostala dosljedna svojim ranijim navodima kako se
to nije dogodilo. Nadalje, za napomenuti je da se okrivljenik vozio u suprotnom
smjeru te tako, po mišljenju ovog Suda, vozačica osobnog automobila nije svojom
krivnjom doprinijela nastanku prometne nesreće. Iz provedenih materijalnih dokaza
utvrđeno je da predmetno mjesto na cesti nije regulirano semaforima, da se
biciklistička staza nalazi na pješačkom prijelazu preko sporedne ceste te da postoji
prometni znak "obilježeni pješački prijelaz", a koji znak označava mjesto na kolniku
na kojem se nalazi obilježen pješački ili pješačko-biciklistički prijelaz (regulirano čl.

27. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, „Narodne
novine“ broj 92/19). U takvoj prometnoj situaciji, kada se biciklistička staza nalazi na
sporednoj cesti, biciklisti imaju prednost u odnosu na druge sudionike prometa koji u
raskrižje ulaze iz sporedne ceste ili skreću u sporednu cestu (regulirano čl. 26.
Pravilnika o biciklističkoj infrastrukutri („Narodne novine“ broj 28/16). Međutim, u
konkretnom slučaju okrivljenik se kretao u suprotnom smjeru te vozačica tako nije
imala dužnost niti je mogla predvidjeti takvo protupravno ponašanje okrivljenika,
imajući u vidu i činjenicu da se vozačica uključivala na glavnu cestu, skretala udesno
te je tako njezina pažnja u zadnjem trenutku prije kretanja trebala biti usmjerena na
njezinu lijevu stranu, otkud dolaze vozila i biciklisti koje je ona dužna propustiti, a koji
se kreću brže od pješaka koje je bila dužna propustiti s njezine desne strane (otkud
je došao okrivljenik kao biciklist). Nadalje, Sud je uvidom u zapisnik o očevidu,
utvrdio da je u prometnoj nesreći okrivljenik bio ozlijeđen, dok okrivljenik navedeno
nije niti sporio. Nadalje, valja istaknuti kako su neosnovani navodi iz obrane da bi
Zakon o cestama predstavljao lex specialis u odnosu na Zakon o sigurnosti prometa
na cestama te da se biciklistička staza kojom se kretao okrivljenik nalazila na glavnoj
cesti. Naime, upravo je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano kako
se, između ostalog, tim Zakonom utvrđuje ponašanje sudionika i drugih subjekata u
prometu na cesti, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova te je tako u
osnovnim pojmovima propisano kako je cesta svaka javna cesta, ulice u naselju i
nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet, a nadalje je propisano kako je kako
javna cesta površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno
koristiti uz uvjete određene tim Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom
cestom. S druge strane, Zakonom o cestama se uređuje pravni status javnih cesta i
nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje
javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim

7 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije,
financiranje i nadzor javnih cesta te je stoga u potpunosti irelevantno za predmetni
postupak što u smislu tog Zakona predstavlja javnu cestu te je pogrešan zaključak
okrivljenika da bi se biciklistička staza nalazila na glavnoj cesti.

9. Sud je odbio dokazni prijedlog branitelja da se u dokaznom postupku provede
dinamičko vještačenje na okolnost mogućnosti da oštećenica pravodobno uoči
okrivljenika iz zaustavljenog položaja na predmetnom raskrižju kao nevažan, jer je
činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

10. Prilikom odmjeravanja kazne Sud je okrivljeniku našao kao olakotno činjenicu
da je nezaposlen te da je prekršajno neosuđivan, dok mu otegotnih okolnosti nije
nađeno. S obzirom na sve navedeno, okrivljeniku je za djelo prekršaja iz čl. 112. st.

15. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđena novčana kazna u iznosu od
60,00 eura, a koja kazna je i Zakonom propisana, dok mu je za djelo prekršaj iz čl.

112. st. 14. uz primjenu čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
utvrđena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura, a koja je i Zakonom propisana, a
imajući u vidu navedene olakotne okolnost te činjenicu da mu nisu utvrđene nikakve
otegotne okolnosti. Sud smatra da će se upravo izrečenom ukupnom novčanom
kaznom postići svrha kažnjavanja i okrivljenika ubuduće odvratiti od činjenja ovakvih i
sličnih prekršaja.

11. Okrivljenik je za prekršaje čl. 112. st. 15. i čl. 112. st. 1.4 uz primjenu čl. 293.
st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama proglašen krivim - izrečena mu
ukupna kazna propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne
novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20,
85/22 i 114/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. premda su prekršaji počinjeni
u vrijeme važenja starog Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine"
br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), jer je
novi Zakon blaži za počinitelja pa je valjalo sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Prekršajnog
zakona primijeniti novi Zakon.

12. Sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu članka 152. stavak 3.
Prekršajnog zakona na način da je okrivljeniku omogućio da plaćanjem dvije trećine
izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za njeno plaćanje – 15 dana po
primitku, novčana kazna bude smatrana plaćenom u cijelosti.

13. Na temelju u izreci citiranog propisa, s obzirom na to da je okrivljenik
proglašen krivim obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom
iznosu od 66,36 eura, odnosno 500,00 kuna koji se sastoje od troškova tužitelja za
izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 26,54 eura te
troškova Suda u iznosu od 39,82 eura. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa
za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir
paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00
kuna, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je
složenosti i trajanju postupka, kao i imovnom stanju okrivljenika.

U Zagrebu, 16. veljače 2023.

zapisničar sudac

Marko Jakelić, v.r. Edhem Kapetanović

8 Poslovni broj: 64.Pp-4412/2022

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude temeljem čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona, žalba nije dopuštena.

Ova presuda je pravomoćna.

Dostaviti:

1. okrivljenom S. E., R. 8A, Z.,

2. tužitelju P, II. … Z.,

3. branitelju L. L.., A. D. 10, Z.,

4. pismohrana.

.