1

Poslovni broj: 21Gž Ovr-1846/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 21 Gž Ovr-1846/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Mireli Mijoč Kramar, u ovršnom postupku predlagateljice osiguranja T. B. iz Z., OIB:…, koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva M. S. & P. iz Z., OIB:…, protiv protivnika osiguranja A. B. iz V. G., OIB:…, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Ovr-423/22-3 od 19. kolovoza 2022., 13. veljače 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Ovr-423/22-3 od 19. kolovoza 2022. i predmet vraća na ponovno odlučivanje.

 

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u nastavku postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja T. B., OIB:… u iznosu od 502.100,00 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13.lipnja 2022 pa do isplate po stopi sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima  koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i radi troškova postupka osiguranja, određuje se

 

privremena mjera

 

zabranom protivniku osiguranja A. B., OIB:…, da otuđi ili optereti ½ dijela nekretnina upisane u:

- knjizi položenih ugovora poduložak 7638, zk.ul.1922 k.o. T., opisana kao stan na VII (sedmom) katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 52.70 čm, koji stan se nalazi u stambenoj zgradi …, Z., sagrađen na kčbr.2900/2,

- zk.ul.2103 k.o. V. G., sagrađenu na kčbr.2757, opisana kao Karlovačka ul. Površine 127 m2, koja se sastoji od izgrađenog zemljišta površine 12 m2, dvorište površine 66 m2, stambene zgrade, … površine 49 m2, sveukupno površine 127 m2, povezano sa posebnim dijelom nekretnine, i to 2. Suvlasnički dio: 1/2,

 

uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi.

 

II. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici posl.br.P Ob-78/2022.

 

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

 

IV. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Velikoj Gorici i Općinskom građanskom sudu u Zagrebu provedbu zabilježbe iz toč.I. ove odluke.

 

V. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi troškove predlagateljici osiguranja u iznosu od 8.750,00 kn u roku od osam dana.“

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga određenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači, podredno ukine rješenje. Traži trošak žalbe.

 

3. Žalba protivnika osiguranja je osnovana.

 

4. Iz prvostupanjskog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio slijedeće:

- da je predlagateljica podnijela prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere u kojem navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br.P2-778/14-3 od 5. lipnja 2014. razveden brak između protivnika osiguranja i nje, da je 13. lipnja 2022. pokrenula tužbu radi utvrđenja bračne stečevine i isplate pred tim sudom pod posl.br.Pob-78/2022 protiv protivnika osiguranja, kojom traži da se protivniku osiguranja na ime ulaganja u nekretnine iz toč.I. ove odluke i pokretnina veće vrijednosti, koje predstavljaju bračnu stečevinu, naloži plaćanje iznosa od 502.100,00 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate koje teku od podnošenja tužbe, 

- da predlagateljica radi osiguranja svoje tražbine predlaže donošenje rješenja kojim će se protivniku osiguranja zabraniti otuđiti ili opteretiti, ili da na drugi način da raspolaže ½ dijela nekretnina koje su obuhvaćene ovom odlukom,

- da je uvidom u e-spis utvrđeno da se pred tim sudom vodi parnica po tužbi predlagateljice osiguranja kao tužiteljice protiv protivnika osiguranja kao tuženika pod posl.br. P Ob-78/2022, 

- da se nadležnost tog suda za odlučivanje o prijedlogu temelji na odredbi čl.340.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20.; dalje u tekstu: OZ) i u pogledu nekretnine upisane u zk.ul.1922, poduložak 7638 k.o. T.,

- da je podnošenjem tužbe protiv protivnika osiguranja predlagateljica učinila vjerojatnim postojanjem svoje tražbine, osobito ako se uzme u obzir činjenica da su stranke bile u braku od 1990. do 2014. godine (presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P2-778/14-3) i da je u tom razdoblju stvorena zajednička bračna stečevina,

- da određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivniku osiguranja za istog ne može nastati znatna šteta jer zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ne sprječava vlasnika nekretnine njome raspolagati,

- da je učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja u tome što predlagateljica osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine, kada ona postane ovršna, na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na toj nekretnini, bez obzira što je poslije te zabrane treća osoba temeljem dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnoj knjizi neko svoje pravo,

- da je svrha zabilježbe da se nitko ne može pozivati na ta ograničenja u raspolaganju ili upravljanju imovinom kao i da za ta ograničenja nije znao ili morao znati (čl. 39. Zakona o zemljišnim knjigama),

- da se zabilježbom osiguravaju navedeni pravni učinci koje ona proizvodi, dok učinak privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nije sprječavanje vlasnika u raspolaganju nekretninom, već u tome što predlagateljici osiguranja omogućava naplatu njezine ovršne tražbine na nekretnini unatoč tome što je nekretnina opterećena ili otuđena nakon zabilježbe,

- da kako dakle zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ne sprječava vlasnika nekretnine njome raspolagati, što proizlazi iz samog učinka privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine propisanog čl. 345. st. 5. OZ, to određivanjem navedene privremene mjere ne može niti nastati znatna šteta za protivnika osiguranja,

- da je prijedlogu odlučeno bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacija koja prileži spisu daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju,

- da odredbama OZ kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti je obveza suda za održavanje ročišta,

- da je čl. 7. st. 1. OZ propisano da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pisanih sastava, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom čl. 13. st. 1. OZ i načelo ekonomičnosti iz odredbe čl. 10. st. 1. ZPP,

 

5. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud smatra da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, kako je to određeno u izreci rješenja, sukladno odredbi čl. 344. st. 1. i 2., čl. 345. st. 1. toč. 4., čl. 351. st. 1. i čl. 352. st. 3. OZ. 

 

6. Odredbom čl. 344. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (st. 1.), a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st. 2.). Odredbom čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti zabrana dužniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama, prema st. 5. učinak zabilježbe zabrane iz stavka 1. točke 3. ovoga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjiženom na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjiženoga na nekretnini, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabilježbe zabrane. Odredbom čl. 351. st. 1. OZ propisano je će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere, a odredbom čl. 352. st. 3. OZ propisano je da  tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

 

7. Protivnik osiguranja u žalbi ističe da predlagateljica nije učinila vjerojatnim, a prvostupanjski sud nije obrazložio, postojanje kumulativno ispunjenje zakonskih pretpostavki za izdavanje predložene privremene mjere, da sama činjenica da su stranke bile u braku ne znači da predlagateljica ima tražbinu kao prvu pretpostavku za izdavanje privremene mjere jer je brak sklopljen još za vrijeme Zakona o braku i porodičnim odnosima koji ne polazi od presumpcije jednakog doprinosa već ovisi o dokazanom doprinosu pa sama činjenica da je netko u braku ne znači vjerojatnost potraživanja, da je predlagateljica upisana kao suvlasnica i ½ nekretnine u V. G. i nekretnine na C. u cijelosti što upućuje da je bračna stečevina utvrđena i podijeljena i da ne postoji potraživanje, da tužiteljica nije uz tužbu dostavila niti jedan materijalni dokaz na okolnost ulaganja niti stjecanja vrijednih pokretnina već predlaže saslušanje svojih članova obitelji (majke, brata i sina) čija vjerodostojnost je unaprijed dovedena u sumnju. Nadalje navodi da predlagateljica nije učinila vjerojatnim ni opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati jer protivnik osiguranja živi u nekretnini u V. G., a predlagateljica u nekretnini u ulici … u Z., nekretnine su u suvlasništvu u idealnim dijelovima, opterećene su založnim pravima i protivnik osiguranja nije poduzeo nikakvu radnju za prodaju. Također navodi da predlagateljica nije učinila vjerojatnim, a prvostupanjski sud nije obrazložio, da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

 

8. Iz sadržaja spisa proizlazi da je predlagateljica osiguranja podnijela tužbu protiv protivnika osiguranja (list 6 spisa), u kojoj navodi da je odlukom suda od 5. lipnja 2014. razveden brak stranaka sklopljen 28. travnja 1990., u tužbi opisuje nekretnine stranaka te ulaganja tužiteljice u iste te traži da sud prihvati tužbeni zahtjev kojim tužiteljica potražuje iznos od 502.100,00 kn sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose.

 

9. Imajući u vidu navedena utvrđenja u konkretnom slučaju, sukladno odredbi čl.  551. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19) primjenjuju se zakonske odredbe koje su vrijedile u razdoblju stjecanja imovine koja je predmet spora, odnosno primjenjuju se i ranije važeće zakonske odredbe.

 

10. Sama činjenica podnošenja tužbe radi isplate protiv protivnika osiguranja ne može se smatrati da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, već sud treba dati ocjenu vjerojatnosti postojanja tražbine na temelju isprava koje je tužiteljica priložila uz tužbu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev -1494/11-2 od 28. prosinca 2011.).

 

11. Stoga se ne mogu prihvatiti navodi prvostupanjskog suda da su bili ispunjeni uvjeti da se o prijedlogu odluči bez očitovanja protivnika osiguranja jer da sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacija koja prileži spisu daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

 

12. Prvostupanjski sud ocjenjuje da prihvaćanjem predložene privremene mjere protivniku osiguranja ne može nastati znatna šteta jer zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ne sprječava vlasnika nekretnine njome raspolagati, pri čemu nije imao u vidu da bi protivnik osiguranja imao trošak sastava prijedloga u iznosu od 8.750,00 kn, platež kojih troškova ne ovisi o uspjehu u sporu koji se vodi pod brojem P Ob-78/2022, pa su osnovani žalbeni navodi da za sada predlagateljica nije učinila vjerojatnim, a prvostupanjski sud nije obrazložio da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

 

13. Stoga će sud prvog stupnja u daljnjem tijeku postupka ponovo ocijeniti činjenične navode predlagateljice osiguranja i priložene dokaze, uzeti u obzir žalbene navode protivnika osiguranja koji su od značaja za odlučivanje, kako bi pravilno utvrdio činjenično stanje radi ocjene osnovanosti prijedloga za donošenje privremene mjere i na temelju tih utvrđenja ponovo ocijeniti ispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 344. st. 1. i 2. i čl. 345. st. 1. OZ, te o prijedlogu donijeti novu odluku.

 

14. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u nastavku postupka.

 

 

U Zagrebu 13. veljače 2023.

 

  Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar, v.r.