1                     Poslovni broj: 19 Gž-608/2022-2

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

                                                       

                                                                          P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) N. T., OIB: …, iz K., … i 2) M. T., OIB: …, iz K., …, oboje zastupani po K. V., odvjetnici iz K., …, protiv tuženika N. K., OIB: …, iz K., …, zastupanog po punomoćnicima - odvjetnicima iz Z. o. u. M. K., Ž. R. i S. K. M. iz K., …, radi privremene upotrebe nekretnine tuženika radi izvođenja radova i postavljanja skele, odlučujući o žalbi tužitelja pod 1) i 2) protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru, poslovni broj P-683/2021-16 od 30. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 14. veljače 2023.,

 

   p r e s u d i o j e

 

              Odbija se žalba tužitelja pod 1) N. T. i 2) M. T. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru, poslovni broj P-683/2021-16 od 30. ožujka 2022.

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

 

              "I. Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

              "Tuženi K. N., OIB : …, …, K. dužan je trpjeti kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. … k. o. K. i to čkbr. … kuća i dvor u … od 266 m2, postavljanjem skele na svojem zemljištu za korist tužitelja T. N., OIB : …, …, K. i T. M., OIB : …, …, K., radi izvođenja radova i postavljanjem stiropor fasade u debljini od 5 cm na sjevernom zidu njihove kuće koja je izgrađena na čkbr. … kuća i dvor u … od 236 m2 i upisana u zk. ul. … k.o. K., budući da se na drugi način ne mogu izvesti radovi.

              Tužitelji T. N., OIB : …, …, K. i T. M., OIB : …, …, K., dužni su odmah po dovršetku radova nekretninu tuženog K. N., OIB : …, …, K. dovesti u stanje u kojem se nalazila prije izvođenja radova i postavljanja skele, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu.

              Tužitelji su dužni tuženiku na njegov zahtjev platiti primjerenu naknadu sukladno odredbi čl. 107. st. 3. Zakona o vlasništvu.",

              kao neosnovanim.

 

              II. Nalaže se tužiteljima da tuženiku naknadu trošak parničnog postupka u iznosu od 6.688,00 kn u roku od 15 dana."

2. Protiv citirane presude žalbu su izjavili tužitelji pod 1) N. T. i 2) M. T. (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrde da je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer je utvrdio da bi postavljanjem fasade sa stiroporom i izolacijom prekoračili među, s tim da je ostalo nejasno da li je prvostupanjski sud uređivao među ili odlučivao o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Sud prvog stupnja je zaključio gdje se nalazi međa, iako nije izašao na lice mjesta i bez obzira što je postupak uređenja međe još uvijek u tijeku. Predložili su očevid na licu mjesta i svi dokazni prijedlozi prihvaćeni su na ročištu održanom 2. prosinca 2022., a na ročištu od 15. ožujka 2022. svi su dokazni prijedlozi odbijeni kao nepotrebni, iako je razvidno kako je u predmetnom postupku bilo prijeko potrebno provesti očevid na licu mjesta. Kako prvostupanjski sud nije izveo taj dokaz, odnosno odbio ga je kao nepotreban a tiče se odlučnih činjenica, ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. Zakona o parničnom postupku. Kako bi dokazali svoje tvrdnje o postojanju proširenog temelja predložili su provođenje očevida na licu mjesta. Stoga, s obzirom da taj dokaz nije izveden, pobijana se presuda ne može ispitati, jer postoji proturječnost između onoga što se navodi u obrazloženju presude i dokumentacije i fotografija koje prileže spisu. Odlučna činjenica proširenog temelja (cokla) koja je trebala biti potvrđena izlaskom suda na lice mjesta, uz sudjelovanje građevinskog vještaka prileži spisu na fotografijama koje su dostavili. Međutim, sud prvog stupnja ih ne spominje, pa postoji proturječnost između onoga što se navodi u obrazloženju presude i dokumentacije koja prileži spisu te je u konkretnome ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, a i čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, jer je prvostupanjski sud njihove dokazne prijedloge odbio kao nepotrebne. Navodi tužitelja o postojanju proširenog temelja od 7 cm s obzirom da su priložili fotografije u spis koje to potvrđuju, a što je tuženik osporio, trebalo je biti utvrđeno provođenjem očevida na licu mjesta, uz sudjelovanje građevinskog vještaka. U svojoj su tužbi i iskazima naveli da je potrebno staviti fasadu, jer je zid sa sjeverne strane vlažan i treba ga zaštititi. Tu činjenicu sud prvog stupnja nije utvrdio mišljenjem stručnjaka, već je prepisao sadržaj ''Mišljenja vezanih uz izvršene radove na izvođenju energetske ovojnice na objektu … i … na k.č. …; … k.o. K.'' S. g. s. j.d.o. Pravnu ocjenu daje isključivo sud, a ne inženjer građevinarstva u dokumentu zv. ''Mišljenje''. Predlaže žalbu uvažiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz uputu prvostupanjskom sudu da izvede predložene dokaze.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine" broj, 80/22), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, odnosno o odlučnim činjenicama nema proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se ista presuda može ispitati.

 

6. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

 

7. Isto tako nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP, jer je prvostupanjski sud u postupku izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju koje je, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima, za koje se može provjeriti imaju li pravnu i činjeničnu osnovu.

 

8. Time što prvostupanjski sud nije proveo sve po tužiteljima predložene dokaze (očevid na licu mjesta) nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 220. ZPP na koju u žalbi ukazuju tužitelji, niti je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

 

9. Prema odredbi čl. 220. ZPP sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica. To što je na ročištu od 2. prosinca 2021. prvostupanjski sud prihvatio dokazne prijedloge stranaka, ne obvezuje ga na daljnje izvođenje dokaza (očevidom na licu mjesta predloženim u tužbi) ukoliko izvođenje tog dokaza nije bilo potrebno, jer je činjenično stanje u pogledu predmeta spora bilo dovoljno utvrđeno drugim provedenim dokazima.

 

10. Dakle, ovlaštenje je suda ocijeniti postojanje potrebe za izvođenjem dokaza kao i ovlaštenje na slobodan izbor dokaznih sredstava, pa neizvođenjem dokaza očevidom na licu mjesta sud prvog stupnja nije postupio suprotno odredbama ZPP niti su neizvođenjem tog dokaza tužitelji onemogućeni raspravljati pred sudom, pa i nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuju tužitelji.

 

11. Glede žalbenih navoda tužitelja da je sud prvog stupnja neosnovano prihvatio tuženikov navod da sjeverni zid nekretnine tužitelja ''predstavlja katastarsku među'', za kazati je da je na ročištu od 2. prosinca 2021. na kojem je ta tvrdnja iznesena bila prisutna tužiteljica pod 2) osobno i punomoćnik tužitelja koji tu tuženikovu tvrdnju nisu osporili (l.s. 80). Osim toga, istinitost te činjenice razvidna je iz Izvoda iz katastarskog plana Ureda za katastar Koprivnica Odjela za katastar nekretnina K. od 18.kolovoza 2021. (l.s. 5).

 

12. U predmetnom je postupku utvrđeno da se sjeverni dio kuće tužitelja izgrađene na čest. zem. … u … u K., kuća i dvorište u površini od 236 m2 nalazi na međi sa čest. zem. … k.o. K., kuće i dvora u …, u vlasništvu tuženika te da je postavljanje fasade na zid kuće tužitelja prema ulazu/dvorištu koje koristi tuženik moguće izvesti samo s nekretnine tuženika oznake čest. zem. … k.o. K. Također je utvrđeno da se tuženik zbog poremećenih odnosa protivi da tužitelji postave fasadu na sjeverni zid njihove kuće od 5,6 cm, odnosno ne osporava postavljanje skele ''… ali pod uvjetom da stave fasadu debljine 2 milimetra'', budući da bi tužitelji na način na koji predlažu izradu fasade, kako to tvrdi tuženik ulaze u njegov zračni prostor (l.s. 100).

 

13. Tužitelji su u tužbi postavili tužbeni zahtjev kojim su u toč. 1. zatražili da sud naloži tuženiku N. K. da kao vlasnik nekretnine oznake čest. zem. … k.o. K. trpi postavljanje skele na svojem zemljištu u korist tužitelja N. i M. T. ''radi izvođenja radova i postavljanja stiropor fasade u debljini od 5 cm na sjevernom zidu njihove kuće'' izgrađene na čest. zem. … k.o. K., uz obvezu da po dovršetku radova nekretninu tuženika tužitelji dovedu u stanje u kojem se nalazila prije izvođenja radova i postavljanja skele, a počinjenu štetu naknade po općim propisima o odgovornosti za štetu.

 

14. Dakle, iz sadržaja tužbenog zahtjeva i iz činjeničnog supstrata tužbe proizlazi da se isti odnosi na susjedska prava regulirana odredbom čl. 100.-113. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZVDSP).

 

15. Odredbom čl. 100. st. 1. ZVDSP propisano je da su susjedska prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom.

 

16. Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti (čl. 100. st. 3. ZVDSP).

 

17. Susjedska su prava sva ograničenja vlasništva stvarnopravne naravi koja nastaju iz činjenice susjedstva tj. zajedničkog življenja na određenom prostoru.

 

18. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev, jer je zaključio da iz izvedenih dokaza proizlazi da bi tužitelji postavljanjem fasade sa stiroporom prekoračili među i zahvatili i dio zračnog prostora tuženikove nekretnine za 5,6 cm.

 

19. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, vlasnik nekretnine na kojoj je nužno izvršiti radove potrebne za njezinu upotrebu ili korištenje, a u takve svakako spada i postavljanje fasade na sjeverni zid kuće tužitelja, za koji je razvidno da je oronuo, neizoliran i vlažan, može privremeno upotrijebiti i tuđe zemljište radi izvođenja radova, kada se to na drugi način ne može izvesti.

 

20. Obveza drugoj strani, tuženiku, da trpi upotrebu svog zemljišta u navedene svrhe predstavlja ograničenje prava vlasništva, s tim da je razumno ograničenje koje proizlazi iz susjedskog interesa opravdano.

 

21. Međutim, tuženik kao vlasnik zemljišta na kojem bi se privremeno trebali izvoditi radovi nije dužan trpjeti trajni ulazak fasade u svoj zračni prostor, pa ni za 5,6 cm, kako to u svom tužbenom zahtjevu predlažu tužitelji, jer bi upravo za toliko tužitelji zašli u zračni prostor tuženika, postavljanjem svoje fasade na sjeverni zid svoje kuće, što tuženik nije dužan trpjeti, i što ne predstavlja ostvarenje susjedskih prava, već nekih drugih, eventualnih stvarnih prava tužitelja.

 

22. Stoga je prvostupanjski sud, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 100. st. 1. i 3. ZVDSP kada je pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan i unatoč činjenici da u postupku nije izveden dokaz očevidom na licu mjesta, uz prisutnost građevinskog vještaka, s obzirom na činjenicu da su tužitelji već u svom tužbenom zahtjevu naveli da bi postavljanjem fasade na sjeverni zid kuće sa stiroporom ušli u zračni prostor tuženika od 5,6 cm (postavljanjem stiropora od 5 cm, ljepila i mrežice), što je potvrdio i sam tužitelj pod 1) u svom stranačkom iskazu (l.s. 98), čemu se tuženik izričito protivio i dopustio postavljanje skele ''ali pod uvjetom da stave fasadu debljine 2 milimetra'', jer bi, u suprotnom trajno ograničili njegova vlasnička prava, što isti nije dužan trpjeti.

 

23. Tuženik kao susjed i vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove postavljanja fasade dužan je trpjeti da tužitelj postavi skelu radi njezine izrade, sukladno odredbi čl. 107. st. 1. ZVDSP, međutim tužitelji ne smiju svojom fasadom ući u zračni prostor tuženika, jer to nije smisao susjedskih prava, a što su tužitelji upravo zatražili svojim tužbenim zahtjevom.

 

24. Stoga žalba tužitelja nije osnovana.

 

25. Na osnovi iznesenog, trebalo je, po čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.

 

 

U Zadru 14. veljače 2023.

 

                          Predsjednica vijeća

 

                                                                                                                                 Katija Hrabrov, v.r.