Poslovni broj: 17 Gž R-2831/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 17 Gž R-2831/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. J. iz O., OIB: …, zastupane po punomoćniku D. P., odvjetniku u M. L. odvjetničko društvo d.o.o., Pisarnica O., protiv tuženika R. H. d.o.o., O., OIB: …, zastupanog po punomoćniku G. J., odvjetniku u O. društvu M. i J. j.t.d., O., radi utvrđenja otkaza nedopuštenim, vraćanja na rad i isplate naknade plaće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-87/2020-18 od 21. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 15. veljače 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-87/2020-18 od 21. srpnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I., II., III., IV. i V. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

 

III. Naređuje se da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

 

 

Obrazloženje

 

1.     Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da su odgovor tuženika na  zahtjev  za  zaštitu  prava tužiteljice, te Odluka o otkazu ugovora o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa od 4. veljače 2020. nezakoniti i nedopušteni (točka I. i II. izreke), te je naloženo tuženiku da tužiteljicu vrati na rad i to na radno mjesto specijalista za logistiku i podršku prodaji i da joj prizna kontinuitet radnog odnosa od dana nedopuštenog otkaza ugovora o radu do dana vraćanja na radno mjesto (točka III. izreke). Također, naloženo je tuženiku da tužiteljici za razdoblje od ožujka 2020. do lipnja 2020. isplati naknadu plaće u iznosu od 11.950,00 kn mjesečno, kao i nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti sa zateznim kamatama koje teku svakog petnaestog u slijedećem mjesecu za prethodni mjesec (točka IV. izreke).Tuženiku je naloženo i da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 8.125,00 (točka V. izreke), dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka odbijen (točka VI. izreke).

 

2.     Protiv točke I., II., III., IV. i V. izreke presude žali se tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP), te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

3.     Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

 

4.     Žalba je osnovana.

 

5.     Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem otkaza nedopuštenim i vraćanjem na rad, kao i zahtjev tužiteljice za isplatom naknade plaće.

 

6.     Osnovano tuženik u žalbi ističe da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP iz razloga što prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ista ne može ispitati obzirom da u istoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni, nedostatni i proturječni.

 

7.     Naime, pobijana presuda sačinjena je protivno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP koja propisuje da obrazloženje mora, između ostalog, sadržavati obrazloženje suda koje je činjenice utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio

 

8.     U konkretnom slučaju, obrazloženje pobijane presude u kojem bi trebali biti navedeni razlozi prihvaćanja tužbenog zahtjeva, sadržajno i suštinski, a što osnovano navodi i tuženik u žalbi, se svode na jedan odlomak i jednu, doduše dulju, rečenicu (točka 15. obrazloženja) u kojem su razlozi zbog kojih je sud prvog stupnja prihvatio tužiteljičin tužbeni zahtjev nedostatni, nejasni, nerazumljivi i proturječni. Obrazloženje pobijane presude većim dijelom se sastoji od reproduciranja parničnih radnji stranaka i gotovo doslovnog prepisivanja iskaza stranaka i svjedoka, te je u istom u potpunosti izostala ocjena dokaza, a pogotovo prigovora koje je tuženik istaknuo u postupku.

 

9.     Iz obrazloženja pobijane presude može se tako zaključiti da je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice iz razloga što je utvrđeno da tuženik tužiteljici nije dostavio pisano upozorenje koje sa odnosi na kršenje obveza iz radnog odnosa, dokaz da je tužiteljicu upozoravao da nije odradila posao za koji je bila zadužena. te dokaz da je tužiteljicu pisano upozorio u odnosu na povredu koja se odnosi na obrisane podatke sa službenog laptopa i zajedničkog diska.

 

10. Međutim, u potpunosti izostala ocjena činjenice da je tuženik tužiteljicu upozorio na obveze iz radnog odnosa upozorenjem od 3. siječnja 2020. koje je pokušao dostaviti tužiteljici koja dostava se vratila s naznakom dostavljača "obaviješten nije podigao pošiljku" odnosno "nepoznat" (str. 42-47 spisa). Također, sud prvog stupnja popustio je ocijeniti okolnost da iz zahtjeva za zaštitu prava kojeg je podnijela tužiteljica proizlazi (str. 2., prvi odlomak zahtjeva) da je tužiteljica pisano upozorenje ipak primila i da je s istim bila upoznata.

 

11. Dakle, iz tužiteljičinog zahtjeva za zaštitu prava proizlazi da je tužiteljica bila upoznata sa pisanim upozorenjem, iako joj isto nije dostavljeno poštom. Međutim, čak i da tužiteljici nije dostavljeno pisano upozorenje sud prvog stupnja, iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika proizlazi, na što ukazuje i sama odluka o otkazu, da je tuženik nakon što je tužiteljici uputio pisano upozorenje saznao za novu povredu obveza iz radnog odnosa koja se odnosi na brisanje podataka iz službenog laptopa i zajedničkog diska, koja prema stavu tuženika predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa, pa je u takvoj pravnoj situaciji sud prvog stupnja bio dužan ocijeniti da li, sukladno čl. 119. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17 - dalje: ZR), postoje okolnosti iz zbog kojih nije opravdano očekivati da tuženik ponovno upozorava tužiteljicu na novu povredu i ponovno joj poštom dostavlja ranije donijeto upozorenje, te da li takvo postupanje tuženika kao poslodavca ima za posljedicu nedopuštenost odluke o otkazu.

 

12. Iz pobijane presude suda prvog stupnja može se zaključiti i da je sud prvog stupnja smatra da je otkaz koji je tuženik dao tužiteljici nedopušten i iz razloga što tuženik nije tužiteljicu pozvao na davanje obrane. Međutim, niti u tom dijelu sud prvog stupnja nije proveo savjesnu i brižljivu ocjenu svih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP. Naime, iz same odluke o otkazu (str 13. spisa) proizlazi je tuženik tužiteljicu pozvao na iznošenje obrane 3. veljače 2020., te da se na poziv tuženika tužiteljica očitovala dana 4. veljače 2020. Navedeni dio odluke o otkazu sud prvog stupnja uopće nije cijenio tako da se za sada ne može prihvatiti utvrđenje suda prvog stupnja da tuženik tužiteljici nije omogućio iznošenje obrane. Pritom je potrebno i navesti da tužiteljica u tužbi uopće nije tvrdila da joj nije omogućeno iznošenje obrane i da je zbog tog propusta tuženika odluka o otkazu nedopuštena, pa je doista nejasan zaključak suda prvog stupnja da tuženik tužiteljici nije omogućio iznošenje obrane i da je i zbog tog razloga otkaz nedopušten.

 

13. Sud prvog stupnja u pobijanoj presudi navodi i da tuženik nije dokazao da je trpio izravnu štetu radnjom tužiteljice. Pritom nije jasno naveo koja to radnja tužiteljice nije tuženiku prouzročila izravnu štetu s obzirom na okolnost da je tuženik tužiteljici otkazao ugovor o radu zbog više povreda obveza iz radnog odnosa, ali bi se moglo zaključiti da je sud prvog stupnja očito smatrao da se radi o povredi koja se odnosi na brisanje podataka sa službenog laptopa i zajedničkog diska. Međutim, za postojanje povrede obveza iz radnog odnosa nije nužno da je poslodavcu nastala i šteta. Dakle, povreda obveza iz radnog odnosa može postojati čak i ako je radnjom ili propuštanjem radnika poslodavcu nije prouzročena šteta. Stoga nepostojanje štete kao posljedice povrede obveze iz radnog odnosa ne znači, samo za sebe, da je odluka o otkazu nedopuštena.

 

14. U konkretnom slučaju, tuženik je odlukom o otkazu tužiteljici stavio na teret počinjenje više povreda obveza iz radnog odnosa za koje tuženik u odgovoru na tužbu tvrdi da predstavljaju teške povrede obveza iz radnog odnosa, pa je sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku bio dužan utvrditi da li su iste počinjene, te ako jesu, da li iste predstavljaju opravdani razlog za otkaz. Sud dokaze koji se odnose na povrede obveza iz radnog odnosa uopće nije ocijenio tako da nije jasno što je u pogledu navodnih povreda obveza iz radnog odnosa koji se odlukom o otkazu tužiteljici stavljaju na teret, utvrdio, odnosno da li smatra da li je tužiteljica iste počinila ili nije.

 

15. Pobijana presuda dakle, ne sadrži gotovo nikakve razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su u istoj navedeni su nejasni, nedostatni, nerazumljivi i proturječni. Uslijed navedenog, pobijana presuda se ne može ispitati tako da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

16. Uz navedeno, potrebno je i navesti i da je u dijelu u kojem je odlučivao o zahtjevu za isplatom naknade plaće (točka IV. izreke pobijane presude), sud prvog stupnja odlučivao o tužbenom zahtjevu koji je neodređen i nepodoban za postupanje. Posljedično tome, i izreka pobijane presude, je prihvaćenjem takvog, neodređenog tužbenog zahtjeva, neodređena, pravno nerazumljiva, te nepodobna za ovrhu, čime je također počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Naime, tužiteljica je točkom IV. tužbenog zahtjeva zahtijevala da joj tuženik isplati naknadu plaće za razdoblje od ožujka do lipnja 2020 u brojčano izraženom iznosu  od 11.950,00 kn, a nadalje "dok za to postoje zakonski uvjeti".

 

17. Međutim, odredbom čl. 326. st. 1. ZPP propisano je da sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave. Dakle, sukladno čl. 326. st. 1. ZPP, sud tuženiku može naložiti plaćanje naknade plaće samo za mjesece koji su dospjeli do zaključenja glavne rasprave, pa sud prvog stupnja nije mogao tužiteljici dosuđivati naknade plaće za mjesece u kojima tražbina naknade plaće nije dospjela, a niti je mogao iste dosuđivati "dok za to postoje zakonski uvjeti". Stoga je sud prvog stupnja prije zaključenja glavne rasprave i odlučivanja o tužiteljičinom tužbenom zahtjevu bio dužan, sukladno čl. 109. st. 1. ZPP, tužiteljicu pozvati da ispravi tužbu u odnosu na tužbeni zahtjev za isplatom naknade plaće u dijelu koji se odnosi na naknadu plaće na način da pozove tužiteljicu da  jasno i određeno, za svaki pojedini mjesec, navede iznos naknade plaće koji zahtjeva da joj se dosudi u postupku. To je pogotovo bilo nužno kada se ima u vidu okolnost da je tužiteljica u svom iskazu navela da je 27. listopada 2021. rodila blizance, pa je u postupku bilo potrebno raspraviti da li bi se tužiteljica da nije bilo otkaza nalazila na rodiljnom dopustu i da li bi joj tuženik u tom razdoblju da nije bilo otkaza bio dužan isplaćivati puni iznos plaće.

 

18. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, prvostupanjsku presudu ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom. I., II., III., IV. i V. izreke i u tom dijelu vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

19. S obzirom obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka u dosuđujućem dijelu.

 

20. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

21. S obzirom na brojnost i težinu bitnih povreda odredaba parničnog postupka koje je počinio sud prvog stupnja, temeljem čl. 371. ZPP naređeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

 

22. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će najprije pozvati tužiteljicu da ispravi i dopuni tužbu u smislu odredbe čl. 109. st. 1. ZPP u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu naknade plaće i to na način da će tužiteljica jasno i određeno, za svaki pojedini mjesec, navesti koji iznos naknade plaće zahtijeva da joj tuženik i isplati i od kada za svaki pojedini mjesec zahtijeva isplatu zateznih kamata. Nakon toga sud prvog stupnja će provesti novi postupak u kojem će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem, nakon čega će moći donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

 

23. Sud prvog stupnja će tako ocijeniti sve dokaze koji su izvedeni tijekom postupka, te utvrditi da li je tužiteljica počinila pojedine povrede obveza iz radnog odnosa koji joj tuženik odlukom o otkazu stavlja na teret, te da li iste, ako se postojanje istih utvrdi, predstavljaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Također, sud prvog stupnja će ocijeniti predstavljaju li eventualno utvrđene povrede posebice ona koja se odnosi na brisanje podataka sa službenog prijenosnog računala i zajedničkog diska, osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguće, kako to tvrdi tuženik u postupku i u podnijetoj žalbi, te da li i na koji način navedeno utječe na dopuštenost odluke o otkazu. Sud prvog stupnja utvrdit će i da li je i na koji način tužiteljici dostavljeno pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa, te da li i na koji način eventualno nedostavljanje pisanog upozorenja ima utjecaja na dopuštenost odluke o otkazu. Obrazloženje prvostupanjske odluke sud prvog stupnja će sastaviti u skladu s čl. 338. st. 4. ZPP te će umjesto nepotrebnog prepisivanja iskaza stranaka i svjedoka u obrazloženju navesti i obrazložiti koje je činjenice je utvrdio i na temelju kojih izvedenih dokaza, koje dokaze je prihvatio a koje nije i iz kojih razloga je iste prihvatio odnosno nije prihvatio, a izjasnit će se ako je to potrebno, i o drugim prijedlozima i prigovorima koje su stranke istaknule tijekom postupka.

 

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, 15. veljače 2023.

 

 

              Predsjednica vijeća:

                 Vesna Žulj, v.r.