Poslovni broj: 8 Gž-866/2022-2

        Republika Hrvatska

     Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

                                                                                                          Poslovni broj: 8 Gž-866/2022-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari tužitelja F. I. d.o.o., OIB: …, N., …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku L. M., odvjetniku u R., …, protiv tuženice P. T., OIB: …, vlasnice V., O. z. u., …, M., zastupane po punomoćniku G. L., odvjetniku u Z. o. u. G. L. i M. R., iz R., …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Povrv-84/2022-2 od 19. travnja 2022., dana 16. veljače 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja F. I. d.o.o. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Povrv-84/2022-2 od 19. travnja 2022.

    Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

''I              Stavlja se izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika F. K. iz R., …, poslovni broj: Ovrv-613/2021- 6 od 13. rujna 2021. u dijelu kojim je određena ovrha i ukidaju se provedene radnje, a postupak će se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

II              Upozorava se tužitelj da je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka ovog rješenja, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

III              Upozorava se tuženica da je dužna najkasnije u roku od 15 dana od primitka podneska tužitelja iz točke II izreke, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.''

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio tužitelj, zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i prigovor ovršenika odbaci kao nepotpun, ili, podredno, ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U žalbi ističe da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja budući da prvostupanjski sud dopis tuženice pogrešno smatra prigovorom jer da obavijest javnog bilježnika ne predstavlja odluku suda.

3. Žalba nije osnovana.  

4. Iz spisa predmeta slijedi nije sporno da je u konkretnom slučaju ovrhovoditelj 29. srpnja 2021. javnoj bilježnici podnio prijedlog za ovrhu protiv tuženice (tada ovršenice), da je ista dostavila tuženici obavijest od 30. srpnja 2021., uz koji je dostavila navedeni prijedlog za ovrhu tužitelja (tada ovrhovoditelja) i obavijestila je da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema tužitelju, upozoravajući je da će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ako u roku od 15 dana od slanja te obavijesti ne ispuni svoju obvezu na način i u iznosu kako je to naznačeno u prijedlogu za ovrhu, uz upozorenje da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor. Nije sporno niti da je tuženica javnoj bilježnici dostavila 18. kolovoza 2021. podnesak nazvan odgovor na opomenu, koji je po svom sadržaju prigovor protiv rješenja o ovrsi kojeg je nakon toga javna bilježnica i donijela 13. rujna 2021., prema stajalištu ovog suda, imajući u vidu stanje ovršnog predmeta u cjelini te uvažavajući značenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" 131/20.) s konačnim prijedlogom Zakona kojeg je uputila Vlada Republike Hrvatske predsjedniku Hrvatskog sabora od 19. studenog 2020. iz kojeg proizlazi da se radi jačanja zaštite ovršenika tim Zakonom predlaže rješenje u kojem će javni bilježnici kada zaprime uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug. Postupanje prvostupanjskog suda kad donosi pobijano rješenje te postupak nastavlja kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, pravilno je i zakonito. Odbačaj prigovora protiv rješenja o ovrsi prije nego što je isto rješenje donijeto u konkretnom slučaju predstavljalo bi pretjerani formalizam od strane suda prvog stupnja. Takav stav iznijet je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj UIII-456/2018 od 23. veljače 2021. u kojoj se navodi da je u svojoj praksi navedeni sud već iznio stajalište da pretjerani formalizam u odlučivanju tj. suđenju postoji onda kad su pravna stajališta proizvod „mehaničke“ primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline.

5. Prema odredbi čl. 282. st. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.– u daljnjem tekstu: OZ) javni bilježnik kojem je podnesen pravodoban, dopušten i obrazložen prigovor protiv rješenja koje je izdao proslijedit će spis radi provedbe postupka u povodu prigovora nadležnom sudu, koji će u povodu takva prigovora donijeti odluke iz članaka 57. i 58. toga Zakona.

6. Prema odredbi čl. 58. st. 1. – 3. OZ ovršenik je dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje. Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja. Neobrazloženi prigovor sud će odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi. Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora. Ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojem je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, a ako za to nije mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu. 

7. Po ocjeni ovog suda, ovrhovoditelj nije u pravu kada navodi da ovršenik nije izjavio prigovor jer da se navedeni podnesak ne može smatrati prigovorom opisanim u zakonskom tekstu, jer iz spisa predmeta proizlazi, sagledavajući postupak u cjelini, da je tuženica protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika podnijela dovoljno obrazložen prigovor kojim osporava to rješenje, neovisno o tome što je isti podnesen prije donošenja rješenja o ovrsi.

8. Stoga ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 58. st. 3. OZ) kada je stavio izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika poslovni broj Ovrv-613/2021- 6 od 13. rujna 2021. u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinuo sve provedene radnje i odlučio da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

9. Kako u donošenju pobijane odluke nisu počinjene ni povrede iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u svezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - u daljnjem tekstu: ZPP), a koji se primjenjuje na temelju odredbe iz čl. 107. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22.), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, valjalo je žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu odbiti i potvrditi osporavano rješenje temeljem čl. 380. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

                                                 U Zadru, 16. veljače 2023.

Sutkinja

                                                                                                                       Sanja Dujmović, v.r.