1              Poslovni broj: 6 Us I-210/2022-4

         Poslovni broj: 6 Us I-210/2022-4

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice E. P. iz U., C., koju zastupa opunomoćenica E. P. P. iz U., C., protiv tuženika Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak, Pula, Riva 8, radi odbacivanja prigovora, 10. veljače 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-363-05/21-04/48, URBROJ: 2163-18-09/4-22-04 od 24. siječnja 2022.

 

II.              Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog spora.

 

Obrazloženje

 

1.              Rješenjem Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje, KLASA: UP/I-363-04/20-01/34, URBROJ: 2105/05-06/01-21-20 od 3. studenog 2021. odbačen je prigovor tužiteljice zbog nepostupanja prvostupanjskog tijela po zahtjevu za donošenje prvostupanjskog rješenja o obustavi gradnje i rješenja o uklanjanju građevina po zahtjevu stranke od 29. lipnja 2020. i to u roku od 8 dana od dana podnošenja prigovora 25. siječnja 2021. te je upravni postupak obustavljen.

 

2.              Tužiteljica je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-363-05/21-04/48, URBROJ: 2163-18-09/4-22-04 od 24. siječnja 2022. odbio kao neosnovanu.

 

3.              Tužiteljica u pravodobno podnesenoj tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te povrede odredaba upravnog postupka. U vezi s time poziva se na povredu odredbe čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) jer obrazloženje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je tuženik utvrdio da za navedenu gradnju građevina nije potrebna građevinska dozvola, kao i da na k.č.br. … k.o. U. nisu izvedeni zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije u tijeku turističke sezone te da je u uputi o pravnom lijeku pogrešno navedeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja jer uputa o pravnom lijeku ne sadrži pozivanje na posebni propis kojim je propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Također, ističe i povredu načela materijalne istine (čl. 8. ZUP-a). Nadalje tužiteljica navodi da je 29. lipnja 2020. podnijela prvostupanjskom tijelu zahtjev kojim je tražila donošenje više rješenja i to rješenja o obustavi radova na k.č.br. … k.o. U. u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna 2020. sukladno Odluci o privremenoj zabrani izvođenja radova (građenja) tijekom turističke sezone na području G. U.-U. (Službene novine broj 17/18) i odredbi čl. 58. Zakona o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine" broj 153/13 i 115/18, dalje: ZGI) te rješenja o obustavi radova nakon 15. rujna 2020. budući da je u vezi predmetne bespravne gradnje u tijeku inspekcijski postupak. Istim zahtjevom je tužiteljica požurila postupanje po njenom zahtjevu od 26. studenog 2015., a na koji nije dobila odgovor. Ističe da je sukladno odredbi čl. 55. st. 2. ZGI-a zatražila uklanjanje iz prostora svih bespravno izgrađenih građevina (ogradnog zida, roštilja), sve izvedeno na međi s k.č.br. … k.o. U., u vlasništvu tužiteljice i k.č.br. … k.o. Umag budući da su građevine sagrađene bez ikakve dozvole i protivno prostornom planu. Također, zatražila je i kažnjavanje bespravnog graditelja, kao i da se sukladno Odredbama Odluke o komunalnom redu G. U. vlasnici k.č.br. … k.o. U. naloži uklanjanje ogromne količine naslaganog kamena visine cca 2,5 m, dužine cca 10,00 m x 3,00 m širine. U vezi s time tužiteljica dalje navodi da je 25. siječnja 2021. podnijela prigovor čelniku tijela zbog nepostupanja po podnesenom zahtjevu od 29. lipnja 2020., te je zatražila donošenje rješenja u roku od 8 dana u skladu s odredbom čl. 122. ZUP-a., ukazujući da rješenje o prigovoru nije doneseno u zakonskom roku, uslijed čega je bila primorana obratiti se tuženiku zbog šutnje. Ističe da je njen zahtjev ocijenjen neosnovanim iz razloga što za objekte izgrađene na k.č.br. … k.o. U. (ogradni zid, roštilj) nije potrebna građevinska dozvola, a koju činjenicu tužiteljica ne smatra relevantnom za rješenje ove upravne stvari budući da je građevinska dozvola samo jedan od akata o gradnji. Smatra da su navedeni objekti izgrađeni protivno prostornoplanskoj dokumentaciji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, pojašnjavajući da je odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama propisano da su se investitor, projektant i izvođač radova u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova bez građevinske dozvole dužni pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom. U vezi s time pojašnjava da bespravna gradnja nije samo gradnja bez građevinske dozvole, već svaka gradnja koja je protivna prostornoplanskoj dokumentaciji. U odnosu na dostavljene obavijesti od 5. veljače 2021. i 22. listopada 2021. ističe da su iste formalne, irelevantne za tužiteljicu, jer na sadrže stav službene osobe o nepostojanju uvjeta za pokretanje upravnog postupka. Dalje ističe da se tuženik nije očitovao o njenim primjedbama koje se odnose na visinu ogradnog zida koji je izgrađen na međi s nekretninom u njenom vlasništvu i k.č.br. … k.o. U., kao i o gradnji pomoćne građevine u gradivom dijelu parcele koju tužiteljica opisuje kao slobodnostojeću nedovršenu pomoćnu građevinu koja je konstruktivno vezana s dijelom nedovršenog i djelomično pokrivenog objekta u nastavku do kojeg je provedena instalacija vode i koji se namjerava pokriti drvenim gredama koje će biti postavljene na nedavno izgrađene kamene stupove, a koja pomoćna građevina se koristi kao roštilj i konstruktivno je vezana s bivšom ljetnom kuhinjom. Ukazuje da su tužiteljici pogoršani uvjeti stanovanja te da je povrijeđeno osnovno načelo Prostornog plana uređenja G. U., a to je načelo zabrane izvođenja zahvata u prostoru kojima se susjednim objektima oduzima vidik, osunčanost te pogoršavaju postojeći uvjeti stanovanja. Tužiteljica dalje navodi da se predmetna bespravna gradnja događa uz stambenu zgradu koja nema uporabnu dozvolu, nelegalno je izgrađena, nije proveden postupak legalizacije prema posebnom zakonu pa je slijedom navedenog svaka daljnja izgradnja uz takvu zgradu nelegalna. Poziva se i na rješenje o uklanjanju od 21. studenog 2005. Zaključno tužiteljica ističe i povredu odredbe čl. 43. ZGI-a jer nije zatraženo očitovanje vlasnika parcele i bespravnog graditelja.

 

4.              Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će sud poništiti pobijano rješenje tuženika i obvezati istoga na naknadu troškova upravnog spora tužiteljici.

 

5.              Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog. Dodatno se poziva na ovlaštenje iz odredbe čl. 115. st. 1. ZUP-a prema kojem je tuženik dužan ispitati zakonitost te ocijeniti svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pritom nije vezan žalbenim razlozima. U vezi s time navodi da je u pobijanom rješenju ocijenio sve navode iz žalbe koji se odnose na predmet tog upravnog postupka. Ističe da su posebnim propisima propisane pretpostavke za pokretanje upravnog postupka i da postupak postupanja po prijavi radi utvrđenja činjeničnog stanja (nadzor) nema obilježja upravnog postupka ukoliko tim radnjama nisu utvrđene nepravilnost, pojašnjavajući da se predmetni upravni postupak provodi po odredbama ZGI-a. Upire na činjenicu da sukladno odredbama ZGI podnositelj prijave nema status stranke  po čijem se zahtjevu vodi postupak, već status podnositelja prijave jer se postupak (postupanje komunalnog redara) pokreće i provodi po službenoj dužnosti.

 

6.              Budući da su pravno relevantne činjenice po ocjeni ovoga suda u upravnom postupku utvrđene na razini izvjesnosti te stoga nisu sporne, iz kojeg razloga sud nije smatrao da je potrebno radi utvrđenja istih provoditi daljnje dokaze, te se suštinski radi o pravnom pitanju, to je Sud na temelju čl. 36. t. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje ZUS), predmetni spor riješio bez održavanja rasprave.

 

7.              Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

 

8.              Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

 

9.              Odredbom čl. 43. st. 1. ZGI-a propisano je da je u provedbi nadzora komunalni redar ovlašten utvrditi zakonitost građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje iz nadležnosti upravnog tijela te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

 

10.              Odredbom čl. 43. st. 2. ZGI-a propisano je da je u provedbi nadzora komunalni redar ovlašten:

              1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih može utvrditi identitet stranke, kao i drugih osoba nazočnih nadzoru;

              2. ući na građevnu česticu, odnosno pripadajuće zemljište zgrade ili druge građevine, gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati;

              3. narediti investitoru, odnosno vlasniku da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju obavljanje pregleda;

              4. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih nadzoru;

              5. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru;

              6. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.);

              7. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

 

11.              Odredbom čl. 47. st. 1. ZGI-a propisano je da kada komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom.

 

12.              Nadalje, odredbom čl. 47. st. 2. ZGI-a propisano je da kada komunalni redar utvrdi da nije povrijeđen propis pa stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pisanim putem će o tome obavijestiti poznatog prijavitelja u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.

 

13.              Odredbom čl. 58. st. 1. ZGI-a propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru privremenu obustavu izvođenja zemljanih radova i/ili radova na izgradnji konstrukcije građevine ako se izvode protivno odluci o privremenoj zabrani izvođenja radova koju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi na temelju posebnog zakona kojim se uređuje upravno područje gradnje.

             

14.              Nadalje, odredbom čl. 42. st. 1. ZUP-a propisano je da se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad je to propisano zakonom ili je nužno radi zaštite javnog interesa. Kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti javnopravno tijelo uzet će u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnoga interesa (st. 2.) Kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, obavijestit će o tome podnositelja što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno obavijesti (st. 3.). Podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, u roku od osam dana od dana primanja obavijesti, kao i u slučaju da u propisanom roku nije dobio odgovor (st. 4.).

 

15.              Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je opunomoćenica tužiteljice 25. svibnja 2020. podnijela prvostupanjskom tijelu prijavu bespravne gradnje na predmetnoj čestici, a da je komunalni redar povodom te prijave izvršio očevid na licu mjesta 27. svibnja 2020. radi utvrđivanja činjeničnog stanja. Iz zapisnika od 27. svibnja 2020. proizlazi da izvršenim očevidom po prijavi izvođenja radova tijekom turističke sezone na k.č.br. … k.o. U. na adresi I. u. kbr. U. nitko nije zatečen; da je ustanovljeno da se građevinski radovi ne izvode, ali da su u dvorištu uočeni razni predmeti kao što su drvene grede, metalna bačva, kamenje i ostalo. Također, opunomoćenica tužiteljice je 16. lipnja 2020. prvostupanjskom tijelu ponovno prijavila izvođenje građevinskih radova na k.č.br. … k.o. U., a koji radovi su se izvodili unatoč zabrani o izvođenju radova od 15. lipnja 2020. Komunalni redar je radi utvrđivanja činjeničnog stanja izvršio očevid 17. lipnja 2020. te iz zapisnika sastavljenog na licu mjesta proizlazi da je izvršenim očevidom utvrđeno da se ne predmetnoj nekretnini nisu izvodili nikakvi radovi, da je nakon nekog vremena zatečen L. B. (otac vlasnika nekretnine) koji je obaviješten (upozoren) da ukoliko se građevinski radovi koji su zabranjeni po čl. 2. Odluke o privremenoj zabrani izvode, da se prekinu (obustave) ili da će se poduzeti odgovarajuće mjere po Zakonu o građevinskoj inspekciji.

 

16.              Također, spisu upravnog postupka prileže zapisnici sastavljeni 19. lipnja 2020. (u 10,25 sati i 14,00 sati) iz kojih proizlazi da izvršenim očevidom nije utvrđeno da se izvode građevinski radovi tijekom turističke sezone. Nadalje, opunomoćenica tužiteljice je 29. lipnja 2020. podnijela prvostupanjskom tijelu prijavu bespravne gradnje radi donošenja rješenja o obustavi gradnje u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna 2020., obustavi gradnje nakon 15. rujna 2020. te je požurila postupanje po prijavi od 26. studenog 2015. kojim traže uklanjanje građevina s k.č.br. … k.o. U.

 

17.              Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja tuženika proizlazi da je tužiteljica dana 25. siječnja 2021. podnijela prigovor čelniku tijela (pročelniku prvostupanjskog tijela) zbog nepostupanja komunalnog redara po njezinoj prijavi/zahtjevu od 29. lipnja 2020. za donošenje rješenja o obustavi gradnje i rješenja o uklanjanju građevina s k.č.br. … k.o. U. sukladno odredbi čl. 42. st. 4. i čl. 122. ZUP-a. Nadalje proizlazi da je po prijavi tužiteljice komunalni redar postupio na način da je radi utvrđivanja činjeničnog stanja izvršio očevide dana 30. lipnja 2020. i 14. rujna 2021., kao i da je tužiteljici kao podnositeljici prijave dostavio obavijesti 5. veljače 2021. i 22. listopada 2021. Stoga, budući da su tužiteljici nakon podnošenja prigovora, a prije donošenja odluke kojom se odlučuje o istome, dostavljene obavijesti komunalnog redara od 5. veljače 2021. i 22. listopada 2021., to je prvostupanjskim rješenjem od 3. studenog 2021. pravilno prigovor odbačen te postupak povodom prigovora obustavljen. Tuženik je, također, utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, posebice gleda poštivanja rokova, međutim ti nedostatci su takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari, odnosno da je prvostupanjsko rješenje zakonito zbog drugih razloga od onih koji su navedeni u prvostupanjskom rješenju.

 

18.              Obrazloženje, koje je tuženik dao u pobijanom rješenju, prihvaća i ovaj sud. Naime, iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica podnijela prvostupanjskom tijelu prijavu radi izvođenja građevinskih radova u tijeku turističke sezone. Po zaprimljenim prijavama (25. svibnja 2020., 16. lipnja 2020., 29. lipnja 2020.) komunalni redar je postupio u skladu sa svojim ovlastima iz odredbe čl. 43. ZGI-a te izvršenim očevidima, o čemu u spisu upravnog postupka prileže zapisnici, nije utvrđeno izvođenje građevinskih radova koji bi bili protivni Odluci o zabrani izvođenja radova G. U.

 

19.              U vezi s time valja ukazati tužiteljici da je ista sukladno odredbama ZGI-a i ZUP-a podnositeljica prijave i kao takva sukladno odredbi čl. 18. ZGI-a nije stranka inspekcijskog nadzora budući da je tom odredbom izričito propisano tko su stranke inspekcijskog nadzora, odnosno da su sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu, odnosno građevini sudionici inspekcijskog nadzora.

 

20.              Nadalje, iz citiranih odredbi ZGI-a i ZUP-a slijedi da se postupak nadzora građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje (a koji nadzor je u nadležnosti upravnog tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstvenog upravnog odjela na čijem se području gradi, te koji provodi komunalni redar) pokreće i provodi po službenoj dužnosti, a ne na zahtjev stranke. Stoga podnositelj prijave, kako je to već ranije navedeno, nema status stranke u tom postupku, već ga je javnopravno tijelo dužno obavijestiti o nepostojanju uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 47. st. 2. ZGI-a, odnosno odredbi čl. 42. st. 3. ZUP-a.

 

21.              U vezi s time dalje valja reći da su posebnim propisima propisane pretpostavke za pokretanje upravnog postupka. Postupak postupanja po prijavi radi utvrđivanja činjeničnog stanja po svojoj prirodi nema obilježja upravnog postupka. Komunalni redar postupak inspekcijskog nadzora pokreće po službenoj dužnosti u javnom interesu tek nakon što utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati sukladno odredbi čl. 47. st. 1. ZGI-a.

 

22.              Nadalje, u predmetnoj upravnoj stvari tužiteljica je podnijela prigovor čelniku tijela iz razloga što nije postupljeno po njenoj prijavi od 29. lipnja 2020. Prvostupanjsko tijelo je o poduzetim radnjama, odnosno provedenim očevidima i utvrđenim činjenicama propustilo obavijestiti tužiteljicu u rokovima propisanima odredbom čl. 47. st. 2. ZGI-a, odnosno čl. 42. st. 3. ZUP-a. Međutim, tužiteljica je zaprimila obavijest prvostupanjskog tijela od 5. veljače 2021. i 22. listopada 2021. pa proizlazi da je tužiteljica nakon proteka rokova obaviještena o radnjama poduzetima po njenoj prijavi. Stoga, kako više ne postoje uvjeti za vođenje postupka po prigovoru tužiteljice izjavljenom čelniku tijela zbog nepostupanja javnopravnog tijela u propisanom roku, to je pravilno obustavljen predmetni postupak.

 

23.               Pritom pravilno tuženik zaključuje da je u postupku bilo određenih nedostataka, koji se odnose na način postupanja prvostupanjskog tijela glede poštivanja rokova o obavješćivanju tužiteljice, međutim ti nedostaci su takvi da nisu mogli utjecati na rješenje ove upravne stvari. Ovdje valja navesti da su javnopravna tijela u izvršenju svojih ovlasti dužna postupati sukladno odredbama posebnih propisa (ZGI), kao i općih propisa (ZUP) te se pridržavati rokova određenih tim propisima, posebice propisanih odredbom čl. 47. st. 2. ZGI-a, odnosno čl. 42. st. 3. ZUP-a.

 

24.              U odnosu na navode tužiteljice koji se odnose na uklanjanje ogradnog zida i roštilja valja navesti da iz sadržaja prijave od 29. lipnja 2020. proizlazi da je riječ o požurnici u vezi njene prijave od 26. studenog 2015. K tome, tužiteljica je vezano za navedenu gradnju podnijela prvostupanjskom tijelu zasebnu prijavu bespravne gradnje, koja je predmet spora koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem 6 Us I-…/...

 

25.              Što se tiče navoda tužiteljice koji se odnose na legalnost zgrade izgrađene na k.č.br. … k.o. Umag, postupak legalizacije, rješenje o uklanjanju od 21. studenog 2005. te uporabnu dozvolu valja reći da je predmet ovog spora ocjena zakonitosti rješenja tuženika od 24. siječnja 2022. u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. ZUS-a kojom je propisano da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek. Stoga, u smislu odredbe čl. 3. st. 1. ZUS-a, predmetni navodi nisu od utjecaja na zakonitost rješenja tuženika budući da nisu predmet ovoga spora. Pritom pitanje legalnosti izgrađene zgrade, izvršenja rješenja o uklanjanju od 21. studenog 2005. u nadležnosti je Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije te prvostupanjsko tijelo, odnosno komunalni redar nije ovlašten ispitivati navode tužiteljice istaknute u tom pravcu.

 

26.              Slijedom svega navedenoga, u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja pravilno je utvrđeno činjenično stanje u smislu odredbe čl. 8. ZUP-a te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo.

 

27.              U odnosu na istaknutu povredu odredbe čl. 98. st. 5. ZUP-a valja reći sljedeće. Obrazloženje pobijanog rješenja sadrži valjane, dostatne, cjelovite, jasne i razumne razloge na temelju kojih je tuženik odlučio o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja. Stoga, suprotno navodima tužiteljice, nije povrijeđena niti odredba čl. 98. st. 5. ZUP-a kojim je propisan sadržaj obrazloženja rješenja. Također, tužiteljica upire i na povredu odredbe čl. 98. ZUP-a kojom je propisan sadržaj rješenja. Međutim, po ocjeni suda rješenja sadrži sve zakonom propisane dijelove, slijedom čega se tužiteljica neosnovano poziva na povredu odredbe čl. 98. ZUP-a budući da ista po ocjeni ovog suda nije počinjena.

 

28.              Slijedom svega navedenog, kako je sud tužbene navode tužiteljice ocijenio neosnovanima to je pobijano rješenje ocijenjeno zakonitim pa je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod t. I. izreke ove presude.

 

29.              Tužiteljica je zatražila trošak ovog spora. Međutim, kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu to tužiteljici ne pripada pravo na naknadu troškova spora pa je u skladu s odredbom čl. 79. st. 4. ZUS-a odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom troškova spora te je odlučeno kao pod t. II. izreke ove presude.

 

U Rijeci 10. veljače 2023.

 

Sutkinja

 

Daria Pugel, v.r.

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.