Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: Gž-1236/2022-3
Republika Hrvatska Županijski sud u Splitu Split, Gundulićeva 29a |
Poslovni broj: Gž-1236/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to mr. sc. Ivana Tironija, kao predsjednika vijeća, Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Građansko-upravni odjel, protiv tuženika B. O., G. B., sada nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku B. M., odvjetnici iz D., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, poslovni broj P-740/2021-23 od 1. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 13. veljače 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, poslovni broj P-740/2021-23 od 1. lipnja 2022.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev te je tužitelj utvrđen vlasnikom nekretnina upisanih u zk. ul. br. 44 k.o. B. i to kčbr. 1114 i kčbr. 1115, što je tuženik dužan priznati te trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja.
2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je stvarnopravni zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva.
6. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je u svojoj presudi naveo jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, te je naveo i materijalnopravne odredbe na kojima je utemeljio svoju odluku.
7. Budući da pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
8. U provedenom postupku je utvrđeno:
- da su nekretnine koje su predmet spora upisane u zemljišne knjige kao vlasništvo tuženika,
- da su na tim nekretninama u katastarskom operatu upisane Hrvatske šume d.o.o.-Uprava šuma Podružnica Bjelovar kao posjednik,
- da su one u neprekinutom posjedu pravnih prednika Hrvatskih šuma d.o.o. od 1966. do danas.
9. Za navedena utvrđenja prvostupanjski je sud dao valjane i uvjerljive razloge koji imaju uporište u sadržaju izvedenih i valjano ocjenjenih dokaza, te nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženika, pa zbog toga ta utvrđenja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
10. Inače, u utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih svjedoka u kontekstu isprava pregledanih u postupku.
11. Ova ocjena dokaza u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica izvršena je od strane suda prvog stupnja sukladno odredbi članka 8. ZPP-a.
12. Pored toga, postupajući u skladu sa svojim ovlaštenjima (članak 220. i članak 304. ZPP-a) prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da je konkretni predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka o tužbenom zahtjevu, pa protivni žalbeni navodi nemaju opravdanja.
13. Osim toga, žalitelj ni na koji način nije učinio vjerojatnim nemogućnost pružanja dokaza tijekom trajanja postupka.
14. Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da su predmetne nekretnine kroz zakonom propisano vrijeme neprekinutog posjedovanja, iz privatnog vlasništva prešle u društveno vlasništvo, te da su te nekretnine koje predstavljaju šume i šumsko zemljište, a koje su bile u društvenom vlasništvu, na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, postale ex lege vlasništvo Republike Hrvatske, zbog čega je prihvatio tužbeni zahtjev.
15. Materijalno pravo pravilno je primijenjeno prihvaćanjem tužbenog zahtjeva kojim se traži utvrđenje stjecanja prava vlasništva.
16. Naime, odredbom članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/08, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih učinaka.
17. Posjed društvenopravne osobe (pravnih prednika Hrvatskih šuma d.o.o.) kroz zakonom propisano vrijeme bio je pretpostavka za prijelaz pokretnih i nepokretnih stvari iz privatnog u društveno vlasništvo po Zakonu o udruženom radu („Službeni list“ SFRJ broj 53/76, pročišćeni tekst 11/88 - dalje: ZUR) koji je stupio na snagu dana 11. prosinca 1976. i po kojem nekretnine prelaze u društveno vlasništvo u roku od pet godina od saznanja da je nekretnina prešla u sredstvo društvenopravne osobe, odnosno najkasnije u roku od deset godina od njenog prelaska (članak 268. ZUR). Dakle, radilo se o originarnoj osnovi stjecanja u korist društvenog vlasništva protekom vremena samo zato što su šume i šumsko zemljište, bile u posjedu društvenopravne osobe, a vlasnik nije zahtijevao vraćanje posjeda u subjektivnom roku od pet godina, odnosno u objektivnom roku od deset godina koji rokovi se računaju od dana stupanja na snagu ZUR-a.
18. Odredba koju predviđa ZUR (članak 268.) bitno se razlikuje od instituta redovne dosjelosti propisanog odredbama ZV, ne samo po kratkim rokovima već i po tome što prema ZUR-u nekretnina prelazi iz privatnog u društveno vlasništvo na temelju bilo kakvog posjeda pa i nesavjesnog posjeda. Stoga su žalbeni navodi tuženika da sud nije dao razloge na temelju kojih je utvrdio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću neosnovani, jer se u konkretnoj pravnoj situaciji ne radi o institutu dosjelosti prema odredbama ZV-a (istovjetno pravnom shvaćanju iz odluke Vrhovnog suda RH broj Rev 411/2015-2 od 11. ožujka 2020.).
19. Prema tome, raspolaganjem predmetnim nekretninama od strane pravnih prednika Hrvatskih šuma d.o.o. i to kontinuirano od 1966. pa nadalje, te su nekretnine prešle u režim društvenog vlasništva. Pretvorba vlasništva na šumama i šumskom zemljištu na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu izvršena je člankom 16. stavak 1. Zakona o šumama. Ta odredba unesena je u Zakon o šumama ("Narodne novine", broj 54/83, 32/87 i 47/89 - dalje: ZŠ) odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 41/90), koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., a primjenjuje se od 1. siječnja 1991., osim odredaba članka 5., članka 48., članka 49. i članka 50. toga Zakona koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu istog Zakona. Dakle, nakon stupanja na snagu Zakona o šumama, odnosno od njegove primjene 1. siječnja 1991., sve šume i šumska zemljišta koja su bila društveno vlasništvo, po sili zakona (ex lege) postala su vlasništvo Republike Hrvatske.
20. Stoga je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom kčbr. 1114 i kčbr. 1115 sve upisane u zk. ul. br. br. 44 k.o. B.
21. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske odluke (članak 368. stavak 1. ZPP-a).
22. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan jer nije uspio sa svojom žalbom (članak 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a).
U Splitu 13. veljače 2023.
Predsjednik vijeća: mr. sc. Ivan Tironi, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.