Poslovni broj 28  Gž Ovr-2043/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 28 Gž Ovr-2043/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Ines Smoljan kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja S. s. – P. c. d.o.o., Z., OIB: …, kao upravitelja stambene zgrade u Z., kojeg zastupa punomoćnica M. B., odvjetnica u Z., protiv ovršenika D. K. iz Z. (adresa boravišta …), OIB: …, uz sudjelovanje založnog vjerovnika D. P., OIB: …, iz Z., kojeg zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 9. kolovoza 2022. posl. br. Ovrv-11904/2016-68, dana 14. veljače 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 9. kolovoza 2022. posl. br. Ovrv-11904/2016-68.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem je obustavljena ovrha određena rješenjem o ovrsi istog suda posl. br. Ovrv-11904/16 od 18. listopada 2016., rješenjem o ovrsi istog suda posl. br. Ovrv-17751/16 od 16. siječnja 2017., te provedba ovrhe posl. br. Ovrv-14890/17 po rješenju o ovrsi javne bilježnice V. A. u Z. posl. br. Ovrv-76/17 od 7. travnja 2017.

 

2. Protiv navedenog rješenja je ovrhovoditelj podnio žalbu pozivom na sve zakonom predviđene žalbene razloge i predložio da se uvaži žalba, preinači pobijano rješenje i odbije prigovor treće osobe od 10. kolovoza 2021., a podredno ukine uz naknadu troška žalbe.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Uz obrazloženje da je:

- na uvodno navedenim rješenjima o ovrsi određena ovrha na nekretninama ovršenika radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja,

- na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka S. L. M., na koji ovrhovoditelj niti založni vjerovnik nisu imali primjedbe, je prvostupanjski sud zaključkom od 29. srpnja 2021. (list 201-202) odredio prodaju predmetne nekretnine (stana u Z.), utvrdio vrijednost te nekretnine ovršenika od 1.198.000,00 kn, te odredio uvjete prodaje (čl. 98., 102. i dr. Ovršnog zakona -„Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje OZ), kao npr. da se na prvoj elektroničkoj dražbi nekretnina može prodati ispod 4/5 utvrđene vrijednosti odnosno za 958.400,00 kn i dr., s čim u vezi je

- 10. kolovoza 2021. (list 208-209) založni vjerovnik D. P. podnio prigovor radi proglašenja ovrhe nedopuštenom tvrdeći da na nekretnini ovršenika ima upisano založno pravo i da osigurana tražbina od 160.000,00 Eura/1.199.852,00 kn prelazi vrijednost nekretnine (osobito s obzirom na cijenu za koju se može prodati na prvoj dražbi), te bi prodajom za njega nastupila velika materijalna šteta,

- riječ o pravovremenom prigovoru koji je podnesen (čl. 94. OZ) nakon što je zaprimio zaključak o prodaji i utvrđenju vrijednosti nekretnine, imajući u vidu da vrijednost nekretnine nije utvrđena zaključkom na ročištu,

- prema podacima iz zemljišnih knjiga vjerovnik je upisao založno pravo prije ovrhovoditelja, što s obzirom na visinu njegove tražbine ima za posljedicu da ovrhovoditelj neće moći niti djelomično namiriti svoju tražbinu, koja neće biti svrhovita, te je primjenom odredbe čl. 94. st. 3. OZ obustavio ovrhu.

 

5. Prema odredbama OZ:

- čl. 59. st. 1. osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom;

- čl. 67. st. 1. na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.);

- 94. st. 1. svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene nekretnine, a koja po redu prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, može predložiti da se ovrha obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos tražbine ovrhovoditelja. (2) Prijedlog za obustavu ovrhe može se podnijeti na ročištu na kojem je sud zaključkom utvrdio vrijednost nekretnine. (3) Sud će, prema okolnostima slučaja, ocijeniti je li prodaja svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelomičnoga namirenja ovrhovoditelja koji je predložio ovrhu;

- čl. 95. nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zaključak o prodaji nekretnine kojim se utvrđuje vrijednost nekretnine i određuju način i uvjeti prodaje.

 

6. Protivno prigovoru žalitelja nije povrijeđena odredba čl. 354. st. 2. toč. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) u vezi sa čl. 21. OZ jer se u prigovoru od 10. kolovoza 2021. (na listu 209) založni vjerovnik poziva i na obustavu (pogrešno na odredbu čl. 67. OZ) uz obrazloženje da se provođenjem ovrhe na nekretnini ovrhovoditelj ne može namiriti, a založnom vjerovniku bi provođenjem ovrhe bila pričinjena šteta jer je vrijednost upisane hipoteke veća od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stoga okolnost da je založni vjerovnik navedeni podnesak nazvao prigovorom radi proglašenja ovrhe nedopuštenom nije od utjecaja, jer njegov sadržaj jasno upućuje na odredbu čl. 94. OZ, temeljem koje je sud prvog stupnja donio pobijano rješenje.

 

7. Time što založni vjerovnik uz prigovor radi nedopustivosti ovrhe (list 208-209) nije priložio isprave na kojima temelji svoj zahtjev nije od utjecaja iz dva razloga. Prvo zato što sud o tom prigovoru sud nije niti odlučivao jer ga je pravilno kvalificirao kao prigovor nedostatka pokrića iz čl. 94. OZ. Osim toga činjenica da je riječ o založnom vjerovniku proizlazi iz z.k. izvadaka u spisu.

 

8. Dalje, sud prvog stupnja je vrijednost nekretnine utvrdio zaključkom od 29. srpnja 2021. (list 201-202), a ne vještačenjem kako se prigovara u žalbi. Zaključkom od 27. lipnja 2019. (list 182) su stranke pozvane da se očituju na nalaz i mišljenje vještaka, s čim u vezi je ovrhovoditelj podneskom od 10. listopada 2019. (list 184) odgovorio da je suglasan sa procjenom vještaka, te je sud zaključkom od 29. srpnja 2021. odredio prodaju nekretnine i utvrdio vrijednost 1.198.000,00 kn.

 

9. Budući da sud nije utvrdio vrijednost nekretnine zaključkom na ročištu (kako je propisano odredbom čl. 94. st. 2. OZ) nego je pismeni zaključak od 29. srpnja 2021. dostavio strankama, što samo po sebi ne čini zakašnjelim prigovor nedostatka pokrića podnesen 10. kolovoza 2021. Ovo tim više što se rok ne računa od 27. rujna 2019. (list 182) kada su stranke pozvane očitovati se na nalaz vještaka, kako neosnovano prigovara žalitelj.

 

10. Pozivom na okolnost da je vrijednost predmetne nekretnine enormno porasla od 2019. nije od utjecaja u ovoj fazi postupka, kao niti prigovor kojim ukazuje na neznatnu razliku između utvrđene vrijednosti nekretnine i tražbine osigurane založnim pravom. Suprotno tome upravo navedene vrijednosti ukazuju da utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos tražbine ovrhovoditelja i opravdavaju donošenje pobijanog rješenja.

 

11. Niti ostali žalbeni navodi (da je tražbina založnog vjerovnika dospjela) nisu doveli u sumnju utvrđenja suda niti njegov zaključak, te je utemeljeno odlučio kao u izreci.

 

12. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, je odlučeno kao u izreci (čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ).

 

U Zagrebu 14. veljače 2023.

 

                                                                                                                                                  Sutkinja:

                                                                                                           Ines Smoljan, v.r.