1

Poslovni broj REF. 20:  P-174/2022-46

 

 

 

 

 

 

    Republika Hrvatska                                                                                    

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Daruvaru

  Daruvar, Radićeva 27

 

Poslovni broj REF. 20:  P-174/2022-46

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A  

 

 

Općinski sud u B. Stalna služba u D. po sutkinji toga suda D. G. J. kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HZMO, M. 3, Z., OIB …, Područna služba u V., K. 20c, V., protiv tuženika DS G. d.o.o., za građenje, trgovinu i usluge, B., Ž., K. V. 25, OIB: …, zastupano po odvjetniku D. D. iz B., radi regresnog zahtjeva, nakon održane i zaključene usmene glavne rasprave održane dana 10. siječnja 2023. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 13. veljače 2023.   

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, a koji glasi:

 

"Nalaže se tuženiku DS G. d.o.o., za građenje, trgovinu i usluge, Ž., Ž., K. V. 25, 43000 B., OIB … isplatiti tužitelju HZMO, Z., M. 3, OIB: … iznos od 801,72 eur/6.040,56 kn na račun broj … Državnog proračuna R. H. model …, poziv na broj odobrenja … sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 04.07.2021. god. do isplate, prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana."

 

II Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 919,52 eur/6.928,12 kn, u roku od 15 dana.

 

 

 

 

 

 

Obrazloženje

 

 

1.Tužitelj HZMO Područna služba u V. podnio je kod ovog suda 19. kolovoza 2021. tužbu protiv tuženika DS G. d.o.o., za građenje, trgovinu i usluge, Ž., B., radi naknade štete.

 

2. Ovaj sud je dana 03. studenog 2021. donio presudu zbog ogluhe P-684/2021-3 koja je povodom žalbe tuženika rješenjem Županijskog suda u B. Gž-1594/2021-2 od 21. siječnja 2022. ukinuta, a predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

 

3. U tužbi se navodi, da se dana 27. listopada 2017. dogodila nesreća na radu na privremenom radilištu unutar poslovnog kruga tvrtke B. d.o.o. u B. gdje se ozlijedio osiguranik tužitelja, odnosno radnik tuženika D. T. iz B., kada je prilikom obavljanja poslova građevinskog radnika na rekonstrukciji građevine bivšeg restorana u vlasništvu tvrtke B. d.o.o. na lokaciji privremenog radilišta u B., S. cesta 17, prilikom demontaže stropa pao sa tri metra visine, uslijed čega je došlo do kompresivnog prijeloma L2 kralješka koje ozljede su klasificirane kao teške ozljede.  Zapisnikom Državnog inspektorata od 14. prosinca 2017. u točci II istoga su utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu kod tuženika, na način da poslodavac nije osigurao sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, što je u suprotnosti sa člankom 56. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu, te nije odmah po nastanku ozljede obavijestio tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o teškoj ozljedi radnika T. D. nastaloj na prostoru u kojem je tuženik obavljao rad, što je u suprotnosti sa člankom 65. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu, a koji propust je kažnjiv prema članku 98. stavak 1. podstavak 4. Zakona o zaštiti na radu, na temelju čega se dokazuje odgovornost tuženika za navedenu štetu. Tužitelj je na navedene okolnosti uz tužbu priložio dokaze: prijavu ozljede na radu od 2. studenog 2017., medicinsku dokumentaciju, nalaz i mišljenje, te otpusno pismo, zapisnik Državnog inspektorata Ur.broj: … od 14. prosinca 2017., izvadak iz sudskog registra (list 4-31). Tužitelj u tužbi je nadalje naveo, da je njegovu osiguraniku D. T. rješenjem HZMO Područnog ureda u B. Ur.broj: … od 2. srpnja 2019. utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja, te mu je priznato pravo na isplatu naknade zbog tjelesnog oštećenja od 30 % s pravom isplate od 1. kolovoza 2018., kao posljedica ozljede zadobivenih na radu kod tuženika, čijim izvršenjem tužitelj trpi štetu. Kako isplatama novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja nastaje šteta tužitelju za koju odgovara tuženik, radi se o regresnom zahtjevu tužitelja prema tuženiku kao osiguravatelju, pa stoga tužitelj predmetnom tužbom regresno potražuje od tuženika kao odgovornog za prouzročenu štetu isplatu iznosa koji su isplaćeni osiguraniku tužitelja D. T. za vremensko razdoblje počevši od 1. kolovoza 2018. do zaključno sa 30. travnja 2021. i to dakle u ukupnom iznosu od 6.040,56 kn, a koje iznose tuženik nije isplatio tužitelju iako mu se tužitelj pravovremeno obratio podnošenjem zahtjeva za naknadu štete od 15. lipnja 2021. uz rok od 15 dana, sve temeljem članka 162. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine RH br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19), a koji zahtjev je tuženik primio 18. lipnja 2021.

 

4. U odgovoru na tužbu koji je dijelom sadržan u žalbi tuženika protiv presude zbog ogluhe, tuženik čini nespornim da je njegov radnik D. T. zadobio ozljedu na radu i da mu je priznato pravo na naknadu za tjelesno oštećenje kao posljedica te ozljede. U podnesku od 04. travnja 2022. kojega je tuženik dostavio nakon što mu je dostavljena drugostupanjska odluka Gž-1594/2021 od 21. siječnja 2022. Županijskog suda u B., kojom je ukinuta presuda zbog ogluhe P-684/2021 od 03. studenog 2021. tuženik dodatno ističe, da osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, jer postupanje tuženika nije u uzročnoj vezi sa nastankom štetnog događaja. Smatra da čak i da je istina, da tuženik nije imao opremu za hitnu pomoć i da nije obavijestio inspekciju o teškoj tjelesnoj ozljedi radnika, isto nema veze sa nastankom štetnog događaja. Tužitelj nije dokazao koji bi to propust u provedbi mjera zaštite na radu učinio tuženik, a koji bi doveo do ozljeđivanja radnika. Tuženik stoga predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

 

5. Sud je sukladno prijedlogu tuženika obavijestio treću osobu S. osiguranje d.d. Podružnica H., Z. o predmetnoj parnici, vezano za policu osiguranja od odgovornosti broj 130001836 od 17. siječnja 2017., ugovaratelja osiguranja DS G. d.o.o. B., koji je ujedno i osiguranik, sve u smislu članka 211. Zakona o parničnom postupku te je treća osoba navedeni dopis zaprimila 08. travnja 2022., a isti su podneskom od 29. lipnja 2022. obavijestili sud da nemaju interes stupiti u parnicu u svojstvu umješača, jer da sukladno posebnim uvjetima za osiguranje od opće odgovornosti ne postoji odgovornost osiguratelja u navedenom slučaju.

 

6. U postupku izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u dokumentaciju koju je dostavio tužitelj uz tužbu, a čine ju:  rješenje HZMO Područne službe u B. Ur.broj: … od 2. srpnja 2019., obračun isplate na teret tužitelja do 5. svibnja 2021. za razdoblje od 1. kolovoza 2018 do 30. travnja 2021., zahtjev za naknadu štete od 15. lipnja 2021. izvješće  o uplati naknade štete po odštetnom zahtjevu kartica glavne knjige, te preslik dostavnice (list 33-38). Izvršen je uvid u spis HZMO B. broj …, pročitan je iskaz saslušanog svjedoka D. T. (list 78-79), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu M. K. (list 86-94), te njegovo očitovanje na prigovore po tužitelju (list 112-114). Saslušan je sudski vještak M. K. na glavnoj raspravi održanoj 10. siječnja 2023. Nakon što je saslušan sudski vještak, sud je na glavnoj raspravi odbio prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka inspektora zaštite na radu, jer u predmetnom spisu kao dokaz prileži zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (list 14-21), kojega je uz tužbu dostavio tužitelj, a koji po tuženiku nije bio sporan, odnosno nisu bile sporne činjenice navedene u tome zapisniku, pa je ocijenjeno nepotrebnim saslušavati ovoga svjedoka. Punomoćnik tužitelja je na glavnoj raspravi izjavio da ukoliko sud neće saslušavati kao svjedoka inspektora  zaštite na radu, tada ne predlažu niti novo vještačenje, no isti je izjavio da i dalje ostaje kod istaknutih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka M. K.

 

7. Temeljem provedenih dokaza i njima utvrđenog činjeničnog stanja,  sud je ocijenio zahtjev tužitelja neosnovanim te ga kao takvog odbio.

 

8. Naime, među strankama nije bilo sporno da je zaposlenik tuženika D. T. pretrpio dana 27. listopada 2017. ozljedu na radu obavljajući poslove za tuženika, i da mu je priznato pravo zbog te ozljede na naknadu za tjelesno oštećenje, a sve potvrđuje i dokumentacija koju čine: prijava ozljedi na radu, otpusno pismo (list 4-7, 12, 8-10 i 33). Iz priloženog obračuna tužitelja (list 35-37 spisa) proizlazi da je tuženiku isplaćen od strane tužitelja utuženi iznos. Tužitelj svoj zahtjev temelji na odredbi članka 162. st. 1 i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) te ističe, da se radi o regresnom zahtjeva tužitelja prema tuženiku kao poslodavcu, a koji je odgovoran temeljem Zakona o obveznim odnosima, Zakonu o mirovinskom osiguranju, pošto je proglašen krivim i kažnjen na temelju Zakona o zaštiti na radu, pozivajući se da isto proizlazi iz zapisnika Državnog inspektorata za zaštitu na radu.

 

9. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 09. prosinca 2017. (list 15-21) proizlazi da je dana 31. listopada 2017. obavljen nadzor na mjestu nastanka ozljede radnika T. D., koja se dogodila dana 27.10.2017. u 16,00 sati na privremenom radilištu unutar poslovnog kruga tvrtke B. d.o.o. u B., S. cesta 17, te su tom prilikom utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu,  a koje se sastoje u tome da tuženik kao poslodavac nije osigurao sredstva i  opremu za pružanje prve pomoći te da nije odmah po nastanku ozljede obavijestio tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o teškoj ozljedi radnika. Na navedenom zapisniku je konstatirana izjava predstavnika tuženika D. Đ., da je na dan nastalog događaja hitna pomoć odvezla radnika na hitan prijem, te iz izjava svjedoka G. Š. i ozlijeđenog radnika D. T. u zapisniku inspektorata, proizlazi da je po ozljeđivanju radnika D. T. odmah pozvana hitna pomoć.

 

10. Sukladno članku 162. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19), Zavod za mirovinsko osiguranje ima pravo na naknadu imovinske štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe, a za štetu odgovara poslodavac, ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana. Dakle, za osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja prema tuženiku potrebno je bilo u ovom postupku dokazati da je šteta (tjelesno ozljeđivanje radnika D. T. na radu) na koju se poziva tužitelj nastala zbog toga što kod tuženika kao poslodavca nisu provedene mjere zaštite na radu. Na utvrđenje te okolnosti provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku M. K. iz  D. S., a nakon što je prethodno bio saslušan svjedok D. T. Prema iskazu svjedoka D. T. do ozljeđivanja na radnom mjestu došlo je prilikom izvođenja poslova na demontaži stropa u bivšoj menzi tvrtke B. u B., a kada se je on odlučio po ljestvama popeti na strop koji se u odnosu na tlo nalazio na visini od nekih 2,5 m, kako bi srušio panel kojega je prethodno pokušao pajserom oboriti, no panel je zapeo. Iz njegova iskaza proizlazi da on priznaje da je to bila njegova pogreška, jer se je precijenio, te se u jednom trenutku poskliznuo i pao sa stropa na tlo. Iz iskaza ovog svjedoka ne  proizlazi da bi mu netko ispred poslodavca dao nalog da se popne na strop. Prema provedenom vještačenju s područja sigurnosti i zaštite na radu koje je određeno rješenjem ovog suda od 08. rujna 2022. (list 84-93) proizlazi da su na strani tuženika kao poslodavca samo postojala dva propusta po pitanju zaštite radnika na mjestu rada i to: nepostojanje sredstava i opreme za pružanje prve pomoći te nepravovremeno kontaktiranje nadležnog inspektorata o ozljedi na radu, međutim niti jedan od ta dva propusta poslodavca po pitanju obaveza  iz zaštite na radu nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja. Naime, zaključak je sudskog vještaka, da je radnik pogrešnom prosudbom i nesmotrenošću odnosno suprotno odredbama Zakona o zaštiti na radu o obaveznom obavljanju poslova sa dužnom pažnjom  uzrokovao situaciju u kojoj je nastala ozljeda na radu. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a na primjedbe tužitelja sudski vještak se očitovao da je ozlijeđeni radnik samoinicijativno (nitko ga nije tjerao na to niti mu to sugerirao) napustio ljestve i sa njih se popeo na strop (drvenu konstrukciju krova) na koju se pokliznuo i pao na pod te isti dakle nije pao sa ljestava sa visine više od 3 m, već sa stropa sa visine više od 3 m. Da je radnik ostao raditi na ljestvama, bio bi na visini ispod 3 m, što znači da obavljanje radnog procesa kojega je trebao obavljati ozlijeđeni radnik D. T. ne potpada pod posebne uvjete rada te niti  inspektor rada obavljanje tog posla nije okarakterizirao kao posao s posebnim uvjetima rada u odnosu na rad na visini. Na glavnoj raspravi održanoj 10. siječnja 2023. sudski vještak je dodatno pojasnio, da se tek rad na visini većoj od 3 m smatra radom na visini, a što u predmetnom slučaju nije bio slučaj i da se tek u situaciji rada na visini većoj od 3 m koristi sigurnosni konopac. Po ocjeni ovog suda sudski vještak je jasno i određeno odgovorio na sve istaknute primjedbe i pitanja tužitelja te kako sud nije našao razloga za sumnju u nalaz i mišljenje sudskog vještaka M. K., sud je istoga u cijelosti prihvatio.

 

11. Dakle, kako nije utvrđeno da bi propusti poslodavca u primjeni mjera zaštite na radu koji su utvrđeni, a to su nepostojanje  sredstava i opreme za pružanje prve pomoći te nepravovremeno  kontaktiranje nadležnog inspektorata o ozljedi na radu, bili u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja od 27. listopada 2017., odnosno  ozljeđivanjem radnika tuženika D. T. na radnom mjestu, to u smislu članka 163. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) ne postoji odgovornost tuženika kao poslodavca, te nije osnovan predmetni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika, pa ga je sud kao takvog odbio.

 

12. Budući je u predmetnom postupku uspio tuženik, a postavio je zahtjev za naknadu parničnog troška isti ima pravo na naknadu troška na teret tužitelja temeljem čl. 154. st. 1. u svezi članka 155. Zakona o parničnom postupku. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u opravdan parnični trošak tuženika ulaze nagrade njegovom punomoćniku za sastav žalbe na presudu zbog ogluhe u iznosu od 124,42 eur/937,50 kn, za sastav 2 obrazložena podneska od 04. travnja i 03. listopada sve 2022. u iznosu od  99,54 eur/750,00 kn po podnesku, za zastupanje na ročištima od 05. travnja i 06. srpnja sve 2022. sa 99,54 eur/750,00 kn po ročištu, za zastupanje na glavnoj raspravi održane 10. siječnja 2023. u iznosu od 149,31 eur/1.125,00 kn. PDV od 25% na priznate nagrade iznosi 167,98 eur/1.265,63 kn. Punomoćniku tuženika ne pripada nagrada za pristup ročištu za objavu presude zajedno s obračunatim PDV-om u iznosu od 82,95 eur/625,00 kn, jer isti nije pristupio na to ročište. Sudska pristojba na žalbu protiv presude zbog ogluhe iznosi 600,00 kn, dok na pristojbu od 100,00 kn na rješenje kojim je tuženik pozvan platiti sudsku pristojbu jer nije pravovremeno platio, tuženik nema pravo na njezinu naknadu. Dakle, tužitelj je dužan tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 919,52 eur/6.928,12 kn.

 

U D., 13. veljače 2023.  

 

 

                                                                                                                       Sutkinja

 

                                                                                                                      D. G. J.

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude  nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od pismenog primitka otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pisano u  tri istovjetna primjerka.

 

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1.                            HZMO, Područna služba u V., K. 20 C, n/r N. Š.
2.                            Odvjetnik D. D., B.