Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj: 7 Gž-17/2022-4
|
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD Tome Skalice 2 35000 SLAVONSKI BROD |
Poslovni broj: 7 Gž-17/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović Terzić predsjednice vijeća, Dubravke Šimić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Draženke Ilak članice vijeća, a na prijedlog više sudske savjetnice - specijalistice Đurđice Trgovčić, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. iz S., OIB: … zastupanog po odvjetnicima iz Z. odvjetničkog ureda Z. G., T. F.-G. i H. M. iz B., kao punomoćnicima, protiv tuženika E. osiguranje d.d., Z., OIB: … zastupanog po odvjetnicima iz O. društva G. & P. d.o.o. iz Z., P. V., kao punomoćnicima, radi naknade štete, rješavajući žalbe tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, poslovni broj: 18 Pn-192/2019-57 od 10. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. veljače 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Žalbe tužiteljice M. M. i tuženika E. osiguranje d.d. odbijaju se kao neosnovane, te se potvrđuje presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, poslovni broj: 18 Pn-192/2019-57 od 10. prosinca 2021., u cijelosti.
II. Tužiteljica M. M. i tuženik E. osiguranje d.d. odbijaju se sa zahtjevima za naknadu troškova podnesenih žalbi.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužba povučena za iznos od 30.000,00 kn, dok je presudom istog suda suđeno:
"I. Nalaže se tuženiku E. osiguranje d.d., Z., . OIB: …, da tužiteljici M. M. iz S., OIB: … na ime naknade štete isplati iznos od 22.500,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. ožujka 2017. do 30. lipnja 2017. po kamatnoj stopi od 7,68% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. po kamatnoj stopi od 7,41 % godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po kamatnoj stopi od 7,09 % godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po kamatnoj stopi od 6,82 % godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po kamatnoj stopi od 6,54 % godišnje, te za razdoblje od
01. srpnja 2019. do isplate po kamatnoj stopi od 6,30 % godišnje, odnosno po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, kao i zakonsku zateznu kamatu na iznos od 30.000,00 kn za razdoblje od 13. ožujka 2017. do 30. lipnja 2017. po kamatnoj stopi od 7,68% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. po kamatnoj stopi od 7,41 % godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po kamatnoj stopi od 7,09 % godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po kamatnoj stopi od 6,82 % godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po kamatnoj stopi od 6,54 % godišnje, te za razdoblje od 01. srpnja 2019. do isplate po kamatnoj stopi od 6,30 % godišnje, odnosno po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice na ime naknade neimovinske štete preko dosuđenog iznosa od 22.500,00 kn do zatraženog iznosa od 45.000,00 kn, odnosno za iznos od 22.500,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 13. ožujka 2017. do 30. lipnja 2017. po kamatnoj stopi od 7,68% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. po kamatnoj stopi od 7,41 % godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po kamatnoj stopi od 7,09 % godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po kamatnoj stopi od 6,82 % godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po kamatnoj stopi od 6,54 % godišnje, te za razdoblje od 01. srpnja 2019. do isplate po kamatnoj stopi od 6,30 % godišnje, odnosno po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena.
III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 5.510,00 kuna sa zateznom kamatom na taj iznos tekućom od 10. prosinca 2021. godine do isplate, po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
2. Protiv odbijajućeg dijela prvostupanjske presude (točka II. izreke) i odluke o troškovima postupka (točka III. izreke) tužiteljica je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložila da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev i da i da joj u cijelosti dosudi troškove parničnog postupka, kao i troškove žalbenog postupka u iznosu od 2.137,50 kn/ 283,70 eura ili da istu presudu u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. Tužiteljica u žalbi navodi da je osiguranik tuženika u kaznenom postupku priznao da je pok. M. M. udario prednjim desnim dijelom vozila, a da prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke nije imao vidu da je u postupku utvrđeno da je vozač upravljao motornim vozilom na kojem nisu bila ispravna duga svjetla i kočnice, te da je imao realnu mogućnost uočiti pješaka M. M. da je imao ispravna duga svjetla, i to na udaljenosti od 45 metara pa da bi mogao izvršiti bočni pomak ili se zaustaviti automobilom ispred ravnine naleta ili laganim kočenjem. Osim toga tužiteljica navodi na mjestu nesreće nije postojao pješački kolnik već šljunčani dio od 50 cm pa da se pok. M. M. nije niti mogao kretati pješačkim kolnikom, kao i da iz nalaza i mišljenja vještaka T. P. proizlazi da je vozač mogao uočiti i tamno obučenog pješaka na udaljenosti od 55 metara da je imao ispravna duga svjetla, te da je prvostupanjski sud zbog navedenih utvrđenja pogrešno utvrdio doprinos M. M. u visini od 30% nego da je trebao u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev.
2.2. Tužiteljica nadalje smatra da joj nakon izmjene Orijentacijskih kriterija pripada iznos od 112.500,00 kn/ 14.931,32 eura pa da bi tužbeni zahtjev trebalo usvojiti u cijelosti i uz doprinos pok. M. M.. Zbog svega navedenog osporava i odluku o troškovima postupka.
3. Protiv dosuđujućeg dijela prvostupanjske presude (točka I. izreke) i odluke o troškovima postupka (točka III. izreke) tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložio da drugostupanjski sud usvoji žalbu i presudu u pobijanom dijelu ukine, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da istu presudu u tom dijelu preinači uz priznavanje tuženiku troškova postupka razmjerno uspjehu u sporu, kao i troškove žalbenog postupka u iznosu od 2.137,50 kn/ 283,70 eura.
3.1. Tuženik u žalbi navodi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito da razlozi presude proturječe sadržaju isprava i dokaza priloženih u spisu, te iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a jer da mu nikada nije dostavljena prijava štete od 20. siječnja 2017. pa da mu nije dana mogućnost da se očituje na navode istog. Ističe da se pok. M. M. u trenutku štetnog događaja kretao protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer se kretao na kolniku, a da nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom, zatim da je bio pijan (1,65 g/kg), koja alkoholiziranost je prema nalazu i mišljenju vještaka utjecala na njegov način kretanja i percepciju opasnosti, zatim da je vidljivost bila slaba, a da se pješak kretao na oko 1,25 m ulijevo od desnog ruba kolnika, te da se ne može isključiti mogućnost da je pješak izvršio bočni pomaka prema sredini kolnika, s tim da bi do izbjegavanja prometne nesreće zasigurno došlo da se pješak M. M. kretao uz desni rub kolnika desnim bočnim dijelom tijela na udaljenosti ne većoj od 0,60 m od njemu lijevog ruba kolnika.
3.2. Obzirom na navedena utvrđenja tuženik smatra da, iako na strani osiguranika tuženika postoji odgovornost za prometnu nesreću, da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio doprinos pokojnog brata tužiteljice u omjeru od svega 30% nego da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebao odrediti doprinos u omjeru od 50%, a osporava i odluku o zateznim kamatama koju je prvostupanjski sud dosudio od 13. ožujka 2017. iz razloga što je prihvatio navode tužiteljice da je prijavila štetu 20. siječnja 2017. iako je tuženik već u odgovoru na tužbu istaknuo da je tužiteljica zahtjev za naknadu štete podnijela tuženiku 30. rujna 2019. i da je tuženik u zakonskom roku od 60 dana isplatio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete koju trpi zbog smrti brata iznos od 30.000,00 kn, a kako je tužiteljica podnijela tužbu prije isteka zakonskog roka od 60 dana smatra da tužiteljica nema pravo na zatezne kamate prije donošenja presude. Zbog svega iznesenog osporava i odluku o troškovima postupka.
4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Nisu počinjene bitne povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), na koje se ukazuje navodima žalbe, jer razlozi presude nisu proturječni provedenim dokazima, a tuženiku je dana mogućnost da raspravlja pred sudom budući je tužiteljica uz tužbu priložila podnesak od 13. ožujka 2017. (list 16) kojim ju je tuženik obavijestio da je zaprimio njezin odštetni zahtjev od 9. ožujka 2017.
6.1. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.
7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete uslijed štetnog događaja od 29. studenog 2016. u kojem je na njezinog brata M. M. naletio osobnim automobilom osiguranik tuženika M. B., te je isti poginuo.
8. Prema žalbenim navodima stranaka sporna je visina štete, doprinos pokojnog brata tužiteljice M. M. samom nastanku prometne nesreće, kao i tijek zatraženih zateznih kamata, a što je bilo sporno i tijekom prvostupanjskog postupka.
9. U postupku je utvrđeno:
- da je presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: Kov-173/2017-8 od 11. listopada 2017. okrivljenik M. B. proglašen krivim što je 29. studenog 2016. oko 18,35 sati u S., upravljajući osobnim automobilom marke L. reg. oznake i broja ZG … Županijskom cestom bez označenih prometnih traka iz pravca B. u pravcu V., protivno odredbi članka 38. stavka 1. i članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propustio je pažljivo osmotriti kolnik i primijeniti dužan oprez na pješake na kolniku te se kretao brzinom koja nije bila primjerena noćnim uvjetima vožnje i slabo osvijetljenom dijelu ceste iza kbr. 137, uslijed prevelike brzine, kasno uočivši pješaka M. M. koji se bez svjetlosnih i reflektirajućih oznaka kretao njemu ususret po njegovoj desnoj kolničkoj traci, unatoč poduzetom kočenju na desnoj prometnoj traci prednjim desnim krajem vozila udario u tijelo oštećenog M. M. kojom prilikom je oštećenik M. M. nabačen na haubu vozila i odbačen u desni putni jarak, zadobivši pri tome mnogobrojne tjelesne ozljede uslijed kojih ozljeda je preminuo na mjestu događaja, dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život ljudi pa zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u odredbi članka 227. stavka 6. u svezi stavka 2. i 1. Kaznenog zakona, a kažnjivo po odredbi članka 227. stavka 6. Kaznenog zakona, pa je okrivljenik M. B. temeljem članka 227. stavka 6. Kaznenog zakona osuđen na kaznu zatvora od jedne godine;
- da je tuženik pismeno potvrdio primitak odštetnog zahtjeva 13. ožujka 2017. i da je obavijestio tužiteljicu da se isti vodi pod poslovnim brojem 170810520216, te da je uzet u obradu, a da će konačna odluka biti donesena najkasnije do 08. svibnja 2017.;
– da je tužiteljica po punomoćniku podnijela tuženiku zahtjev za naknadom štete od 27. rujna 2019. koji je isti zaprimio 30. rujna 2019. i obavijestio tužiteljicu se isti vodi pod poslovnim brojem 170810520216, da je uzet u obradu, a da će konačna odluka biti donesena najkasnije do 29. studenog 2019.;
- da se tuženik na temelju Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 5. studenog 2019. obvezao po predmetnom štetnom događaju na ime cjelokupne naknade štete isplatiti oštećenoj osobi naknadu od 32.500,00 kn, ali da sporazum nije potpisan od strane tužiteljice, odnosno njenog punomoćnika;
- da je sukladno potvrdi o izvršenom plaćanju tuženik dana 26. studenog 2019. na račun punomoćnika tužiteljice, a na ime nespornog iznosa naknade štete isplatio iznos od 30.000,00 kn;
- da je Prijava štete, podredno Prijedlog za izvansudsku nagodbu, sastavljena 20. siječnja 2017. od strane O. društva K. Š. & P. d.o.o. i da je upućena tuženiku dana 8. ožujka 2017. od strane tužiteljice i udomiteljice pok. M. M. M. B., te da se njime traži odšteta od ukupno 295.000,00 kn radi smrti M. M.;
- da je na temelju nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka T. P. utvrđeno da se prometna nesreća dogodila 29. studenog 2016. oko 18,35 sati u S. na nenastanjenom dijelu županijske ceste u kojoj su sudjelovali M. B. upravljajući osobnim automobilom i M. M., koji se kao pješak kretao uz zapadni desni rub kolnika, da za vrijeme kretanja kolnikom noću nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom, da su se s obje strane kolnika nalazile putne bankine širine 0,50 m posute nabijenim tucanikom, da je u vrijeme konkretne prometne nesreće bila noć i da je mjesto prometne nesreće bilo slabo osvijetljeno, da je vrijeme bilo oblačno bez padalina i da je vidljivost bila slaba, a da je brzina kretanja bila prometnim pravilom ograničena na 50 km/h. Nadalje je utvrđeno da se osiguranik tuženika kretao brzinom od oko 50,4 km/h i da se radilo o nekočenom naletu na pješaka, a da je u trenutku primarnog kontakta pješak M. M. bio vertikalnom težišnom osi na oko 1,25 m ulijevo od desnog ruba kolnika (tijelom na oko 1,0 m-1,5 m), gledajući u smjeru kretanja predmetnog osobnog automobila, prednjom stranom tijela okrenut nadolazećem osobnom automobilu, zatim da u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće, pri upaljenim dugim svjetlima na vozilu, a uzevši u obzir da je izvanrednim tehničkim pregledom na automobilu utvrđenu neispravnost-nedovoljnu jakost dugih svjetla, uz pješaka odjevenog u tamnu odjeću i u negativnoj silueti javne rasvjete, te neoznačenog izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom, da je osiguranik tuženika imao realne tehničke mogućnosti uočavanja pješaka M. M. na udaljenosti ne većoj od oko 45 m, da se ne može isključiti mogućnost da je u tom periodu vremena pješak izvršio bočni pomak prema sredini kolnika, da je osiguranik tuženika u konkretnim uvjetima imao pune tehničke mogućnosti intenzivnim kočenjem zaustaviti se automobilom ispred ravnine naleta, da bi do izbjegavanja konkretne prometne nesreće, a u slučaju da je osiguranik tuženika reagirao radnjom kočenja u trenutku kada je uočio pješaka, da bi i laganim kočenjem ili prikočivanjem osobnim automobilom zaustavio ispred mjesta naleta, te da bi do izbjegavanja konkretne prometne nesreće došlo i u slučaju da je osiguranik tuženika izmicanjem ulijevo uspio ostvariti minimalni bočni razmak od pješaka, kao i da bi do izbjegavanja konkretne prometne nesreće zasigurno došlo u slučaju da se pješak M. M. kretao uz nadolazećem automobilu desni rub kolnika, desnim bočnim dijelom tijela na udaljenosti ne većoj od 0,60 m od njemu lijevog ruba kolnika;
- da je pokojniku u trenutku smrti utvrđena koncentracija apsolutnog alkohola od 1,65 g/kg u krvi i 1,55 g/kg u mokraći, a da se pri koncentraciji od 1,65 g/kg apsolutnog alkohola u krvi osobe nalaze u pijanom stanju, te da je alkoholiziranost pok. M. M. mogla doprinijeti nastanku prometne nesreće.
10. Na temelju navedenih utvrđenja koje žalbenim navodima stranaka nije dovedeno u sumnju prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužiteljici temeljem odredbe članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje u tekstu: ZOO), ali da je pok. M. M. u smislu članka 1092. Z.-a doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru od 30%, i to iz razloga što je u postupku utvrđeno da bi do izbjegavanja konkretne prometne nesreće zasigurno došlo u slučaju da se je pješak M. M. kretao uz nadolazećem automobilu desni rub kolnika na udaljenosti ne većoj od 0,60 m od njemu lijevog ruba kolnika, da se nalazio u pijanom stanju koje je moglo doprinijeti nastanku prometne nesreće i da je pri kretanju kolnikom noću bio odjeven u tamnu odjeću, a da nije bio označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom.
11. Pravilno je, nadalje, prvostupanjski sud na dosuđeni iznos dosudio zatezne kamate tekuće od 13. ožujka 2017. do isplate, kako je zatraženo tužbenim zahtjevom, a sukladno članku 1103. ZOO-a, budući je u postupku utvrđeno da je tužiteljica prijavu štete prvi puta dostavila tuženiku još 8. ožujka 2017., te da je isti odgovorio na taj odštetni zahtjev odnosno prijavu štete dana 13. ožujka 2017., s tim da je tužiteljici pravilno priznata i zatražena zatezna kamata na isplaćeni iznos od 30.000,00 kn za razdoblje od 13. ožujka 2017. do isplate.
12. Neosnovano tužiteljica u žalbi smatra da joj nakon izmjene Orijentacijskih kriterija pripada iznos od 112.500,00 kn/ 14.931,32 eura, budući je ista tužbenim zahtjevom zatražila naknadu štete u iznosu od 75.000,00 kn/ 9.954,21 eura, koji je podneskom od 30. prosinca 2019. djelomično povukla za iznos od 30.000,00 kn/ 3.981,68 eura i zatražila iznos od 45.000,00 kn/ 5.972,53 eura, a kako prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 325. stavka 1. ZPP-a odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva koji je tužiteljica postavila, pravilno je primijenio materijalno pravo kada je dosudio tužiteljici iznos od 22.500,00 kn, a s preostalim je dijelom odbio imajući pri tome u vidu utvrđeni doprinos pok. M. M. nastanku štetnog događaja i isplaćeni iznos u mirnom postupku.
13. Pravilno je prvostupanjski sud odlučio i o troškovima postupka temeljem članka 154. stavka 2. i članka 155. stavka 1. ZPP-a, i to na način da je omjer uspjeha stranaka u parnici ocijenio prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, te je imajući u vidu da je tužiteljica u većoj mjeri uspjela u parnici istoj dosudio 40% ukupno utvrđenih troškova koji su obračunati sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), i to u iznosu od 5.510,00 kn/ 731,30 eura.
14. Tužiteljica i tuženik su odbijeni sa zahtjevom za nadoknadom troška sastava žalbe jer s istima nisu uspjeli, sukladno članku 166. stavka 1. u vezi sa člankom 154. stavka 1. ZPP-a.
15. Zbog iznesenog odlučeno je temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a kao u izreci.
Slavonski Brod, 14. veljače 2023.
Predsjednica vijeća
Irena Dikanović Terzić