REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 14 Pž-5164/2021-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke
Zubović, predsjednika vijeća, Maje Bilandžić, suca izvjestitelja, i Branke Šabarić
Zovko, člana vijeća, u pravnoj stvari CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB
26187994862, Vatroslava Jagića 33, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d.,
OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u
Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi
protiv dijela presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-462/2018-54 od 8.
listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. veljače 2023.

p r e s u d i o j e

Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-462/2018-54 od 8. listopada 2021. u točkama II. i III. i sudi:

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 4.269,51 EUR (četiritisuće-
dvjestošezdesetdevet eura i pedesetjedan cent) / 32.168,60 kn (tridesetdvijetisuće-
stošezdesetosam kuna i šezdeset lipa) sa zateznim kamatama po stopi koja se
određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se
određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja
banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila
prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od
osam dana, i to kako slijedi:

- na iznos od 4.060,22 EUR (četiritisućešezdeset eura i dvadesetdva centa) /

30.591,74 kn (tridesettisućapetstodevedesetjedna kuna i sedamdesetčetiri lipe) od

29. ožujka 2017. do isplate

- na iznos od 209,29 EUR (dvjestodevet eura i dvadesetdevet centi) / 1.576,86
kn (tisućupetstosedamdesetšest kuna i osamdesetšest lipa) od 30. ožujka 2017. do
isplate.

______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 14 Pž-5164/2021-3 2

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu
od 750,90 EUR (sedamstopedest eura i devedeset centi) / 5.657,68 kn (pettisuća-
šeststopedesetsedam kuna i šezdesetosam lipa), u roku od osam dana.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-462/2018-54 od 8.
listopada 2021. naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 32.168,60 kn s
pripadajućim zateznim kamatama (točka I. izreke). Tužbeni zahtjev za isplatu iznosa
od 32.168,60 kn zajedno s pripadajućim zateznim kamatama je odbijen kao
neosnovan (točka II. izreke). Svaka stranka snosi svoje troškove (točka III. izreke).

2. Protiv točaka II. i III. izreke presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešne
primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, s
prijedlogom da ovaj sud presudu u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i
predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju žalbe
ističe da je prvostupanjski sud pogrešno izveo zaključak o postojanju podijeljene
odgovornosti između sudionika štetnog događaja (osiguranika stranaka). Ističe da je
izvedenim vještačenjem nesporno utvrđeno da je uzrok nastanka prometne nezgode
nepropisno kretanje tuženikovog osiguranika pa je tužbeni zahtjev u cijelosti
prvostupanjski sud trebao prihvatiti. Traži parnični trošak u ukupnom iznosu od

5.657,68 kn.

3. Žalba je osnovana.

4. Ovaj sud je ispitao presudu u pobijanom dijelu na temelju odredaba čl. 365.
st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; dalje: ZPP),
u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne
povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9.,
11, 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava te je utvrdio da je u
pobijanom dijelu presude pogrešno primijenjeno materijalno pravo te je ostvarena
bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer postoji proturječnost o
odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju
isprava i samih tih isprava.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od

64.337,20 kn koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku po sklopljenoj polici kasko
osiguranja na ime naknade imovinske štete na osobnom vozilu, a koja je šteta
nastala kao posljedica prometne nezgode od 29. siječnja 2017.

6. Prvostupanjski je sud ocijenio da su stranke odgovorne za štetu u jednakim
omjerima pa je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev za iznos od 32.168,60 kn, sve
pozivom na odredbe čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“
broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO). Budući da je tužitelj svojim
žalbenim tvrdnjama u cijelosti osporavao svoju odgovornost za nastanak štetnog
događaja, u konkretnom je slučaju sporna tužiteljeva odgovornost odnosno visina
odgovornosti.

Poslovni broj: 14 Pž-5164/2021-3 3

7. Dakle, u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je u cijelosti
prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke na okolnost nastanka predmetne
prometne nezgode (list 130.- 165. spisa; list 210.- 214. spisa; 222. - 224. spisa), kao
objektivan i sastavljen u skladu s pravilima struke te je zaključio da su za nastalu
prometnu nezgodu odgovorna oba sudionika u prometu (osiguranici stranaka u ovom
postupku) u jednakim omjerima (50%).

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, između ostalog, proizlazi, da
se tuženikov osiguranik svojim osobnim vozilom kretao kroz mjesto Velika Rakovica,
kolnikom ceste Črešni u smjeru sjeveroistoka i da, dolaskom do raskrižja s ulicom
Koletići nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste (nizbrdica,
nailazak na raskrižje), kojom prilikom je lijevom prednjom stranom vozila, u kočenju
udario u lijevu stražnju stranu vozila tužiteljevog osiguranika, a kojim je kolnikom
ulice Črešni u smjeru sjeverozapada upravljao tužiteljev osiguranik i koji je u trenutku
nezgode dolaskom do raskrižja skretao ulijevo na kolnik ulice Črešni (pratio kolnik
Črešni). Od posljedica udara to vozilo je odbačeno naprijed, te je prednjim dijelom
udarilo u zemljanu kosinu koja se nalazi uz sjeverozapadni rub kolnika ulice Črešni
gdje se i zaustavilo prednjim dijelom okrenuto u smjeru sjeverozapada (list 138.
spisa).

9. Vještak ističe da je izvjesno da je tužiteljev osiguranik u tijeku skretanja
ulijevo uočio neposrednu opasnost i pokušao skretanjem udesno spriječiti nastanak
prometne nezgode pri tome dovodeći osobni automobil u nekontrolirano stanje
kretanja. Cjelokupna šteta nastala na prednjem dijelu vozila tužiteljevog osiguranika
nastala je sekundarno slijetanjem i udarom prednje strane osobnog automobila u
zemljanu kosinu (list 142. spisa).

10. Dakle, vještak u odnosu na tužiteljevog osiguranika ističe da je tužiteljev
osiguranik na pružanju ceste s prednošću prolaska skretanjem putanje ulijevo
osobnim automobilom, prije sudara, izvršio naglo skretanje udesno uz posljedično
zanošenje i rotaciju oko okomice koja prolazi težištem u smjeru okretanja kazaljke na
satu, a nakon sudara je vozilo promijenilo smjer i sletjelo izvan kolnika s desne
strane udarom u zemljanu kosinu (list 146. spisa, list 214. spisa).

11. U odnosu na tuženikovog osiguranika, zaključak je prometnog vještaka da
se tuženikov osiguranik, upravljajući osobnim vozilom, nije, na kolniku gdje prometne
trake nisu obilježene, kretao što bliže desnom rubu kolnika te je na prometnoj traci
namijenjenoj za kretanje vozila iz suprotnog smjera ostvario djelomični frontalni
kontakt svojom prednjom lijevom stranom sa stražnjim lijevim bočnim dijelom
osobnog vozila tužiteljevog osiguranika.

12. I na ročištu održanom 14. rujna 2021., vještak je ostao u cijelosti kod svog
nalaza i mišljenja. Naveo je da je tuženikov osiguranik prilikom kočenja prešao na
prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Istaknuo je da je
tuženikov osiguranik prilikom kočenja, mogao prekidanjem intenzivnog kočenja
dovesti vozilo u upravljivo stanje, zadržati osobni automobil na svojoj desnoj
prometnoj traci i tako izbjeći prometnu nezgodu. Svojim načinom upravljanja,

Poslovni broj: 14 Pž-5164/2021-3 4

tuženikov osiguranik je doveo osobni automobil u neupravljivo stanje s posljedičnim prijelazom na lijevu stranu.

13. U odnosu na tužiteljevog osiguranika vještak je na tom ročištu naveo da je
djelomično vršio kretanje po prometnoj traci namijenjenoj za kretanje vozila iz
suprotnog smjera te da je u tijeku prometne nezgode vršio izbjegavanje sudara
skretanjem udesno. Na osnovi materijalnih tragova ne može utvrditi koliko je
eventualno tužiteljev osiguranik prešao na lijevu prometnu traku ni u kojoj dužini. U
trenutku sudara tužiteljev osobni automobil nalazio se na svojoj desnoj prometnoj
traci (list 222. - 224. spisa).

14. Uzimajući u obzir sve navedeno, odnosno utvrđena ponašanja tužiteljevog
i tuženikovog osiguranika, ocjena je ovog suda da je samo tuženikov osiguranik kriv
za nastanak prometne nezgode. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka jasno proizlazi
da ne postoje materijalni tragovi na temelju kojih bi se moglo utvrditi je li i koliko
tužiteljev osiguranik prešao na suprotnu prometnu traku, dok u odnosu na
tuženikovog osiguranika to nije slučaj. Naime, u postupku je dokazano da je
tuženikov osiguranik prešao na suprotnu prometnu traku, da nije prilagodio brzinu i
da je imao mogućnost dovesti vozilo u upravljivo stanje da je prekinuo intenzivno
kočiti, a što nije učinio.

15. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je u postupku donošenja presude
u pobijanom dijelu počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl.

354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a tužitelj u svojoj
žalbi opravdano ukazuje. Kako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave,
konkretno nalaz i mišljenje vještaka, a odluka prvostupanjskog suda je utemeljena
isključivo na tom dokazu, to je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak da ne
postoji tužiteljeva tražbina prema tuženiku u iznosu od 32.168,60 kn (4.269,51 EUR).

16. Prvostupanjski sud nije ni pravilno primijenio materijalno pravo jer nije
primijenio odredbu čl. 1072. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da kad je šteta
prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je
isključivo kriv za štetni događaj (st. 1). Uzimajući u obzir isprave u spisu, osobito
nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, ovaj sud smatra da je tužitelj u cijelosti
dokazao odgovornost tuženikovog osiguranika za nastali štetni događaj i njegovu
krivnju.

17. Naime, u primjeni odredbe čl. 1072. ZOO-a (a koju odredbu je
prvostupanjski sud propustio primijeniti) potrebno je cijeniti ponašanje oba sudionika
u prometnoj nezgodi, tj. jesu li oba sudionika svojim ponašanjem doprinijela šteti i
ako jesu u kojem omjeru. Iz izvedenog dokaznog postupka može se zaključiti da
postoji tuženikova krivnja za predmetnu štetu. Tužitelj je dokazao da postoji
tuženikova krivnja za predmetnu štetu, stoga je primjenom navedene odredbe
tužbeni zahtjev u cijelosti trebalo prihvatiti kao osnovan. Kako je prvostupanjski sud
pogrešno primijenio materijalno pravo to je ovaj sud preinačio prvostupanjsku
presudu u pobijanom dijelu.

Poslovni broj: 14 Pž-5164/2021-3 5

18. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 373. ZPP-a preinačiti prvostupanjsku presudu u točki II. izreke.

19. Sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je odlučio o troškovima
cijelog postupka. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu pripada mu
pravo na naknadu troškova postupka.

20. Slijedom navedenog, tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbe na tužbu
i na presudu u iznosu od po 131,79 EUR / 993,00 kn, trošak sudske pristojbe na
žalbu u iznosu od 89,15 EUR / 671,69 kn (Tar. br. 1. st. 1., Tar. br. 2. st. 1. i Tar. br.

3. st. 1. Tarife Zakona o sudskim pristojbama - „Narodne novine“ broj: 74/95, 57/96,
137/02, 125/11, 112/12, 157/13 i 110/15,), te trošak vještačenja u iznosu od 398,17
EUR / 3.000,00 kn, odnosno, ukupno iznos od 750,90 EUR / 5.657,68 kn.

21. Stoga je na temelju odredbe čl. 373. ZPP-a preinačena i točka III. izreke pobijane presude.

22. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22 i 88/22; dalje: Zakon o uvođenju eura) nužno
je prilagoditi sudske odluke vezano uz uvođenje eura kao službene valute (čl. 43. i

48. Zakona o uvođenju eura). Stoga je iznose izražene u kunama u izreci ove
presude valjalo, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450, preračunati u eure
sukladno općim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz odredbe čl. 14.
Zakona o uvođenju eura.

Zagreb, 14. veljače 2023.

Predsjednik vijeća Dubravka Zubović

Broj zapisa: eb319-90ba4

Kontrolni broj: 01d72-f1951-8a2f5

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Dubravka Zubović, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.