REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 82 Pž-156/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja
Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Dubravke Matas, sutkinje izvjestiteljice i
Gorane Aralica Martinović, članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom
SISAK PROJEKTI d.o.o. u stečaju, Sisak, Rimska 26, OIB 08980512609, odlučujući
o žalbi stečajnih vjerovnika 1. KSENIJE VREBAC iz Siska, Ulica lipa 51, OIB
55431035316, i 2. DARKA WEISSA iz Siska, S. i A. Radića 49, OIB 08820343475,
protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1868/2018 od 28.
prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. veljače 2023.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba stečajnih vjerovnika Ksenije Vrebac iz Siska,
Ulica lipa 51, i Darka Weissa iz Siska, S. i A. Radića 49, te potvrđuje rješenje
Trgovačkog suda u Zagrebu St-1868/2018 od 28. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanim rješenjem ukinuo odluke skupštine vjerovnika od 21. prosinca 2022., a koje glase:

„1. Ovlašćuje se stečajni upravitelj za pokretanje tužbe protiv Grada Siska
(OIB: 08686015790), Sisak, Rimska 26, radi namirenja tražbine nastale poslovnom
suradnjom.

2. Donosi se odluka da se u slučaju pokretanja parnice navedene pod točkom

1. dnevnog reda troškovi pokriju isključivo iz stečajne mase.

3. Daje se ovlaštenje stečajnom upravitelju da s odvjetnikom odnosno
odvjetničkim društvom zaključi ugovor o zastupanju stečajnog dužnika.“

1.1. Prvostupanjski sud je tako odlučio, na temelju odredbe članka 108. stavka

1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17; u daljnjem tekstu: SZ),
utvrdivši da su na navedenoj skupštini vjerovnika:

-„za“ sve predložene odluke glasali stečajni vjerovnici prvog višeg isplatnog
reda Darko Weiss s pravom glasa od 754.343,24 kn i Ksenija Vrebac s pravom glasa
od 639.661,37 kn odnosno ukupno iznos od 1.394.004,61 kn,

Poslovni broj: 82 Pž-156/2023-2 2

-„protiv“ svih predloženih točaka dnevnog reda glasao stečajni vjerovnik prvog
višeg isplatnog reda Luka Vukelić s pravom glasa u iznosu od 33.050,51 kn,
-„suzdržani“ bili stečajni vjerovnici Republika Hrvatska, Ministarstvo Financija,
Porezna uprava, s pravom glasa od 822.142,62 kn (801.786,93 kn-tražbina prvog
višeg isplatnog reda i 20.355,69 kn-tražbina drugog višeg isplatnog reda), INA-
Industrija nafte d.d. s pravom glasa od 3.417,35 kn i „Narodne novine“ d.d. s pravom
glasa od 822,25 kn,

- da je punomoćnica stečajnog vjerovnika prvog višeg isplatnog reda Luke
Vukelića na toj skupštini pravovremeno istaknula zahtjev za ukidanje predmetnih
skupštinskih odluka.

1.2. U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi da se tužbenim zahtjevom,
koji se temelji na odredbi članka 342. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima
(„Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21), zahtijeva od
Grada Siska kao osnivača stečajnog dužnika isplatu iznosa od 2.348.824,96 kn sa
zateznim kamatama (iako se u nacrtu tužbe navodi da ukupan dug Grada Siska kao
dužnikovog osnivača prema dužniku iznosi 2.384.760,21 kn), a koji iznos se odnosi:
a) na obveze Grada Siska prema stečajnom dužniku nastale 2018. godine u
iznosu od 910.000,00 kn (od toga za provedbu projekata Europske unije iznos od

370.000,00 kn, za ostale evidentirane obveze iznos od 540.000,00 kn), a koji iznos
nije evidentiran u poslovnim knjigama stečajnog dužnika zbog propusta Srđana
Marića ranijeg direktora stečajnog dužnika,

b) na obveze stečajnog dužnika prema zaposlenicima, koje se temelje na
sudskim presudama, u iznosu od 1.474.760,21 kn (prema Kseniji Vrebac-iznos od

742.331,78 kn, prema Darku Weissu-iznos od 732.428,43 kn).

1.2.1. Također, navodi se da je činjenična osnova tužbe, između ostalog:
- da se poslovna suradnja stečajnog dužnika i Grada Siska temeljila na
Ugovorima o subvencioniranju za pripremu projekata i Sporazumima o partnerstvu u
provedbi projekata Europske unije kojima su se uređivala konkretna prava i obveze
potpisnika sporazuma,

-da je iz tih pravnih poslova proizlazila dužnost Grada Siska prenositi na
dužnikov račun novčana sredstva iz proračuna Grada Siska, a koja su u predmetni
proračun uplaćena iz sredstava fondova Europske unije,

-da Grad Sisak nije uredno transferirao novčana sredstva na račun stečajnog dužnika,

-da stečajni dužnik nije naplatio neke fakturirane usluge jer je njegov direktor svjesno pustio da odu u zastaru,

-da su sporazumi o partnerstvu u provedbi projekata Holandska kuća i Centar
kreativne industrije-Kreativni inkubator Sisak raskinuti krajem srpnja 2018. godine,
-da je osnivač namjerno otjerao stečajnog dužnika u stečaj kako ne bi isplatio
plaće i druge obveze iz radnog odnosa te potraživanja po presudama iz radnih
sporova.

1.3. Prvostupanjski sud izražava pravno shvaćanje da se pri donošenju odluka
o pokretanju parnice mora voditi računa o svrsishodnosti postupka čije se pokretanje
predlaže, odnosno o vjerojatnosti uspjeha u sporu jer je zajednički interes stečajnih
vjerovnika namirenje tražbina vjerovnika iz stečajne mase i to u što većem iznosu, a

Poslovni broj: 82 Pž-156/2023-2 3

ne smanjenje stečajne mase u slučaju gubitka parnice. Dakle, da pokretanje parnice
u kojoj nije izvjestan uspjeh stečajnog dužnika u sporu, štoviše, u kojoj je izvjesniji
dužnikov neuspjeh u sporu nije u zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika, već je
protivno njihovom interesu.

1.4. Uzimajući u obzir pravnu osnovu tužbenog zahtjeva i činjeničnu osnovu
tužbe te stav stečajnog upravitelja stečajnog dužnika i stečajnog vjerovnika
Republike Hrvatske o pokretanju predmetne parnice prvostupanjski sud je ocijenio da
je stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak odnosno da
pokretanje takve parnice nije u zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.

2. Stečajni vjerovnici Ksenija Vrebac i Darko Weiss su protiv tog rješenja
pravovremeno podnijeli žalbu. U žalbi ukazuju da je prvostupanjski sud počinio bitnu
povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku zbog
toga jer pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama dok da su
izneseni razlozi kontradiktorni. U tom pogledu da je prvostupanjski sud propustio
samostalno procijeniti vjerojatnost uspjeha stečajnog dužnika u parnici te da je u tom
pogledu prihvatio stavove stečajnog upravitelja stečajnog dužnika i punomoćnice
stečajnog vjerovnika Luke Vukelića.

2.1. Posebno dovode u pitanje pravnu snagu argumenata i vjerodostojnost
navedene punomoćnice, štoviše, naglašavaju njezino elementarno nepoznavanje
građanskog procesnog prava. Navedeno zbog njezinog shvaćanja da bi pokretanjem
predmetne parnice, uslijed činjenice da je u kaznenoj prijavi protiv odgovornih osoba
u stečajnom dužniku podnesen imovinskopravni zahtjev, došlo do dvostruke
litispendencije. Također, navode da je stečajni upravitelj stečajnog dužnika ranije
odnosno prije dvije godine bio sklon pokrenuti predmetnu parnicu. S tim u vezi,
problematiziraju uvjetovanje prava stečajnog dužnika na pokretanje parnice to jest
pristup sudu stanjem stečajne mase odnosno novčanih sredstava potrebnih za
(predujam) troškova predmetne parnice. Smatraju da takvo ponašanje stečajnog
upravitelja implicira njegovu kaznenu odgovornost zbog čega su protiv njega podnijeli
kaznenu prijavu.

2.2. Osporavaju zaključak prvostupanjskog suda da je riječ o složenom
postupku u smislu odredbe članka 108. stavka 2. SZ-a te naglašavaju da pobijano
rješenje u tom pravcu ne sadrži nikakve razloge. Predlažu ukinuti pobijano rješenje i
predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno ga
preinačiti.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredaba članka 365. i
članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni
tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s odredbom članka 10. SZ.

5. Neosnovani su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu
povredu odredbe članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a na postojanje koje ukazuju
žalitelji. Također, prema shvaćanju ovog suda, radi se o složenijem slučaju u smislu

Poslovni broj: 82 Pž-156/2023-2 4

odredbe članka 108. stavka 2. SZ-a budući da je prvostupanjski sud ocjenjivao
vjerojatnost uspjeha stečajnog dužnika u parnici koja se predlaže pokrenuti. U tom
pogledu prvostupanjski sud detaljno analizira činjenično stanje koje sadrži elemente
složenosti te daje jasne razloge za svoju prosudbu.

6. Nadalje, odredbama članka 108. SZ-a propisano je:

(1) Sud će na zahtjev razlučnog vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije
nižega isplatnog reda, stečajnoga upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti ukinuti
odluku skupštine vjerovnika ako je protivna zajedničkom interesu stečajnih
vjerovnika.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka sud je dužan odlučiti odmah na toj
skupštini, a u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za osam dana
od dana održavanja skupštine.

(3) Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika objavit će se na
mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu
ima svaki razlučni vjerovnik i svaki stečajni vjerovnik koji nije nižeg isplatnog reda.

7. U odluci ovog suda poslovni broj Pž-59/2022 od 17. siječnja 2022., na koju se poziva i prvostupanjski sud, izražava se shvaćanje:

„...da bi sud ocijenio je li neka skupštinska odluka protivna zajedničkom
interesu vjerovnika, koji svakako jest što veće namirenje vjerovnika, kako to pravilno
ističe žalitelj, nije dostatno iznijeti kao razlog da se u stečajnom postupku ne može
predvidjeti ishod parničnog postupka. Načelno je to točno, međutim stečajni sudac
ocjenjujući, je li neka odluka skupštine vjerovnika suprotna zajedničkom interesu
vjerovnika, može sagledavajući ukupno sve odlučne činjenice, ocijeniti do stupnja
vjerojatnosti radi li se o odluci koja je suprotna zajedničkom interesu vjerovnika, a taj
je što veće namirenje vjerovnika u okviru stečajnog postupka iz raspoložive stečajne
mase...“.

8. S tim u vezi prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju, na temelju nacrta
tužbe koja se predlaže podnijeti i priloženih isprava, detaljno analizirao činjeničnu
osnovu tužbe i pravnu osnovu tužbenog zahtjeva te ocijenio da je stupanj
vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak odnosno da pokretanje
takve parnice nije u zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.

8.1. Žalbenim navodima se ne dovode u pitanje utvrđenja i zaključci na kojima
se temelji prosudba prvostupanjskog suda da je stupanj vjerojatnosti uspjeha
stečajnog dužnika u sporu izrazito nizak. Naime, žalitelji dovode u pitanje pravna
shvaćanja punomoćnice stečajnog vjerovnika Luke Vukelića i stav stečajnog
upravitelja stečajnog dužnika o pokretanju predmetne parnice, a koji nisu u uskoj i
izravnoj vezi s navedenom prosudbom prvostupanjskog suda. Konkretno, nizak
stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu, u bitnom, ne proizlazi zbog
(osnovanosti) prigovora dvostruke litispendencije niti stava stečajnog upravitelja
stečajnog dužnika o pokretanju predmetne parnice.

9. Načelno se naglašava da se ne smije poistovjećivati aktivna
materijalnopravna legitimacija stečajnog dužnika i žalitelja kao stečajnih vjerovnika. U
tom smislu u prilog vjerojatnosti uspjeha u sporu koji se predlaže pokrenuti ne ide

Poslovni broj: 82 Pž-156/2023-2 5

okolnost da tužbu, za dio tražbina koje pripadaju stečajnim vjerovnicima, podnosi
stečajni dužnik. U svakom slučaju nije prihvatljivo da troškovi navedene parnice idu
na teret stečajne mase.

9.1. Napominje se da iz rješenja prvostupanjskog suda o utvrđenim i
osporenim tražbinama od 28. travnja 2021. (list 622. spisa), koje je doneseno u ovom
stečajnom postupku, proizlazi da je tražbina žaliteljice prema stečajnom dužniku
priznata u iznosu od 639.661,37 kn kao tražbina prvog višeg isplatnog reda te
osporena u iznosu od 207.490,79 kn dok je žaliteljeva tražbina prema stečajnom
dužniku priznata u cijelosti odnosno u iznosu od 754.343,24 kn kao tražbina prvog
višeg isplatnog reda.

10. S druge strane, uzimajući u obzir činjeničnu osnovu tužbe koja se predlaže
pokrenuti, ističe se da prema pravnom shvaćanju ovog suda, izraženom u presudi
Pž-1045/2018-3 od 2. prosinca 2019., sama činjenica da je društvo otišlo u stečaj i
ostavilo za sobom nepodmirene tražbine nije dokaz ispunjenja okolnosti iz odredbe
članka 10. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima.

11. Stoga žalbenim navodima nije dovedena u pitanje prosudba
prvostupanjskog suda da je stupanj vjerojatnosti uspjeha stečajnog dužnika u sporu
izrazito nizak zbog čega se ne može niti prihvatiti stav na kojem inzistiraju žalitelji da
predmetne odluke skupštine vjerovnika nisu protivne zajedničkom interesu stečajnih
vjerovnika.

12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u
vezi s odredbom članka 10. SZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 15. veljače 2023.

Predsjednica vijeća

Jagoda Crnokrak, v.r.