1

Poslovni broj: Gž Ovr-225/2022-2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-225/2022-2

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E.&S. B. d.d. R., OIB ..., protiv ovršenice E. P., K., OIB ..., zastupane po punomoćniku Đ. P., odvjetniku u R., radi ovrhe, odlučujući o ovršenikovoj žalbi protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj Ovr-353/2020-2 od 26. studenog 2020., 16. veljače 2023.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj Ovr-353/2020-2 od 26. studenog 2020.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski je sud, na temelju ovršne javnobilježničke isprave donio pobijano rješenje, kojim je odredio ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenice u K.o. Labin, a radi naplate ovrhovoditeljeve tražbine koja je 26. ožujka 2020. iznosila 1.009.667,94 kuna glavnice i 94.558,97 kuna na ime ugovorene kamate.

 

2. Protiv tog rješenja o ovrsi pravodobno se žali ovršenica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20 dalje: OZ). Žalbenom sudu predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti, odnosno odbaciti prijedlog za ovrhu.

 

3. Ovrhovoditelj nije odgovorio na žalbu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovršne isprave u ovom predmetu predstavljaju Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju hipotekom na nekretnini ES 376/05 od 21. travnja 2005. i Aneks br. 1 Ugovoru o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju hipotekom na nekretnini ES 376/05 od 19. siječnja 2009. koji su postali ovršni 22. listopada 2010.

 

6. Iz Ugovora o dugoročnom kreditu (list 9-10) razvidno da je taj ugovor sklopljen s valutnom klauzulom u valuti Euro, a korisnik kredita je P. S. d.o.o., K., dok su ovršenica E. P. i S. P. zasnovali založno pravo na svojoj nekretnini radi osiguranja ovrhovoditeljeve tražbine koju ima prema korisniku kredita.

 

7. Budući da je u konkretnom slučaju korisnik kredita pravna osoba, ne može se smatrati potrošačem u smislu čl. 5. toč. 15. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 41/14., 110/15., 14/19., 19/22.). Tom je odredbom, naime, propisano da je potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti. Kako, dakle, korisnik kredita nema status potrošača, ne radi se o potrošačkom ugovoru, pa se ni ovršenica u ovom postupku ne može pozivati na zaštitu prava potrošača.

 

8. Sukladno odredbi čl. 23. toč. 5. OZ-a, ovršna isprava je, između ostalog, i ovršna javnobilježnička isprava, dok je prema odredbi čl. 28. st. 1. OZ-a javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

 

9. Prema odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.- u daljnjem tekstu: ZJB) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, te ako sadrži izjavu obveznika da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospijeća obveze neposredno provesti prisilna ovrha, dok je odredbom čl. 29. st. 1. OZ-a, propisano da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj označeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća činidbe.

 

10. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu podnio i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, čime je udovoljeno uvjetu za određivanje ovrhe na nekretnini propisanom odredbom čl. 82. st. 1. OZ-a.

 

11. Iz priloženog zemljišnoknjižnog uloška je vidljivo da su predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo S. P. i ovršenice E. P., koji su oboje bili obuhvaćeni prijedlogom za ovrhu , kao i rješenjem o ovrsi. Budući da je ovršenik S. P. umro, prekinut je postupak po sili zakona, a kako je njegova nasljednica upravo ovršenica E. P., predmetni se postupak nastavio u odnosu na nju.

 

12. Izreka pobijanog rješenja o ovrsi sadrži sve opće (čl. 41. st. 1. OZ-a) i posebne (čl. 80. OZ-a) podatke potrebne za provedbu ovrhe.

 

13. Ovršenica u žalbi ističe kako ovršna isprava ima samo oblik, ali ne i sadržaj ovršne isprave, kao i da je Aneks koji je potpisan uz ovršnu ispravu ništetan. Ovi žalbeni navodi predstavljaju žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, o kojima nije ovlašten odlučivati ovaj drugostupanjski sud, nego po njima postupa prvostupanjski sud primjenom odredbi čl. 52. OZ-a.

 

14. Neosnovani su žalbeni navodi ovršenice da je ovrhovoditeljeva tražbina prestala jer je nad glavnim dužnikom- P. S. d.o.o., K. otvoren stečaj, a ovrhovoditelj istu nije prijavio u stečajnom postupku. Iako na svoje tvrdnje ovršenica ne nudi dokaze, odgovoriti joj je da, neovisno o tome je li ovrhovoditelj prijavio tražbinu u stečajnom postupku koji je otvoren nad glavnim dužnikom, ovrhovoditelj je i dalje založni vjerovnik u odnosu na ovršenicu kao založnu dužnicu, pa kao takav, ima pravo namirenja iz vrijednost zaloga.

 

15. Stoga, kako prvostupanjski sud pri donošenju pobijanog rješenja o ovrsi nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a žalba nije dovela u pitanje zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.

Split, 16. veljače 2023.