1                     Poslovni broj Gž-54/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž-54/2023-2

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Osijeku, po sucu  Jadranki Toša Berečić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja I. D.1, OIB: ..., Z., ..., 2. predlagatelja I. D.2, OIB: ..., Z., ..., 3. predlagatelja M. D.1, OIB: ..., S., ..., 4. predlagatelja M. D.2, OIB: ..., Z., ..., 5. predlagatelja M. Ć., OIB: ..., Z., ..., koje zastupa L. M., odvjetnik iz Š., protiv protustranake M. M., Z., ..., koju zastupa E. K., odvjetnica iz Š., radi uređenja međe, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku od 21. studenoga 2022., poslovni broj R1-18/2022, 13. veljače 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku od 21. studenoga 2022., poslovni broj R1-18/2022 (u pobijanom dijelu t. I., t. II. i t. III. izreke).

 

Obrazloženje

 

              1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

 

              "I. Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagatelja kat. oznake čest. zem. ... i nekretnine predloženice kat. oznake čest. zgr. ... po pravičnoj ocjeni, na način da ta međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika A. M., ing. geod. od 14. studenoga 2022. označena slovima A-F3.

II. Sve točke međne linije na terenu su označene i strankama je predan posjed do te linije.

III. Svaka stranka svoje jače pravo na spornu međašnu površinu može ostvarivati putem parnice u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja.

IV. Odbija se prijedlog predlagatelja za uređenje međe između nekretnine predlagatelja i nekretnine predloženice na liniji koja je u skici vještaka mjernika A. M., ing. geod. od 14. studenoga 2022. označena slovima F3-G-D."

 

2. Žalbu podnosi protustranka i pobija doneseno rješenje u t. I., t. II. i t. III. izreke, a što proizlazi iz sadržaja izjavljene žalbe zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da ovaj sud uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

              4. Žalba nije osnovana.

 

              5. Predmet ovog izvanparničnog postupka jeste uređenje međa između nekretnine označene kao kčbr. ... k.o. T., u posjedu i vlasništvu predlagatelja i nekretnine označene kao kčbr. ..., u vlasništvu protustranke.

 

              6. Materijalnopravni propis za uređenje međa jest odredba iz članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV).

 

              7. Obzirom na žalbene navode protustranke i tijek postupka, valja istaći da je odredbom čl. 103. ZV propisano:

              "1.) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti  toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

              2.) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

              3.) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

              4.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. i 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

              5.) Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

              6.) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa."

             

              8. Kada je sud utvrdio da među strankama nema suglasnosti da se međa uredi prema katastarskom planu, da među strankama nema sporazuma u pogledu obnove odnosno ispravka međe, a nije to moguće utvrditi ni prema posljednjem mirnom posjedu u cijelosti među koja je predmet ovog izvanparničnog postupka, tada je sud među odredio prema pravičnoj ocjeni.

 

              9. Što je to pravična ocjena suda u smislu odredbe iz članka 103. stavak 3. ZV-a, zakonska odredba ne propisuje. Na samom je sudu da od slučaja do slučaja utvrđuje što je pravično u konkretnom postupku uređenja međa.  U tom pogledu prvostupanjski sud dao je svoje obrazloženje zašto smatra pravičnim među urediti na način kako je to upravo uredio u konkretnom slučaju sve uz pomoć stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. M.

 

              10. Suprotno žalbenim navodima protustranke, obrazloženje pobijanog rješenja daje uporišta u zaključku suda da se međa odredi upravo na način kako je to u citiranoj izreci odluke suda prvog stupnja.

             

              11. Naime, prvostupanjski sud je zajedno sa imenovanim vještakom izašao na lice mjesta, izveo očevid uz prisutnosti stranaka, o tome sastavio zapisnik.

 

              12. Među je sud utvrdio prema točkama A-F3 i po istima, suprotno žalbenim navodima, su postavljeni međašni znaci.

 

              13. Protustranka tvrdi da se utvrđenim u prvostupanjskom rješenju, ukazuje razlika u površini od 0,40 m, jer je na terenu udaljenost između točaka F-F3, 2,95 m, a na skici mjesta očevida, 3,35 m.

 

              14. Treba dodati da i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovi ili ispravio među, protustranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim međa označi, kao što je odlučeno t. III. izreke prvostupanjskog rješenja temeljem čl. 103. st. 6. ZV. To znači da neka od stranaka može pokrenuti parnični postupak u kojem će dokazati do kuda seže njegovo vlasništvo na nekretnini i zahtijevati predaju u posjed tog dijela nekretnine. U protivnome pitanje vlasništva će biti definitivno riješeno kako je to uređeno u ovom izvanparničnom postupku.

 

              15. U nepobijanom dijelu (t. IV. izreke) prvostupanjsko rješenje, ostaje neizmijenjeno.

 

              16. Žalbu je stoga kao neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje (čl. 380. t. 2. ZPP), u pobijanom dijelu.

 

Osijek, 13. veljače 2023.

 

                                                                                                                                  Sudac

                                                                                                                Jadranka Toša Berečić, v.r.