Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 486/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 486/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. B. iz S., P., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., Ministarstva hrvatskih branitelja (ranije: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti), OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-611/2022-3 od 11. kolovoza 2022., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-360/2021-18 od 9. ožujka 2022., u sjednici održanoj 15. veljače 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Tuženici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-611/2022-3 od 11. kolovoza 2022. (toč. II. izreke) u odnosu na pitanja koja glase:

 

"1. Je li kod odlučivanja o troškovima zastupanja države tužitelju povrijeđeno pravo na pristup sudu samom primjenom načela "gubitnik plaća" iz čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ili je prilikom donošenja odluke o troškovima postupka za zastupanje države nužno provesti "test razmjernosti" radi ocjene da li je postupanjem države u svezi traženja obvezivanja tužitelja na naknadu parničnog troška došlo do miješanja u prava tužitelja na mirno uživanje njegovog vlasništva, da li je miješanje bilo osnovano na zakonu, je li težilo ostvariti legitiman cilj i je li postojao razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja kojemu se težilo, odnosno da li je zbog miješanja države tužitelj morao snositi nerazmjeran i prekomjeran teret?

 

2. Može li se smatrati da nalog za plaćanje troškova za zastupanje države stranci koja je izgubila spor predstavlja pretjerani i nerazmjeran teret toj stranci ako ista nije dokazala da je osoba slabog imovnog stanja?".

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-611/2022-3 od 11. kolovoza 2022. kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-360/2021-18 od 9. ožujka 2022.

 

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pitanja za koja navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

2.1. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tuženica ističe da o njima nema prakse revizijskog suda, dok je pobijana odluka u nesuglasju s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske (zahtjev br. 72152/13), odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3689/2018, kao i u suprotnosti s odlukom Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1371/2018. te u nesuglasju s pravnim shvaćanje iznesenim u odlukama Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1371/2018 i Gž-1643/2019.

 

3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog.

 

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19 i 80/22  - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio kako su pitanja (navedena u izreci ovog rješenja), važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

4.1. Ovo stoga što je riječ o pitanjima o kojima sudska praksa viših sudova nije jedinstvena. Naime, drugostupanjska odluka u ovoj pravnoj stvari u suprotnosti je s odlukama Županijskog suda u Splitu broj Gž-1371/2018 i Gž-1643/2019 dok je Vrhovni sud Republike Hrvatske već dopustio podnošenje revizije povodom istih pitanja (Revd-404/2022).

 

5. Međutim, treće postavljeno pitanje nije važno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. To stoga što je odgovor na to pitanje sadržan u odredbi čl. 365. ZPP. Stoga, u odnosu na to pitanje tuženici nisu ispunjeni uvjeti za dopuštenje revizije.

 

6. Slijedom izloženog, u ovoj pravnoj stvari ispunjene su pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije (u odnosu na pravna pitanja naznačena u izreci), pa je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1., u svezi čl. 389.b. st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 15. veljače 2023.

 

 

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu