Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26 EU 2024/2679
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Split
P-2207/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, u pravnoj stvari tužiteljice
A. D. C. B. iz S., O.: …, zastupane po
punomoćniku A. A., odvjetniku u S. protiv tužene J. Š. iz S.,
O.: …, zastupane po punomoćnici T. K.
Š., odvjetnici u S., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne
rasprave 13. rujna 2022. godine u prisustvu tužiteljice osobno, punomoćnika
tužiteljice i punomoćnika tužene, dana 10.veljače 2023. godine
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "I. Utvrđuje se da je tužiteljica A.
D. C. B., O.: …, iz G., u odnosu na
tuženicu J. Š., O.: …, iz S., vlasnica i posjednica realno određenog dijela čest.zem. 2625/837 (kat.čest.
2479/1) K.O. G. i to upravo dijela na njezinom sjeveroistočnom dijelu,
označen na Skici mjesta očevida kao prostor između linija spojnica točaka
D,E,F,G,C,D“ i „N,O,P,Q,R,S,T,U,N“ i lila bojom, u naravi dvorište uokolo
stambene građevine anagrafske oznake …, N.,
koja je građevina položena na čest.zem. 2625/836 (kat.čest. 2478) K.O.
G., a spomenuto je dvorište površine 798 m2, sa svih strana
definirano trajnim i vidljivim međnim oznakama na kojemu su još i zgrada u
izgradnji, pomoćna građevina, dogradnje uz jugozapadno i jugoistočno
pročelje stambene građevine kao i septička jama, što je sve označeno i
opisano u vještvu sudskog vještaka D. B. od 21. travnja 2022.
zaprimljenog u spisu Općinskog suda u Splitu broj P-2207/2020, koje
vještvo čini sastavni dio ove presude; b) Ovlašćuje se tužiteljica A. D.
C. B., O.: …, iz G., da na temelju
ove presude, nakon njene pravomoćnosti, zatraži i ishodi od DGU, nadležnog ureda za katastar, cijepanje čest.zem.
2625/837(kat.čest. 2479/1) K.O. G. i formiranje nove katastarske
čestice oblika i površine određene točkom I) a) ove presude, što je
tuženica dužna trpjeti; c) Ovlašćuje se tužiteljica A. D. C. B.,
O.: …, iz G., da na temelju prijavnog lista
ovjerenog od strane nadležnog ureda za katastar i ove presude a koje
isprave čine cjelinu, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zatraži
i postigne uknjižbu prava vlasništva novoformirane nekretnine iz toč. I) b)
ove presude na svoje ime, za cijelo, uz istodobno brisanje istoga prava s
imena tuženice J. Š., što je tuženica dužna trpjeti. I.) a) U. se
da je tužiteljica A. D. C. B., O.: …, iz G.,
u odnosu na tuženicu J. Š., O.: …, iz
S., vlasnica i posjednica realno određenog dijela
nekretnine označene kao čest.zem. 2625/837 (kat.čest. 2479/1) K.O.
G. i to onog dijela koji je označen na Skici mjesta očevida točkama
„A,B,M,L,I,J,K,A“ i zelenom bojom, na sjeverozapadnom dijelu predmetne
čestice, površine 580 m2, u naravi maslinik sa svih strana definiran trajnim
i vidljivim međnim oznakama, što je sve označeno i opisano uvještvu
sudskog vještaka D. B. od 21. travnja 2022. zaprimljenog u
spisu Općinskog suda u Splitu broj P-2207/2020, koje vještvo čini sastavni
dio ove presude; b) Ovlašćuje se tužiteljica A. D. C. B., O.:
…, iz G., da na temelju ove presude, nakon
njene pravomoćnosti, zatraži i ishodi od DGU,
nadležnog ureda za katastar, cijepanje čest.zem. 2625/837(kat.čest.
2479/1) K.O. G. i formiranje nove katastarske čestice oblika i
površine određene točkom II) a) ove presude, što je tuženica dužna trpjeti;
c) Ovlašćuje se tužiteljica A. D. C. B., O.: ., iz
G., da na temelju prijavnog lista ovjerenog od strane
nadležnog ureda za katastar i ove presude a koje isprave čine cjelinu, u
zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zatraži i postigne uknjižbu
prava vlasništva novoformirane nekretnine iz toč. II) b) ove presude na
svoje ime, za cijelo, uz istodobno brisanje istoga prava s imena tuženice
J. Š., što je tuženica dužna trpjeti. III) a) Utvrđuje se postojanje
prava stvarne služnosti puta, prolaska pješice i provoza motornim vozilom
preko poslužne nekretnine i to čest.zem. 2625/837 (kat.čest. 2479/1) K.O.
G., koja je služnost označena na Skici mjesta očevida točkama
„B,D,C,G,H,I,L,M,B“ i žutom bojom, kao prostor položen između prednje
opisanih dijelova čestice, površine 116 m2, sa svih strana definiran trajnim
i vidljivim međnim oznakama, u naravi betonski prilaz koji vodi od ulice
… N., što je sve označeno i opisano u vještvu
vještaka D. B. od 21. travnja 2022. zaprimljenog u spisu
Općinskog suda u Splitu broj P-2207/2020 koje vještvo čini sastavni dio
ove presude; b) Ovlašćuje se tužiteljica, izvršiti upis prava stvarne
služnosti puta, prolaska pješice i provoza motornim vozilom preko
poslužne nekretnine i to na teret čest.zem. 2625/837(kat.čest. 2479/1) K.O.
G., koja služnost je označena i opisana pod točkom III)a) ove
presude, u korist povlasne čest.zem. 2625/836 (kat.čest. 2478) K.O.
G. te u korist povlasne novoformirane katastarske i zemljišnoknjižne
čestice u skladu s točkom I) te povlasne novoformirane katastarske i
zemljišnoknjižne čestice u skladu s točkom II) ove presude, što je tuženica
dužna trpjeti. IV) Dužna je tuženica naknaditi tužiteljici parnični trošak u
roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe".
II. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog
troška, isplati tuženoj iznos od 4.044,66 EUR (30.474,49 kn)1.
Obrazloženje
1. Prvobitni tužitelj pok. A. B. iz G. je podnio tužbu (listovi 1-4
spisa) protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini.
1 1 EUR = 7,53450 kn.
1.1. Naime, na čestici zemljišta 2625/836, površine 220 m² i čestici zemljišta
2625/837, površine 4585 m², obje upisane u z.k. uložak 1667 K.O. G. –
uknjižena je tuženica za cijelo.
1.2. Tuženica je ove nekretnine stekla ugovorom o doživotnom uzdržavanju od
21. veljače 1994. godine zaključenim sa majkom stranaka – pokojnom T.
B.. Navedeni ugovor nalazi se u spisu Općinskog suda u Splitu pod poslovnim
brojem P1-539/00, u kojemu stranke vode spor radi prestanka uznemiravanja i radi
poništenja ovog ugovora o doživotnom uzdržavanju.
1.3. Međutim, tuženica je znala u vrijeme zaključenja ugovor o doživotnom
uzdržavanju da majka stranaka nije vlasnica navedenih nekretnina, jer su roditelji
stranaka nekretnine za života rasporedili među svojom djecom, tako da je tužitelj
dobio prvu parcelu do mora, koja je veća od ostalih, poviše nje dobio je brat stranaka
M., zatim tuženica te zadnja u nizu bila je sestra stranaka – M. B..
1.4. Tužitelj je predmetne dijelove navedenih nekretnina, kako su one
prikazane u skici izmjere T. Č. od 30 kolovoza 201. godine, stekao
darovanjem od svojih pokojnih roditelja, i to majke pokojne T. B. i oca
pokojnog J. B., gradnjom te dosjelošću kroz dugi niz godina.
1.5. Zato tužitelj podnosi tužbu protiv tužene.
1.6. Nakon smrti prvobitnog tužitelja pokojnog A. B., njega je
naslijedila kao nasljednica njegova kći A. de C. B. te je postupak
nastavljen rješenjem Općinskog suda u Splitu Pst – 1186/14 od 28. siječnja 2019.
godine (list 104 spisa).
1.7. Konačno određenje tužbenog zahtjeva tužiteljica je dala u svom podnesku od 20 svibnja 2022. godine (listovi 201 do 204 spisa).
2. Tužena u odgovoru na tužbu (listovi 17-18) navodi da osporava tvrdnje
izrečene u narativnom dijelu tužbe, predlaže da tužbeni zahtjev bude odbijen, a
tužitelj obvezan da naknadi tuženoj parnični postupak; navodi da je stekla pravo
vlasništva temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju.
2.1. Između tužitelja i tužene, kao i njihovih pravnih predaka, nikad nije
zaključen nikakav ugovor o diobi imovine, a niti je tužitelj stekao pravo vlasništva
temeljem ugovora o darovanju ili ugovora o diobi.
2.2. Nadalje tužena navodi da je svoje obveze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju u cijelosti izvršila.
2.3. Tužena ističe kako se pravo služnosti stječe na jedan od načina
predviđenih zakonom, a da tužitelj pokušava svoju služnost zasnovati na činjenici
dosjelosti i darovanja. Međutim, jedan pravni osnov isključuje drugi. Nadalje,
pretpostavka za dosjelost je savjesnost, odnosno onaj tko je nesavjestan ne može
nikada steći pravo služnosti.
3. Sud je: saslušao svjedoke L. N., L. B., Ć.
B. te tužitelja A. B. (listovi 26-30 spisa), izvršio očevid na licu mjesta
(listovi 32-33 spisa), pregledao vještačenje vještaka A. D. (listovi 44-47
spisa), saslušao svjedoke E. A., I. Đ.-C., D. C. i J.
Č. (listovi 62-64 spisa), saslušao svjedoka S. K.,D. L. i
J. Š. (listovi 65-67 spisa), saslušao svjedoke M. B. i S.
N. (listovi 82-85 spisa), saslušao svjedoke N. M., M. K. i
G. V. (listovi 94-96 spisa), saslušao svjedoke F. C. (list 105-106
spisa), izvršio očevid na licu mjesta (listovi 179-182 spisa), pregledao vještačenje
vještaka (listovi 192-197 spisa), pregledao priloženu dokumentaciju (list 217-227
spisa).
4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale. 5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Naime, među strankama jest sporno je li tužiteljica vlasnica preciziranih
realno određenih dijelova čestice zemljišta 2625/837 (k. č. 2479/1) K.O. G., te
je li tužiteljica ovlaštenica prava stvarne služnosti puta, prolaska pješice i provoza
motornim vozilom preko poslužne čestice zemljišta 2625/837 (k. č. 2479/1) K.O.
G., u vidu preciziranog betonskog prilaza.
7. U svom iskazu (list 26 spisa) svjedokinja L. N. iz S. navodi:
Ja sam prva susjeda stranaka i poznajem ih od 1972.g., budući su moji roditelji
vlasnici parcele koja je u susjedstvu pred. parcele tužitelja. Sjećam se da su stranke
bile podijeljene i da je tužitelj počeo graditi kuću na parceli koja je njemu pripala u
dio, dok su njegov brat i sestra dobili parcelu poviše njega. Dok su bili živi njihovi
pok. roditelji družili smo se, i ovo mi je poznato iz priča, odnosno iz tih druženja. Moja
obitelj je počela graditi na našoj parceli 1972.g., te smo od tužitelja uzimali struju i
vodu za potrebe gradnje, dakle, tužitelj je na svojoj parceli tada imao izgrađen objekt,
točnije prizemlje.
Kada mi se predočava skica izmjere iz sudskog spisa na str. 9E, izjavljujem da
je parcela označena slovima A, B, C, D, E, A, I , F, G, H, I, J, F, u vlasništvu tužitelja,
a dio označen slovima B, G, F, J, odnosno uzdužna linija B, C, D, da predstavlja put,
koji je tu oduvijek bio po mojim saznanjima. Taj put ne ide dalje na parcelu 2825/837,
koja je ujedno u daljnjem dijelu parcela tužene. Na skici koja mi se predočava u
lijevom dijelu oznake F, G, H, I, J, F, nalazi se sagrađen objekt tužitelja, dok se na
parceli oznake A, B, C, D, E, A, nalazi bivši maslinik, suhozid, odnosno sada su tu
masline. Na ovoj drugoj parceli bila je sa sjeverno-zapadne strane, gledano na skicu,
izgrađena nekakva baraka koja je uklonjena prije 6, 7 godina. Po pričama koje sam
čula, tu su baraku sagradili tužitelj i njegov otac za alat.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja tko je sagradio ogradne zidove na pred. parcelama,
svjedokinja izjavljuje da ih je gradio tužitelj i njegov otac.
Na upit pun. tuženika koliko je godina svjedokinja imala,kada je počela gradnja
tužiteljeve kuće, svjedokinja izjavljuje da ona nije bila prisutna kada je izgradnja
započela, da je sa 17 godina došla na Š., na svoju nekretninu, i zatekla objekt
tužitelja, kako je navela u iskazu.
Na upit pun. tuženika ima li objekt tužitelja, odnosno njegova parcela pristup
sa glavnog puta, svjedokinja izjavljuje da ima, na sjeverno istočnom dijelu parcele
označene slovima F, G, H, I, J, F, da se nalazi sagrađen ulaz na parcelu, odnosno
stepenice, dok se sa sjeverno-zapadne strane iste parcele nalazi sagrađena garaža,
no nije natkrivena, već kao garažno mjesto. Točnije, sa te strane od mora postoje tri
ulaza, kako je ucrtano i na skici str. 9E spisa.
Na upit pun. tuženika jesu li u posjedu čest. zem. 2625/837 i brat i sestra
tužitelja M. B. i M. B., svjedokinja izjavljuje da ne zna, da je
usmeno bilo rečeno kako će sva djeca imati dio, da je čestica zemlje 2625/837
velika, te da je tom diobom tužitelj dobio prvi dio uz more, a iza njega da slijede
braća i sestre prema tom dogovoru.
Na upit pun. tužitelja je li tužitelj i ranije koristio betonski put ucrtan na skici str.
9E spisa, svjedokinja izjavljuje da jeste, da je tako bilo oduvijek, odnosno otkada je
ona došla na Š..
8. U svom iskazu (list 27 spisa) svjedok L. B. iz R. navodi:
Čestica zemlje 2625/837 bila je u vlasništvu moje pok. tetke T. B. koja ju je
dobila nasljeđem iza svojih roditelja U.. Kada su tužiteljevi roditelji naslijedili ovu
zemlju, tužitelj A. B., želio je graditi kuću u N. i dao kaparu
prodavatelju. Međutim, na nagovor oca, otkazao je taj ugovor i počeo graditi kuću na
ovoj predmetnoj parceli negdje 1966.g. ili 1967.g. To znam budući mu je moja firma
gradila kuću i od moje firme naručio je zatvore, tako da sam bio u toku te gradnje.
Tužitelju je kao najstarijem sinu otac dao da ima više od drugih, tj. brata M. i
dviju sestara, neke 1500 m2 predmetne parcele, govoreći kako će tužitelj kao prvi
dovesti na parcelu vodu i struju.
Na skici na str. 9E označni betonski put formirao je tužitelj kako bi mogao
dovoziti građevinski materijal na svoju parcelu, tj. objekt kojega je gradio, odnosno
kuću označenu plavom bojom u skici sa desne strane. Glede gradnje tužitelja na
pred. nekretninama, izgradnja puta i korištenja pred. nekretnina među strankama nije
bilo spora, a u vrijeme kada je započela gradnja poslove oko gradnje vodili su roditelji
tužitelja s obzirom da je on navigavao.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja kako je podijeljena pred. parcela 2625/837, svjedok
izjavljuje da je prvi dio dobio tužitelj, iza njega brat M., pa potom sestre B. i
J.. Put kojim brat i sestre tužitelja dolaze do svog dijela pred. čestice jeste onaj u
skici na str. 9E spisa označen kao betonski put.
Na upit pun. tužitelja tko mu je kazao za diobu tužitelja i njegovog brata i
sestara, svjedok izjavljuje da su mu za tu diobu rekao otac i majka stranaka, u
vrijeme kada je tužitelj počeo graditi 1966.-1967.g.
Na upit pun. tužitelja je li na skici označeni betonski put tužitelj koristi, svjedok
izjavljuje da ga je koristio za gradnju objekata na svom dijelu nekretnine te da ga i
danas koristi kao prolaz do svoje nekretnine. Put je dovoljne širine da može proći
automobil.
Na upit pun. tuženika postoji li prolaz do nekretnine tužitelja sa ulične strane,
svjedok izjavljuje da postoji, da je upravo on gradio taj zid, da je gradio zid u skici
označen slovima H G F J, prije cca 10 godina.
Na upit pun. tuženika ima li više ulaza na dio nekretnine tužitelja, te čemu
služe, svjedok izjavljuje da ima više ulaza, da jedan ulaz sa strane mora služi kao
ulaz u garažu, dok sa pred. betonskog puta tužitelj ima također dva ulaza na svoju
nekretninu, koji su označeni i na skici na str. 9E spisa.
Na upit pun. tuženika jesu li brat i sestre tužitelja u posjedu čest. zem.
2625/837, svjedok izjavljuje da zna kako je tužitelj gradio na svom dijelu te čestice,
da su njegov brat i sestre dobile dijelove iza te čestice, no na istima nisu gradili, a
nije mu poznato je li i kako ih posjeduju. Ne znam je li tužitelj u posjedu zemljišta na
skici označenom slovima A B C D E A, ali znam da je na sjeverno zapadnom dijelu
tog dijela zemljišta, negdje kod točke A imao izgrađenu baraku. Nije bio na tom dijelu
zemljišta i nije mu poznato što se sada na njemu nalazi. Također, nije mu poznato
tko u posjedu drži ostali dio čestice 2625/837.
Na upit pun. tužitelja odakle mu je poznato postojanje barake na dijelu
zemljišta kod točke A, svjedok izjavljuje da je on tu baraku gradio 1965. ili 1966.g.,
da je služila za alat kojim se gradila ova kuća. Dakle, tužitelj je najprije sagradio
baraku u kojoj je smještao građevinski materijal i alat, a potom gradio kuću. Inače,
svjedok navodi da je po struci marangun, te da je zbog toga izvodio radove na
predmetnoj nekretnini. Inače, na baraci tužitelja radili su zajedno on, tužitelj kada bi
došao sa broda i pok. V. G..
Na upit pun. tužitelja jesu li ulazi na objekt tužitelja ucrtani na dijelu linije F J postojale od početka gradnje objekta, svjedok izjavljuje da jesu.
9. U svom iskazu (listove i 27 i 28 spisa) svjedok Ć. B. iz N.
ima navodi: Poznato mi je da je pred. česticu zemlje 2625/837 pokojna teta dobila
nasljeđem od U.. Ja sam to zemljište krčio 1966.g. do 1967.g., i tužitelj je sa
sjevero-zapadne strane istog napravio baraku (sjevero-zapadno na skici str. 9E
spisa). Teta T. i barba B., roditelji stranka kazivali su mi skicu kako su
podijelili pred. česticu na 4 dijela, s time da će tužitelj dobiti više od brata i dviju
sestara, jer će na parcelu dovesti struju i vodu, što je i učinio. Tu skicu teta mi je
pokazala 1966 il 1967.g. Nakon toga tužitelj je počeo graditi na pred. čestici, na
svome dijelu, a 1968.g. već je sagradio objekta, odnosno prvi kat. Nakon toga ja sam
išao u vojsku. Ne znam kada je formiran na skici str. 9E spisa koja mi se predočava
označeni betonski put. Znam samo za baraku koja se nalazila sa sjevero- zapadne
strane, te na istoj skici vidim i objekt kojega je tužitelj sagradio omeđen plavom
bojom. Inače, barba B. bi nas kaićem skupio da dođemo do predmetne čestice da
gradimo zid oko pred. nekretnine. Najprije je sagrađen zid na skici označen slovima
F G H I , dok je lijevo od toga, zemljište na kojem je sada označen betonski put i
zemljište koje je na skici označeno kao tijelo 1 bilo neiskrčeno. Godine 1965. do 1966
krčilo se zemljište oznake F G H I J F, te su na tom zemljištu sadili verduru. Zemljište
oznake A B C D E A krčilo se isto 1965., 1966.g. Kada sam došao 1971.g. kuća
tužitelja već je bila pod krovom.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja čemu je služila baraka, svjedok izjavljuje da je baraka
služila za vrijeme gradnje objekta tužitelja kao mjesto za odlaganje alata i materijala,
te mjesto gdje je pok. teta T. kuhala za radnike koji su radili na objektu, među
kojima je bio i on, a radili su na nadnicu. Inače, baraku su gradili pok. V.
G., barba B., tužitelj i moj brat Luka.
Na upit pun. tužitelja je li mu poznata skica na str. 6B spisa, svjedok nakon
pregleda iste izjavljuje da je riječ o skici koju mu je 1964. do 1966.g. pokazao barba
B. i teta T., da je na skici prvo odozdol dio tužitelja, potom brat M., a
potom dvije sestre, da mu je rečeno kako su se tako podijelili.
Na upit pun. tuženika ima li objekt tužitelja pristup sa ulice, svjedok izjavljuje
da ima, da se sa ulice pristupa garažama, a glavni ulaz da se nalazi na liniji
označeno na skici str. 9E spisa slovima F J, po sredini, kako je naznačeno na skici.
Na upit pun. tuženika koliko ima ulaza sa glavne ceste, svjedok izjavljuje da
ima jedan ulaz.
Na upit pun. tuženika jesu li brat i sestre tužitelja u posjedu čest. zem.
2625/837, svjedok izjavljuje da su njihovi roditelji sačinili diobu, a smiju li oni doći na
dio koji njima pripada nije mu poznato. Koliko je njemu poznato, nitko od njih nije
gradio na svom dijelu dobivenom navedenom diobom.
Na upit pun. tuženika tko je u posjedu čestice gdje je bila baraka, svjedok
izjavljuje da ne zna, te također da ne zna što se sada na tom dijelu zemljišta nalazi.
Na upit pun. tuženika tko je izgradio skicu na str. 6B spisa, svjedok izjavljuje
da su je sačinili barba B. i teta T., i da su tada rekli to je tako i tako mora biti.
Na upit pun. tužitelja je li mu poznato je li tužitelj koristi na skici označeni
betonski put, svjedok izjavljuje da mu je poznato kako ga tužitelj koristi, a koristio ga
je i on osobno kada bi posjetio tužitelja na način da bi automobilom prolazio tim
putem, da je 2 do 3 puta 1995.g. ukrcao žbuku koju je tužitelj imao na vrhu svoje
parcele.
10. U svom iskazu (listovi 28 i 29 spisa) tužitelj A. B. iz G.
navodi: Prvenstveno navodim da je kuća sagrađena na predmetnom dijelu
predmetne parcele moj cjelokupni život, sve što sam radio i stvarao. Početno nisam
ima namjeru graditi kuću na ovoj parceli, već sam rezervirao na sasvim drugom dijelu
N.. Međutim, pok. otac mi je rekao da to ne činim, jer na tom dijelu N.
B. namjerava graditi odmaralište za svoje radnike, radi čega će vjerojatno za
potrebe tog odmarališta uzeti i parcele na kojima sam imao namjeru graditi. Radi
toga me odveo do pred. parcele i rekao da tu gradim. Najprije sam sagradio baraku i
raskrčio teren, sve uz sudjelovanje mojih prijatelja. Inače, predmetno zemljište bilo je
u vlasništvu obitelji U., ali upisano na bratovštini, s time da se znalo što je čije, i
svaki je bratim koristio svoje zemljište. Moj brat M. je predmetno zemljište
prebacio sa bratovštine na moju majku.
Kada sam htio graditi kuću, rekao sam ocu da je potrebno da on odredi gdje
ću graditi. Također, htio sam uzeti nešto više zemljišta predmetne parcele za svoju
gradnju, ali mi je otac rekao da to ne smijem, i on je odredio koliko će od predmetne
parcele tko dobiti, tj. odredio je dijelove. Po tome sam ja dobio prvu parcelu, potom
moja braća i sestre, s time da po sredini parcele ide put za mene, drugu i treću
parcelu, dok je četvrta položena horizontalno u odnosu na put, tako da preko nje put
ne ide, već do nje dolazi. Također, otac je odredio da sagradim zid od susjeda, na
skici str. 9E spisa označen slovima H I , kojega je on i gradio, te da dio koji meni
pripada tom diobom bude u ravnini dijela parcele 2625/470, što je na skici označeno
slovima J I, jer se u tom dijelu granica mog dijela nekretnine poklapa sa granicom
nekretnine 2625/470. Zašto je došlo do toga da je drugi dio pred. parcele koji mi je
pripao tom diobom, koji put dijeli od dijela na kojem sam sagradio kuću niži od linije J
I mogu također obrazložiti. Naime, nakon diobe moj brat M. izjavio je da neće
graditi na svom dijelu zemljišta iza mene, dok je sestra J., koja je bila treća,
izjavila da će graditi. Kako su diobom njihove nekretnine bile jedna iza druge, odlučili
su da to zarotiraju na način da M. pripadne dio zemljišta sa lijeve strane puta, a
sestri J. s desne strane pute, u dužini sve do nekretnine sestre M. do koje put
dolazi, i čija nekretnina je horizontalno položena u odnosu na put. Zbog te izmjene, a
budući je J. izjavila da želi gradiit na svom dijelu nekretnine, to je za potrebe
gradnje njene gustirne došlo do odstupanja u dužini moje nekretnine označene
slovima E D u odnosu na liniju I J (skica 9E spisa), odnosno ova linija D E uvučenija
je u odnosu na liniju J I koja prati granicu susjednog zemljišta 2625/470, i upravo je u
ovom uvučenom dijelu sestra J. sagradila gustirnu, podrum i kuću. Dakle, u tom
dijelu gdje je taj moj dio zemljišta označen na skici E D uvućen u odnosu na dio
zemljišta označen J I izvršio sam ustup u korist sestre Jozice.
Baraku sam gradio negdje 1964., 1965.g. na način da se preko ljeta krčilo.
Baraku su radili moj rođak L. B. marangun i pok. V. G..
Otac je još uvijek tada radio i dolazio je kontrolirati što se radi. Sa gradnjom temelja
objekta počelo se 1967.g., a gustirnu i mali podrum završili smo 1968.g. Cijeli objekt
je pod krovom bio 1974.g. Ja sam formirao na skici označeni betonski put, kao i put
uz more, koji ranije nije postojao. G. tog puta odredili smo ja i otac. Otac je bio
ideje da bude širok 2,5 metra, ja 3 metra, i on je u naravi širine između 2,5 -3 metra.
Što se tiče ulaza sa mora, on postoji, ali riječ je o uskim malim skalama, kako je
projektom predviđeno, dok ormar npr. i druge stvari za kuću, mogu unijeti samo sa
ulaza koji se nalazi po sredini linije F, J skice, str. 9E spisa. Na pred. nekretnini sam
preklesao kamen i izgradio put na liniji F G H te na liniji F J . Na tom dijelu je kameni
zid, odnosno na 2/3 linije F J. Na liniji J I je betonski zid, a na liniji H I je kameni zid,
odnosno sa strane susjeda betonski.
Inače, baraka koja je prvotno bila sagrađena nalazila se ispod balkona
sadašnjeg objekta omeđenog na skici plavom bojom, te je ista 1972.g. prebačena na
sjevero – zapadni dio predmetnog dijela nekretnine označenog slovima A B D E A.
Također, dio pred. čestice označen slovima A B D E A posjeduje moja sestra J.
Š., te je na tom zemljištu posadila masline, a na skici sa str. 9E ucrtana su tri
horizontalna zida kojega sam ja gradio, a gradio sam i ogradu prema moru i prema
susjedu, dok je još otac bio živ. Tužena je ušla u posjed tog dijela pred. nekretnine
(linije A B D E A) od 1999.g., no nisam u cijelosti siguran u ovaj podatak, ali je u
posjedu od trenutka kada se i uknjižila na katastru i na zemljišniku na taj dio
zemljišta. Štoviše, upisana je i kao vlasnica moje kuće, odnosno zemljišta oznake F
G H I J F, radi čega ne mogu dobiti dokumente sa ovom adresom. Tužena je upisana
kao vlasnica i posjednica ovih nekretnina na temelju ugovora o doživotnom
uzdržavanju sa pok. majkom T. B. koji je zaključen u veljači 1994.g., za
kojega smo ja, brat M. i sestra M. saznali kada je tužiteljica protiv mene
pokrenula postupak pod brojem: IP-539/00. Na ostavinskoj raspravi iza smrti majke
punomoćnica tužene nam je rekla na raspravi da nemamo što tražiti jer ostavštine
nemamo. Pitao sam " A što je sa mojom kućom", na što mi je rečeno " Kuće nema na
papirima, zrak" . Godine 2000. dobio sam tužbu od sestre, gdje me tuži da je
uznemiravam gradnjom na njenom zemljištu.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika jesu li u posjedu čest. zem. 2625/837 i njegov brat
M. te sestra M., tužitelj izjavljuje da oni ne dolaze na svoj dio zemljišta, dok
on posjeduje svoj dio nekretnine označen slovima F G H I J F.
Na upit pun. tuženika tko je sačinio skicu na str. 6B spisa, tužitelj izjavljuje da
su je sačinili njegovi roditelji.
11. U svome iskazu (listovi 62 i 63 spisa) svjedokinja E. A. iz S.
navodi: Dok je bila pok. majka stranaka T. B., više puta sam s njom
razgovarala. Posjećivala sam je dok je bila bolesna u S., kao i u N.. Rekla
mi je da je predmetna parcela njena zemlja i da će je ostaviti onome tko bude brinuo
o njoj, tko je bude čuvao. Ovo mi je više puta rekla prije svoje smrti, prije cca 25
godina. U detalje nisam išla, ovo je njena priča, te za nikakve ugovore ja ne znam.
Prije 25 godina predmetna parcela koju mi predočavate na skici sa str. 9 E
spisa, kao i str. 47 spisa, riječ je o identičnim skicama, izgledala je tako da je na njoj
bila izgrađena kuća A. B., na skici sa str. 47 spisa označena slovima K L M
N O P R S K, te ni jedna druga kuća nije bila sagrađena. Kako sam sama 1976.
počela graditi na svojoj parceli, koja je na pred. skici označena kao čest. zem.
2625/837 (2480/1), to sam na istoj formirala put preko kojeg sam dovozila materijal,
pa me B., tj. tužena pitala hoću li joj dopustiti da taj put koristi za gradnju kuće
na predmetnoj nekretnini, u dijelu označenog slovima A B C D E A, što sam joj i
dopustila. Tužena je tako materijal za gradnju svoje kuće prevozila preko moje
parcele, a gradila je negdje 1979., odnosno 1980. iza mene. Put označen slovima B
G F J T D C B, u naravi betonski put, između nekretnina koje posjeduju parnične
stranke sagradila je tužena za vrijeme gradnje svoje kuće, no ne mogu se točno
sjetiti godine. Kada je točno A. B. gradio svoju kuću, ne znam, bila je
sagrađena prije nego što sam ja počela graditi svoju.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja u kakvim su odnosima bili pok. T. B. i njen sin
A., svjedokinja izjavljuje da su djeca i roditelji u dobrim odnosima dok je
roditeljima dobro, a kada im je loše da se onda vidi tko pomaže. Ne zna je li se
T. B. protivila gradnji A. B., jer tome nije prisustvovala.
Na upit pun. tuženika je li na nekretnini na kojoj svjedokinja gradila postoji više
izgrađenih objekata, svjedokinja izjavljuje da je čest. zem. 248/1 također podijeljena
na više dijelova na kojima se gradilo, da je po sredini put jednako kao i kod
predmetne čestice, s time što je dio čestice u dijelu koji graniči sa predmetnom njena
nekretnina, i ispod nje u prvom redu do mora nekretnina njene sestre, svaka po
preko 650 m2, a tuženoj je dopustila gradnju preko svoje parcele.
Na upit pun. tuženika što se nalazi ispred kuće tužene, svjedokinja izjavljuje
da se nalazi maslinik, te da je bila prisutna kada je pok. T. B. govorila
tuženoj, svojoj kćeri, gdje će i kako saditi masline, s obzirom da je imala iskustva u
tome. To je bilo u periodu kada je tužena preuzela skrb o majci, no ne može se sjetiti
godine.
Na upit pun. tuženika kolika je površina maslinika ispred kuće tužene,
svjedokinja izjavljuje da ne zna, ali da parcela sjevernom granicom ide u ravni
početka njene parcele (dijela na kojem je ona gradila), pretpostavlja da je riječ o
dužini cca 38-40 metara. Kuća tužene nalazi se u razini njene kuće, iznad maslinika.
Na upit pun. tuženika tko bere te masline, svjedokinja izjavljuje da ih obrađuje i
plodove ubire tužena.
Na upit pun. tuženika je li A. B. ima pristup-ulaz u kuću sa glavnog
puta, svjedokinja izjavljuje da ima, ulaz u garažu, da im postoji dva ulaza, da mu je
stepenice sa jednog ulaza gradio pokojni otac.
12. U svom iskazu (list 63 spisa) svjedokinja I. Đ. C. iz G.
navodi: Sjećam se da sam od ranog djetinjstva dolazila na pred. parcelu. U početku
sam boravila u kući majčinog brata A. B.. Put je u početku bio jedna mala
utabana stazica. Kada su moja djeca bila mala, negdje 1992, 1993. godine, majka je
otvorila dućan i proširila taj put, a dvije godine poslije ga i betonira. Tada nisam često
dolazila na pred. nekretninu zbog sitne djece. Tužitelj je sagradio svoju kuću kada
sam ja imala cca 4-5 godine, a majka kada sam imala negdje 14-15 godina, negdje
1978. i 1979. Majčina kuća nije ucrtana na skici predmetne nekretnine sa str. 9 E
spisa, a ista se nalazi iznad linije označene slovima E D na čest. zem. 2625/837, dok
se put o kojem sam govorila nalazi na istoj skici označen slovima B C D J F G.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika kada su sađene masline, svjedokinja izjavljuje da su
posađene one godine kada je baka bila bolesna 1992. ili 1993., a tada je baka
uglavnom boravila u N. kod njene majke (tužene).
Na upit pun. tuženika ima li A. B. ulaz na svoj posjed sa ulice,
svjedokinja izjavljuje da je dok je ona bila dijete postojao samo jedan veći ulaz sa
ulice od mora,a nakon bakine smrti tužitelj je sagradio još dva ulaza.
Na upit pun. tuženika tko je bio vlasnik čest. zem. 2625/837, svjedokinja
izjavljuje da je to bila njena baka T. B., da je tu česticu dobila u dotu od
svojih roditelja.
Na upit pun. tuženika tko je u posjedu te čestice sada, svjedokinja izjavljuje da
su u posjedu njena majka i tužitelj, a ugovorom je cijelu nekretninu baka ostavila
majci. Nije mi poznato da bi prije tog ugovora bio postignut nekakav drugi sporazum
ili postojao nekakav drugi ugovor o podjeli predmetne nekretnine. Sa bakom je
osobno bila najbolja prijateljica, te je baka govorila kako će sve ostaviti onome tko o
njoj bude brinuo.
Na upit pun. tuženika što u posjedu drži A. B., svjedokinja izjavljuje da
je posjed tužitelja na skici sa str. 9E prikazan slovima F G H I J F, s time što se
sjeverni dio, na kojem je objekat označen N u izgradnji tužitelj podigao nakon
majčine smrti, odnosno u posjedu je tog dijela nakon majčine smrti. Riječ je o
površini paralelno sa oznakom J I, cca 40-50 m2.
Na upit pun. tužitelja gdje je bio pir tužene u vrijeme kada se udavala,
svjedokinja izjavljuje da se pir održao u kući tužitelja, da su tada svi bili u dobrim
odnosima.
13. U svom iskazu (listovi 63 i 64 spisa) svjedokinja D. C. iz G.
navodi: Sa strankama sam u daljnjem stupnju srodstva–treći, četvrti stupanj. Znam
da je na pred. čestici prvo bila sagrađena kuća A. B., a potom i kuća
tužene. Kada su točno sagrađene ne znam. Prva je sagrađena dosta prije u odnosu
na drugu. Zemlja na kojima su sagrađene u vlasništvu je majke stranaka. Ne znam
ništa o vlasničkim odnosima među strankama. Poznato mi je kako se dolazilo do
predmetnih nekretnina. Do kuće tužitelja dolazilo se s mora, odnosno ona je imala
ulaz s mora. Kada je tužena počela graditi svoju kuću, tu je bio nekakav puteljak,
kojega je ona kasnije betonirala, i to u ljeto jedne godine. Godina se ne sjećam.
Maslinik se nalazi ispred terase tužene. Masline je sadila ona, što znam pouzdano
budući su moj tata i pok. T. B. umrli u dva mjeseca razlike 1994., a maslinik
je tada bio zasađen, i sa terase mi ga je pokazivala upravo T. B.. Kada mi se
predočava skica sa str. 9E spisa, izjavljujem da je put označen slovima B C D J F G,
da se njime karijolama vozio materijal za gradnju kuće tužene, koja se nalazi iznad
linije označene slovima E D, a maslinik ispod te linije, označen kao tijelo 1.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja tko je prvi gradio kuću, svjedokinja izjavljuje da ju je
gradio otac stranaka, a riječ je o kući A. B.. Između gradnje dviju kuća
(tužiteljeve i kuće tužene) prošlo je više od 15 godina.
Na upit pun. tužitelja što je bilo na pred. nekretnini prije kuće A. B.,
svjedokinja izjavljuje da je tu bila neka baraka, gradio ju je otac stranaka i neki njegov
prijatelj. Tužitelj je bio prisutan.
Na upit pun. tužitelja tko je napravio puteljak, svjedokinja izjavljuje da je to bio
nekakav divlji puteljak kojega su formirali Š. kada su počeli graditi na svom dijelu
posjeda.
Na upit pun. tužitelja što je bilo na dijelu zemljišta gdje je poslije posađen
maslinik, svjedokinja izjavljuje da se sjeća da je i na tom dijelu bila nekakva gomila,
da je desno bila nekakva smokva, nije bilo loza niti vrta.
Na upit pun. tuženika je li tužena imala dućan, svjedokinja izjavljuje da jeste, i
da se sjeća da je tada napravljen predmetni put, odnosno proširen je i betoniran, a to
je po njenom sjećanju bilo iza smrti T. B..
Na upit pun. tuženika tko ubire plodove maslina, svjedokinja izjavljuje da to
čini tužena.
Na upit pun. tuženika ima li A. B. ulaz u svoju kuću sa ulične strane mora, svjedokinja izjavljuje da ima garažu i još jedan ulaz.
Na upit pun. tuženika čija je bila predmetna čestica prije gradnje, svjedokinja
izjavljuje da je riječ o čestici koja je bila u vlasništvu pok. T. B., majke
stranaka.
14. U svom iskazu (list 64 spisa) svjedoke i J. Č. iz N. navodi:
Maslinik je posađen na čestici koja je predmet spora 1992.-1993. godine, a posadili
su ga tužena i njen suprug uz pomoć prijatelja. Od tada ga obrađuju, koriste plodove,
nikada ih nikada u tome nije ometao. Taj se maslinik nalazi naslonjen uz put, kojega
su tužena i njen suprug betonirali i proširili u vrijeme kada su imali dućan, jer im je bio
potreban da bi autom dovezli stvari. Prije je to bila nekakva staza.
Tužena je svoju kuću počela graditi 1978., što mi je poznato budući sam od
tada počeo dolaziti na Š.. Sjećam se da je za potrebe gradnje prvi materijal
dovezen cestom iznad ovih kuća, a ne putem uz more. Taj put iznad kuća u
međuvremenu je i zarastao. Što se kuće tužitelja tiče, ne znam kada se ona gradila,
a 1978. već je bila uglavnom sagrađena. Koliko sam čuo i shvatio, zemlja na kojoj su
stranke gradile bila je u vlasništvu njihove majke pok. T. B.. Ne znam kome
je ona tu zemlju ostavila, jer nisam član obitelji.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika ima li tužitelj pristup svojoj kući sa ulice od strane mora,
svjedok izjavljuje da ima, da ima dva ulaza, jedan za automobil i za garažu, a drugi
manji.
Na upit pun. tuženika je li mu poznato kakao je tužena stekla zemlju na kojoj je maslinik, svjedok izjavljuje da pretpostavlja kako joj je to majka ostavila.
Na upit pun. tuženika tko se brinuo o bolesnoj T. B., svjedok izjavljuje
da se brinula tužena, da je o majci brinula i u S. i na Š., u zadnjoj fazi, što je
trajalo godinama.
15. U svom iskazu (list 65 spisa) svjedok S. K. iz S. navodi: Na
Š. sam dolazio intenzivno u razdoblju od 1975-1980. godine, i baš na pred.
nekretninu s društvom. Poslije 80-te ovamo sam bio nekoliko puta. Poznajem
parnične stranke kao i njihove roditelje. Koliko je meni poznata pred. sporna parcela
je vlasništvo njihovih roditelja. Ne znam na koji način su s tom parcelom raspolagali,
odnosno je li bila predmet darovanja, nasljeđivanja i sl. Kada mi se predočava skica
izmjere sa str. 9E spisa mogu kazati da je čestica zgrade oznake 2478 (2625/836)
već bila izgrađena kada sam počeo dolaziti na Š., dok nisu bili izgrađeni objekti
označen slovima N M L, a za oznaku H mislim da su nekakve stepenice. Također, za
vrijeme dok sam ja bio na Š., nije postojao put označen slovima B G F J D C B,
već se radilo o sredini parcele, preko koje se moglo prelaziti, ali nije postojala kao
put. Dio označen slovima A B D E A bio je po mom sjećanju neobrađen i nije bio
ograđen na način kako je to prikazano na skici. U sjeverozapadnom dijelu, blizu
oznake slova A postojala je mala priručna baraka, koja je služila za potrebe građenja.
Tužena je svoju nekretninu koja se nalazi na čest. 2625/837 počela graditi 1976. ili
1977.godine. Mislim da je materijal za gradnju dovozila preko predmetne čestice.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika je li što radio na pred. nekretnini nakon 1980.g.,
svjedok izjavljuje da je na pred. nekretninu dolazio nekoliko puta kada bi poslovno
dolazio na Š., budući je radio u S. za prostorno uređenje G. S..
Također, došao je na poziv L. Š., supruga tužene, da mu pomogne kopati rupe
za sadnju malina na dijelu pred. parcele označene na predočenoj skici slovima A B C
D E A. Rupe za masline kopane su prije cca 25-30 godina. Kada su se te rupe
kopale nitko nije bio prisutan niti prigovarao. Rupe su se kopale možda dva dana,
angažiran je od strane supruga tužene, s kojim je bio u prijateljskim odnosima, no
nije sudjelovao u sadnji istih.
Na upit pun. tuženika kako je izgledao teren kojim se dovozio materijal za
gradnju kuće tužene, svjedok izjavljuje da je riječ o prirodnom terenu, misli da se
teret dovozio preko predmetne čestice, no nije bilo puta u smislu općeg poimanja
uređenog dijela zemljišta kojim se naziva putem.
Na upit pun. tuženika ima li tužitelj ulaz u svoju kuću sa glavne ulice (put uz more), svjedok izjavljuje da ima, da tužitelj ima dvor i pristup za kuću.
Na upit pun. tuženika je li mu poznato da bi tužena imala dućan na predmetnoj
nekretnini, svjedok izjavljuje da mu je poznato kako je tužena imala cca dvije godine,
možda i više dućan u kući na predmetnoj nekretnini, odnosno u svojoj kući.
Na upit pun. tuženika kada je taj dućan tužena imala, svjedok izjavljuje da nije
siguran, da bi to moglo biti nakon što su posađene masline, godine se ne sjeća.
Na upit pun. tuženika je li mu poznato tko se brinuo o majci stranaka, svjedok
izjavljuje da mu je poznato kako je posljednje vrijeme majka stranaka stanovala kod
tužene.
Na upit pun. tuženika je li mu poznato na koji način je tužena stekla zemljište ne kojem je sagradila kuću, svjedok izjavljuje da mu to nije poznato.
16. U svom iskazu (list 66 spisa) svjedok D. L. iz G. sela navodi:
Tužitelja po nadimku P. nisam poznavao, iako sam čuo za njega, budući je živio
vani. Kada je tužena B. gradila svoju kuću negdje 1982. ili 1983. vozio sam joj
pijesak za gradnju svojim kamionom. Kuću je gradila malo gore ispod puta
predmetne parcele. Kada mi se predočava skica pred. nekretnine, mogu pokazati da
sam dovozio pijesak putem uz more, koji tada nije bio asfaltiran, te negdje kod točke
B koso vozio, pa potom opet pod laganim kutem ispravio i vozio do kuće koju je
gradila tužena, negdje ispod oznaka E D. Tu bi iskipao pijesak i to sam učinio
nekoliko puta, a nakon toga sam bio samo jedanput na pred. nekretnini kada je
tužena imala dućan. Taj put stanje je bilo identično onome kako sam zatekao kada
sam dovozio pijesak. Što se načina stjecanja vlasništva zemljišta koje je predmet
spora među strankama tiče, ništa mi o tome nije poznato.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja je li kuća tužitelja već bila izgrađena u vrijeme kada je dovozio pijesak tuženoj, svjedok izjavljuje da jeste.
Na upit suda je li u vrijeme kada je dovozio pijesak tužene postojao zid oznake
G F J, svjedok izjavljuje da nikakvog zida na pred. nekretnini nije bilo, da su
sjeverozapadno postojala možda dva bora i nekakva priručna baraka koja je služila
za gradnju, odnosno ne zna točno za što je služila. Zemljište je bilo makija.
Na upit pun. tuženika je li na pred. nekretnini postajala kakva staza kada je
vozio pijesak, svjedok izjavljuje da je tužena vjerojatno posjekla makiju da bi on
mogao proći kamionom. Uglavnom, put na pred. nekretnini nije postojao.
Na upit pun. tuženika ima li tužitelj ulaz na svoju nekretninu sa glavne ulice,
svjedok izjavljuje da ima dva ulaza.
Na upit pun. tužitelja je li u vrijeme kada je vozio pijesak tuženoj susretao
tužitelja, svjedok izjavljuje da nije, da je tužitelj tada živio vani, te da ga je upoznao
prije cca 20 godina.
17. U svom iskazu (listovi 66 67 spisa) tužena J. Š. iz S. navodi:
Cijelu predmetnu česticu stekla sam temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju
sklopljenom sa svojom majkom, koja je bila prethodna vlasnica. Kuću na istoj počela
sam graditi 1979.g. U to vrijeme čestica je bila obrasla makijom, tako da se za
gradnju trebalo rušiti, sjeći bilje, da bi se uopće pristupilo zemlji. To smo sve radili
zajedno s našim prijateljima i uz pomoć mojih roditelja, koji su me iznenadili na način
da smo jednog vikenda došli iz S. i zatekli da su oni iskopali temelje za moju
kuću. Gdin L. koji je radio za poljoprivrednu zadrugu Š., dovozio nam je
pijesak svojim kamionom. Tužitelj je svoju kuću počeo graditi 60-tih godina.
Ovu zemlju ostavila mi je majka jer se radilo o njenom vlasništvu. Otac je za
života znao govoriti što će tko raditi s ovom česticom, i to kako je kome odgovaralo,
baratao je s njom kao sa svojom zemljom, iako je riječ o zemlji koja je pripadala
majci. Prvu odluku da tužitelj gradi na zemlji donio je otac. On je s majstorima i radio
na toj kući. Međutim, mama je uvijek govorila da će dio zemljišta na kojem je sada
maslinik pripasti onome tko nju dodvori. Drugi brat i sestra nikada se nisu pojavili na
predmetnoj zemlji niti bilo što dobili glede iste. Otac je dozvolio tužitelju da sagradi
kuću, te mu je čak sagradio dvorište sa većim ulazom i stepeništem, te manjim
ulazom i stepeništem, što je sve tužitelj kasnije nakon majčine smrti srušio i gradio
iznova po svom nahođenju. Ne znam točno kada sam završila gradnju svoje kuće,
mislim negdje 1986 ili 1987.g. Put smo gradili suprug i ja negdje 1993., kada smo
otvorili dućan, a 1994. smo ga betonirali. Tužitelja tada nije bilo, niti se usprotivio
gradnji puta.
Masline smo suprug i ja sadili na način da su suprug i svjedok K.
iskopali rupe 1993., a u siječnju 1994. posadili smo masline. Za vrijeme sadanje
maslina, odnosno kopanja rupa, s majkom sam šetala po terasi i ona je govorila gdje
će se koja maslina posaditi. Oko maslinika, odnosno puta nema ogradnog zida, već
smo nakon betoniranja ostavili po jedan kamen sa strane. Tužitelj je bio u R. kada
smo sadili masline. Mama ga je nazvala i on je na nju vikao, tako da je plačući
završila taj razgovor. Masline obrađujemo suprug i ja. Majka mi je ugovorom o
doživotnom uzdržavanju ostavila cijelu nekretninu, unatoč činjenici što je tužitelj na
njoj gradio svoju kuću. Znala bi mi reći: "Pitat će on tebe za puno toga", nakon što je
završila razgovor s njime dok je bio u R., kada je plakala kao što sam naprijed
navela. Isključivo ja sam brinula o njoj, živjela je samom u S., povremeno sam je
dovozila na Š. te je tako i umrla u mojoj kući u N..
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika po čemu zna da su masline posađene u siječnju 1994.,
tužena izjavljuje da su tada bili na Š..
Na upit pun. tuženika kada je preminula njena majka, tužena izjavljuje da je preminula u rujnu 1994.
Na upit pun. tuženika na kojoj čestici je sagrađena kuća tužitelja, tužena
izjavljuje da je izgrađena na odvojenoj čestici, te je ta čestica također bila u
vlasništvu njene majke.
Pitanje pun. tuženika u kolikom stanu u S. je živjela njena majka i sa koliko
članova domaćinstva, sud ne dopušta budući se ne radi o pitanju bitnome za
presuđenje u pred. pravnoj stvari.
18. U svom iskazu (listovi 82 do 84 spisa) svjedokinja M. B. iz S.
navodi: Predmetna nekretnina nasljedstvo je moje pok. majke T. B. rođ.
U.. Ona je izvorno imala površinu od preko 4000 m2, ne znam točno koliku. Majka
ju je donijela u dotu, a za oca se vjenčala prije rođenja najstarijeg brata A. koji je
rođen 1937. Brat A. je rano počeo ploviti i želio je graditi u N., ali na drugu
stranu u odnosu na pred. nekretninu, te je zbog toga želio kupiti jednu drugu parcelu.
Međutim, roditelji su inzistirali da gradi na ovoj parceli, čak su govorili da ga neće
posjećivati ukoliko na njoj ne gradi. To je bilo negdje 60 i neke godine, možda 1964.
ili 1965. Mlađa sam u odnosu na svoga brata, tj. tužitelja 16 godina i blizanka sam sa
bratom M., tako da se možda lošije sjećam godina koje su bitne za predmet
spora. No, sjećam se da je brat M. sa svojim prijateljima pomagao kod čišćenja
terena za gradnju kuće upravo tada kada je tužitelj počeo graditi. Tada je bilo govora
da će taj dio zemljišta na kojemu tužitelj gradi pripasti njemu. Sa desne strane te
velike parcele bila je postavljena jedna baraka u kojoj se držao alat, dok je tužitelj
gradio na drugu stranu parcele. Također, roditelji su govorili da će ostali dio zemljišta
biti podijeljen na nas djecu, odnosno da će parcela biti podijeljena na 4 dijela, jer su
imali četvero djece, a jedan dio da će ostati slobodan i pripast će onome tko bude
brinuo o njima, i to upravo dio na kojoj se tada nalazila baraka. Cijelu moju mladost
govorilo se da će tako biti.
Roditelji su tada govorili kako će se parcela dijeliti na način da će iznad dijela
parcele na kojemu je gradio brat A. i dijela parcela na kojemu se nalazila baraka
biti dva jednaka dijela, lijevo i desno, a vrh parcele da će biti odijeljen uzdužno u
odnosu na ova 4 naprijed navedena dijela, dok je po sredini trebao biti put, koji se
prvi i prokopao i očistio. Taj put je trebao koristiti svima i zato je i postavljen uzdužno.
Trebao je voditi do vrha, odnosno parcele koja je trebala postati zasebna uzdužna
parcela. Sjećam se da je moj brat blizanac M. s prijateljima kopao jamu za struju i
da su pale vukli po moru. Uglavnom, tužitelj je prvi koji je počeo graditi na ovom
dijelu vale.
Na listu papira, na prijedlog suda, nacrtat ću kako je parcela trebala izgledati
nakon podjele koju su roditelji spominjali 60-tih godina. Na skici sam označila
imena nas djece, dio čestice na kojoj je bila baraka i koji je trebao ostati slobodan te
put kojeg su trebali koristiti svi i koji je prvi raskrčen. Put je služio i tužitelju za
gradnju. Naime, kuća se gradila sa jedne strane, a cement se miješao s druge
strane, na ovoj parceli gdje se nalazila baraka odlagao se i građevinski materijal i
slično. U to vrijeme zemljište na kojem se nalazila baraka nije bilo odijeljeno, kao što
nisu bili ni odijeljeni ostali dijelovi zemljišta, na način kao je podjela izvršena, tako da su za potrebe građenje korišteni i ostali dijelovi čestice.
Kada je točno brat A. završio gradnju svoje nekretnine, ne znam točno,
kao što ne znam je li istu ogradio u cijelosti. Također, ne znam je li moja sestra, tj.
tužena gradila svoju kuću na dijelu koju je pripao prema ovoj podjeli koju sam
nacrtala, ali svakako kuća se nalazi negdje na tom dijelu.
Što se tiče dijelova koji su prema ovoj podjeli koju sam nacrtala trebali pripasti
meni i bratu M., mogu kazati da nismo ništa gradili, a nakon majčine smrti
nazvala me tužena nakon što se vratila s puta, prije ostavinske rasprave i kada sam
rekla da bi se trebali naći te dogovoriti glede ostavštine, ona mi je rekla da se
nemamo što dogovarati, da njoj sve pripada temeljem ugovora kojega je zaključila s
majkom, što me šokiralo i taj me šok dugo držao. U tom momentu sam se osjećala
kao da me se majka odrekla.
Koliko je meni poznato, moga brata, tj. tužitelja nikada nitko nije ometao u
korištenju parcele na kojoj je izgrađena kuća. Koristio je i kuću i zemljište koje je
ogradio kao svoje i nikada ga nitko u tome nije ometao. Majka je upravo inzistirala da
on gradi, čak je i živjela jedno vrijeme kod njega, odnosno dolazila kod njega. I nakon
što je sagradio kuću koristio je put kojeg sam ucrtala kao put, te sam i ja prilikom
dolazaka kod njega u posjete prolazila tim putem, a ne glavnom kapijom. Uglavnom,
nije mi bilo bitno hoću li do njegove kuće doći kroz glavnu kapiju ili kroz ovaj ucrtani
put, jer sam smatrala da na jedan i drugi način mogu legalno doći do njegove kuće.
Što se tiče zemljišta kojega sam na skici označila kao baraka, ono je do
najmanje 80-tih godina služilo tužitelju za gradnju njegove nekretnine. Koliko znam to
zemljište je služilo i tuženoj prilikom gradnje njene nekretnine, odnosno svima, jer se
smatralo zajedničkim, ili sam ja to u svom mozgu smatrala zajedničkim dijelom. Kada
su posađene masline ne znam.
Što se moje majke tiče, najmanje pola godine prije smrti nije mogla govoriti,
glavu je držala nagnutu, imala je jaki moždani udar te kad bih joj nešto htjela reći ili
čuti nešto od nje, morala bi joj nasloniti uho do glave da mi nešto kaže. Najmanje je
govorila o ostavštini, a posebno ne o zemlji za koju smo mislili da je već podijeljena
tako kako je podijeljena. Na Vaš upit je li branila tužitelju korištenje zemljišta koje
sam označila kao baraku i put, mogu kazati kako joj to nije bilo niti u primisli.
Na upit suda je li moja majka svojom voljom zajedno sa ocem 60-tih godina
donijela odluku da se na pred. zemlji gradi i da se ista podjeli na način kako sam na
skici pokazala ili je na to bila prisiljena, jer je riječ o njenoj doti, izjavljujem da ni u
jednoj sekundi svoga života to nisam osjetila. Uvjerena sam, mislim i nadam se, da je
ovo bila zajednička odluka naših roditelja. Upravo stoga žalim što moj brat M. nije
mogao prisustvovati današnjoj raspravi da ovo potvrdi.
Naša majka umrla je 1994., kako sam naprijed navela ne znam kada su
posađene masline, niti tko ih je posadio, no mislim da je i nakon njene smrti tužitelj
nastavio koristiti zemljište koje sam na skici označila kao put i kao baraku, za sestru
ne znam, valjda jeste. Ne znam je li ovo zemljište označeno kao baraka sada
omeđeno zidom ili na drugi način. Naime, može Vam ovo djelovati čudno, ali nakon
majčine smrti meni je odlazak na pred. parcelu bolan, te sam tamo odlazila samo po
potrebi.
Kada mi se predočavaju skice koje priležu sudskom spisu na str. 8/D i str. 47,
po pregledu istih mogu kazati da je, govorim o skici sa str. 47 spisa, slovima F G H I
J F označena nekretnina tužitelja sa kućom koja je izgrađena, slovima B G F J T D C
B označen put, a slovima A B C D E A nekretnina koju sam označila kao maslinik. U
produžetku se nalazi ostatak parcele, no nije označena podjela kako sam je ja
označila na skici, no put se trebao nastavljati u istoj širini, dvije parcele trebale su biti
sa lijeve i desne strane, te na vrh uzdužna parcela. Parcele su trebale biti otprilike iste površine, o tome se vodilo računa od strane roditelja.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja tko je probio put, svjedokinja izjavljuje da su ga probili
radnici, odnosno tužitelj, da je put raskrčen za potrebe gradnje njegove kuće i za
daljnju gradnju prema dogovoru roditelja kojega je uvodno navela. Put je raskrčen i
dalje u istom smjeru i iznad tužiteljeve nekretnine, odnosno dijela nekretnine gdje je
gradio, no tamo nije bila već 20 godina pa ne može govoriti. Točnije, nije bila na
gornjem dijelu 20 godina, pa ne zna je li put raskrčen skroz do tog dijela. Uglavnom,
raskrčen je do tužiteljeve parcele i nešto iznad, a koliko iznad, nije joj poznato.
Na upit pun. tužitelja može li se na nekretninu tužitelja pristupiti od strane
mora, sa ulaza koji tamo postoji, za iskrcaj većeg tereta, svjedokinja izjavljuje da misli
kako ne može, te misli kako je kuća građena na način da se ovaj vanjski zajednički
put može koristi za takve svrhe. Uglavnom, ulazi s mora služili su za ulaz u kuću, a
za unošenje nekog tereta i ulaz u kuću služio je ucrtani put. Put je služio kao
komunikacija za zemljište zvano B., i druga zemljišta kako ih je ucrtala na skici.
Na upit pun. tuženika tko je brinuo o roditeljima, svjedokinja izjavljuje da su svi
brinuli o roditeljima, osim što je od zadnjeg izlaska majke iz bolnice o njoj brinula
tužena, no je li to bilo pola godine ili godinu dana, ne može se izjasniti. Misli da je
majka izašla iz bolnice u zimu, a umrla u rujnu, no ne može točno tvrditi.
Na upit pun. tuženika je li zadnji put kada je bila na ped. parceli vidjela što se
nalazi na zemljištu koje je označila kao baraka, svjedokinja izjavljuje da je ovo ljeto
namjeravala posjetiti tužitelja jer je čula da je bolestan, i kada je namjeravala krenuti
gore putem kojega je označila, nalazila se ispod zida, susjedi su joj rekli da je brat
otputovao u Z., zbog čega nije krenula gore niti vidjela što se nalazi na zemljištu
koje je na skici označila kao baraka.
Na upit pun. tuženika je li se baraka u posljednjih 20 godina nalazi na ovom
zemljištu po njenom sjećanju, svjedokinja izjavljuje da je ta baraka u njenom sjećanju
uvijek na istom mjestu, odnosno ne sjeća se da je nije vidjela.
Na upit pun. tuženika gdje se nalazi glavna kapija za nekretninu tužitelja i
kolika je njena dimenzija, svjedokinja izjavljuje da je riječ o kapiji za ulaz u dvorište, a
potom se penje stepenicama. Riječ je o željeznim vratima koje se otvore, a dimenzije
istih nisu joj poznate.
Na upit pun. tuženika kako je u Š. uobičajeno da se brine o roditeljima,
svjedokinja izjavljuje da što se toga tiče Š. nema nekih specifični običaj, bar njoj to
nije poznato. Njeno osobno mišljenje jeste da se o roditeljima trebaju brinuti djeca
koja su u mogućnosti da se o njima brinu.
19. U svom iskazu (list 84 spisa) svjedokinja A. C. iz G. navodi:
Ono što je meni poznato jeste da je pred. parcela bila u vlasništvu T. B.,
majke stranke. Pošto ju je B. uzela sebi, majka joj je ostavila tu zemlju. Ne znam
kada je građena tužiteljeva kuća. Put izvorno nije postojao, već je to bio uski puteljak
kojega su oni proširili, a B. ga je betonirala za potrebe gradnje svoje kuće.
Zemljište koje svi zovu M. ranije je bila šuma, tu nije bila maslina nego neka
stara smokva. B. je to zemljište uskrčila i posadila masline, prije 20 godina.
Ne bih znala reći kolika je parcela T. B. izvorno bila. Rekla sam da ne
znam kada je tužitelj počeo sa gradnjom svoje kuće, počeo je dok mu je još otac bio
živ. Valjda je imao suglasnost majke i oca. Za vrijeme gradnje tužitelj je u svoju kuću
ulazio s ceste, od mora, a ne od puta kojega sada B. koristi. Svoju nekretninu,
odnosno kuću, tužitelj je ogradio zidovima i ima dvorište. Postoji i zid koji ranije nije
postojao, a koji dijeli tužiteljevu nekretninu od puta kojega je formirala B.. S te
strane nekretnine ostavio je otvoren prolaz da može se puta kojega je sagradila
B. ulaziti na svoju nekretninu. Mislim da je taj zid sagrađen poslije smrti
tužiteljeve majke. Zida nema na dijelu puta gdje je B. zasadila masline. Koliko
mi je poznato nikada nitko nije sprječavao tužitelja da gradi na svojoj zemlji i koristi
put kojega je izgradila B. Tužitelj nikada nije koristio zemljište kojega svi zovu
M., kojega je izgradila B..
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika ima li tužitelj ulaz u svoju kuću sa strane mora, svjedokinja izjavljuje da ima, da misli kako ima dva ulaza.
20. U svom iskazu (list 84 spisa) svjedok S. N. iz N.
navodi: Po pričanju svog punca i punice znam da je tužitelj prvi sagradio kuću na
ovom dijelu N. dok još nije bilo niti jedne kuće niti puta. Također, znam da je
put oko kojeg se stranke spore na pred. parceli sagrađen za potrebe gradnje
tužiteljeve kuće. Ja sam na Š. došao 1980. kada sam se oženio i taj put je već
postojao. Bio je zemljani, a kada je tužena otvorila dućan, ona ga je betonirala. Kuća
koju je tužitelj gradio je njegova, završena je za života njegove majke. Također, bila
je ograđena, osim sa sjeverne strane, pa tako i uz predmetni put.
Što se zemlje na kojoj je ranije bila baraka, a sada su posađene masline tiče,
znam da je otac stranaka govorio kako će ona pripasti onome tko bude uzdržavao
roditelje. Što se tiče zida koji omeđuju tužiteljevu nekretninu u dijelu prema putu koji
je sporan među strankama, tužitelj je još za života majke zid koji je ranije bio
postavljen i nekvalitetno građen zamijenio lijepim kamenim zidom. Na tom dijelu
ostavio je otvor za svoju kuću, i to u već ranije postojećem otvoru. Što se pristupa
većim teretima nekretnini tužitelja tiče, preko predmetnog puta i otvora kojega je
ostavio, veći teret kamionom može doći do tužiteljeve kuće, a sa dvaju ulaza s mora
također može, ali teže, jer se teret mora nositi uz stepenice. Kamion ne može proći
kroz ove ulaze sa mora, već mora stati ispred garaže, a s puta koji je predmet spora,
kamion može ući u tužiteljevu nekretninu. Koliko ja znam majka stranaka nikada nije
sprječavala tužitelja u korištenju ovoga puta.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja je li tužitelj jednako koristio i donje ulaze sa mora i gornji
sa predmetnog puta, svjedok izjavljuje da jeste. Kuća je koncipirana na način da
ulazi s mora služe za prilaz gostima i sl., a ulaz sa pred. puta za dnevni boravak i sl.,
namještaj i dr.
Na upit pun. tuženika tko se skrbio o majci, svjedok izjavljuje da su se sva djeca brinula o njoj, a u posljednje vrijeme da je živjela s tuženom.
Na upit pun. tuženika tko sada posjeduje sporni dio nekretnine zvan M.,
svjedok izjavljuje da ga posjeduje tužena.
21. U svom iskazu (list 94 spisa) svjedok N. M. iz S. navodi:
Kada mi se predočava predmet spora, i nakon što sam pregledao skicu sa str. 47
spisa sud. vještaka D. izjavljujem da mi je poznato kako se na pred.
nekretninu, u dijelu gdje je sagrađen objekt tužitelja ulazilo sa dva ulaza, jedan za
garažu i drugi koji je vodio stepenice do stambenog objekta. Ucrtanog puta oznaka B
G F J T D C B nije bilo. Na dijelu nekretnine oznaka A B C D E A, i to u dijelu
položenog između točaka A B i E, prema putu s mora, nalazila se jedna baraka, a iza
nje cijela parcela bila je obrasla u makiju.
Nije mi poznato kada je tužitelj gradio na predmetnoj nekretnini. Na Š. sam
prvi put došao 1973. Imao sam vikendicu u T.V. prodao sam je u
međuvremenu. Od 1973. do rata-1991., 1992., konstantno sam dolazio na Š..
Poznavao sam obje parnične stranke. Nije mi poznato kada je A. B. gradio
na predmetnoj nekretnini. Prvi put sam pomagao na pred. nekretnini kada je radila
drobilica 1978., i tada nije bio ucrtanog puta oznaka koje su naprijed navedene i
ucrtane u skicu koju ste mi prikazali. Također, tog puta nije bilo niti kada sam drugi
put pomagao iskrcavati cement, par mjeseci nakon ovog drobljenja kamena. Dolazio
sam s vremena na vrijeme poslije rata i obilazio poznanike, te sam put prvi put vidio
poslije rata. Mislim da puta do 1991. nije bilo. Nadalje, što se dijela parcele na kojem
je nekada bila smještena baraka tiče, ona je uklonjena ne znam kada. Sada su na
tom dijelu zasađene masline i mislim da su zasađene od 1991. na ovamo, no ne
znam kada, niti znam tko ih je zasadio. Pretpostavljam da su ih sadili B. i njen
suprug L..
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja čija je bila baraka koju je svjedok spominjao u iskazu,
svjedok izjavljuje da ne zna čija je bila, ali da je služila za odlaganje cementa i
materijala, a cement i materijal iskrcavali su za tuženu B..
Na upit pun. tužitelja je li kuća tužitelja bila izgrađena u vrijeme kada je
svjedok iskrcavao cement ili pomagao na drobilici, svjedok izjavljuje da jeste, a što
se transporta drobilice tiče da je zbog terena, koji nije bio poravnan, transport bio
otežan, te se drobilica u dijelovima dovezla na parcelu, a dijelovi su se dovozili uz
pomoć kolotura. Kada je cement u pitanju, vozio se u kolicima kroz mali prokrčeni
put, te je isti otprilike išao linijom puta prikazanog na skici B G F J T D C B. Inače,
nekretnina na kojoj je tužitelj gradio, odnosno dio nekretnine da je bio ograđen južno
od strane mora, te lijevo kada se gleda frontalno sa strane mora, dok sa desne
strane nije bilo zida, kao niti sjeverno.
22. U svom iskazu (listovi 94 i 95 spisa) svjedokinja M. K. iz S.
navodi: Obiteljski smo prijatelji sa tuženom i njenom obitelji, te smo na pred.
nekretninu dolazili još za života roditelja stranaka, s kojima smo također bili povezani.
Zbog toga znam cijelu priču glede pred. nekretnine, odnosno da je pok. T. rekla i
uvijek pričala kako će cjelokupni dio zemlje, odnosno ovu parcelu ostaviti B., jer
je to njena dota. Moja kći rodila se 1980., a B. se te godine udavala, i sjećam se
da smo nakon njenog vjenčanja bili u baraci koja se nalazila na pred. čestici, ispred
sadašnje B. kuće. P. kuća (tužiteljeva) nalazi se nasuprot ove barake, a
oko kuće, odnosno ostatak parcele bio je krš, bušak i kamen, nije bilo nikakvog puta,
sve je bilo neprohodno. Te 1980. P. kuća bila je u gradnji, a gradio ju je otac
stranaka. Sjećam se da je imao velike lijepe skale od ceste do kuće, te da smo u
njegovu kuću ulazili kroz te velike skale, a imao je i veliku garažu. Također, sjećam
se da je P. poslao sestri jedan kontingent sa namještajem za kuću, cjelokupni
namještaj zajedno sa detaljima kao što zavjese, te je tužena pozvala nas prijatelje
zajedno sa svojim mužem uredila kuću. U kuću se ulazilo sa strane od mora, i radilo
se o jednom ulazu sa velikim stepenicama, a garaža je bila u prizemlju. Ulazilo se na
isti ulaz u garažu i za te stepenice. Betonski put tada nije postojao. Nastao je poslije
1980., a sagradili su ga L., B. i njihovi prijatelji, s kojima su uvijek družili s
kojima su bili složni i pomagali jedni drugima. Kada se taj put gradio, muški su
razmontirali drobilicu i doveli je iza P. kuće na ravnicu, pa su s tog mjesta nosili u
komadima sve što je bilo potrebno za ravnanje puta, odnosno betoniranje. Sjećam se
također da je majka stranaka pričala da bi voljela jednog dana da tu budu masline,
maslinik, mislila je dugo živjeti. Nakon toga su tužena i njen suprug posadili masline,
no ne znam je li to bilo poslije smrti majke stranaka ili dok je bolovala 1984.
Napominjem da sam bila u tako dobrim odnosima sa strankama da bi po mjeseca
dana boravila sa djecom kod tužene.
Nakon što mi je predočena skica str. 47 spisa vještaka A. D.,
izjavljujem da se ulaz u nekretninu tužitelja nalazio bliže točci G, te da je spiralno
vodio do kuhinje njegove kuće, označenog u okviru slova L O P. Put označen
slovima B G F J T D C D tada nije postojao, već je bio nekakav uski kozji put, a kao
betonski sagrađen je poslije 1980. Baraka se nalazila u dnu parcele u dijelu
označenog slovima A B C D E A, i to u dijelu gdje vještak ucrtao nekakvo stablo.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja tko je sagradio baraku, svjedokinja izjavljuje da ju je
izgradio otac stranaka za vrijeme gradnje kuće tužitelja, da je riječ o drvenoj baraci,
Na upit pun. tužitelja jesu li preko kozjeg puta kojeg je spominjala mogla
prolaziti kolica, odnosno karijola, svjedokinja izjavljuje da nisu.
23. U svom iskazu (listovi 95 i 96 spisa) svjedokinja G. V. iz S.
navodi: Tužena je supruga moga brata. Od 1978. počela sam dolaziti na Š., na
predmetnu nekretninu, a tada je kuća tužitelja već bila sagrađena. Do nje je dolazio
ulaz s strane mora, i to jedan za garažu lijevo i desni sa širokim stepenicama za
kuću. S desne strane od kuće tužitelja bila je šikara, šuma, ništa nije bilo sagrađeno,
nije bilo nikakvog puta. Ne znam kada je sagrađen betonski put, ali kada su krenuli
radovi za gradnju kuće tužene, počeo se raščišćavati, odnosno krčiti kozji put, da bi
se za gradnju kuće dovezao cemenat i drugi materijal. U to vrijeme na pred.
nekretnini postojao je samo zid od mora na dijelu gdje je sagrađene tužiteljeva kuća i
ranije postojeći zid koji je dijelio pred. nekretninu od susjedne. S druge, odnosno
desne strane postojali su čempresi i makija, te kada je počela graditi kuću, tužena je
kidala, čistila i palila korov, da bi uopće mogla proći. Poznato mi je da je sa gradnjom
počela 1980., i te godine je počela probijati taj kozji put, koji je dosta kasnije
betoniran, no kako sam navela ne mogu se točno sjetiti kada. Na dijelu zemljišta gdje
su sada masline ranije su bili krš i kamen, borovi, sjećam se dva bora na dnu parcele
i jedne smokve. Maslinik je zasađen prije 20-tak godina. Mislim da je to bila ideja
pok. majke stranaka T., koja je htje4la da se sa nekretnine tužene vide masline,
da bi pogled bio ljepši, a ne da gleda u makiju.
Kada mi se predočava skica sud. vještaka sa sra. 47. spisa mogu kazati da je
kuća tužitelja prvotno bila u gabaritima označenim tamnijom bojom, odnosno da su
dijelovi označeni K L H M N O P L nastali naknadno, ne znam kada. Nadalje,
gledanom s mora postojala su 2 ulaza, ovaj na garažu bliže slovu H te ulaz u kuću sa
velikim stepenicama bliže slovu G. Također, put koji je krčen pratio je sadašnju liniju
G F J, s time što mislim da je bio malo više položen na dijelu koji je sada u okviru
nekretnine tužitelja. U međuvremenu na liniji F J sagrađen je veliki zid, no ne znam
kada, gradio ga je tužitelj. Na dijelu koji je označen snimkom, odnosno na sjevernom
dijelu tog dijela parcela tužena je sagradila kuću, a ovaj dio ranije je bio makija,
odnosno kamenjar sa čempresima i dr. kako sam prethodno navela. Sjećam se
također da je na dijelu zemljišta označen kao maslinik sada ranije bila baraka, koju
sam ja zatekla kada sam prvi puta došla na pred. nekretninu, te da je u istoj postajo i
jedan krevet koji je služio za odmor. Ne znam kada je srušena, a sagradio ju je otac
stranaka pok. B. za odmor dok je gradio kuću tužitelja, te da bi u nju nešto
odložio.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tužitelja kada je sagrađen zid kojega je spominjala u iskazu na
liniji F J, svjedokinja izjavljuje da ne zna točno, da je posljednjih godina imala bolest u
obitelji (suprug), zbog čega nije dolazila na pred. nekretninu,a li misli da je taj zid
sagrađen nakon smrti majke stranaka. Također, da joj nije poznato niti kada je
sagrađen sjeverni zid na liniji J I, da je ranije tu postojao nekakav suhozid radi
deniveliranog zemljišta, da ne bi došlo do odrona. Tužitelj je sagradio još nekakav
manji objekt iza svoje kuće i zid sa sjeverne strane. Raniji suhozid nalazio se ispod
objekta koji je sada iza kuće tužitelja sagrađen, odnosno ispred njega, i bio je nizak,
samo da bi spriječio padanje zemlje.
Na upit pun. tužitelja je li 1980. postojao put, svjedokinja izjavljuje da nije, da
se te godine počeo graditi kozji put, za potrebe gradnje tužene.
Na upit pun. tuženika tko ubire masline iz maslinika, svjedokinja izjavljuje da
ih bere B., jer su njene, da je ona kopala rupe i sadila, jer joj je majka ostavila
ovu parcelu nakon smrti.
24. U svom iskazu (list 105 spisa) svjedok F. C. iz G. navodi: Na
pred. nekretninu počeo sam dolaziti 1983. godine i znam da je bilo riječi kako će pok.
T. B. cijelu nekretninu ostaviti kćeri. Na nekretnini postoji put kojega sam
osobno pomagao graditi. Na njemu se prilikom gradnje nikada nije pojavio pok.
A. B. P. se radio sa prijateljima. Sjećam se da je na zemlji postojala i baraka
koja je početkom 80-tih bila u lošem stanju, puna biše, te je vjerojatno zbog
dotrajalosti palo. Pomagao sam graditi put T. Š.. Za svo to vrijeme, kako sam
naveo, pok. A. B. nije se pojavio. S te strane postoji jedan ulaz u njegovu
kuću, no često sam tamo dolazio, ali ga nikada nisam vidio da ga koristi, odnosno da
njime dolazi do svoje kuće. On ima prilaz sa glavne ceste sa mora, tu je ostavljao
automobil, odnosno uvijek je ulazio sa istočne strane u kuću, nikada zapadno.
Sjećam se situacije kada je pok. T. B. pala i trebalo ju je premjestiti u
N., a kako je bila nepokretna, pomagali smo je premjestiti ja i njen brat I.
U., kako bismo je uopće premjestili sa kreveta. Tom prilikom, sjećam se, da je ujak
I. pitao A. B. dođe pomoći premjestiti majku, a on je samo rekao : "Ajte vi".
Znam također da je maslinik formirala T. Š., jer je to od nje zahtijevala majka.
Ne znam kada je tužitelj počeo graditi svoju kuću, a ona je bila sagrađena prije 1983.
kada sam počeo dolaziti na pred. nekretninu, ali samo kao kuća, da bi se poslije
lagano širila. Kuća je sagrađena na zemlji čija je vlasnica pok. T. B.. Koliko
znam, ona je i kćeri dala da gradi kuću na toj zemlji. Kakav je dogovor postojao među
njoj i njenom djecom, ne znam, kuća se nije sama sagradila. Dakle, nemam nikakvih
saznanja o međusobnih internim dogovorima T. B. i njene djece, znam samo
da sam pomagao kada su se kuća J. Š. i put gradili.
Kada mi se predočava skica sa str. 47 spisa mogu identificirati pred.
nekretninu, odnosno ono što je na njoj sagrađeno kako slijedi: put o kojemu sam
govorio označen je slovima B G F J T D C B G. U sjeverozapadnom dijelu čestice
negdje oko točke A nalazila se baraka koje više nema. Sada je na tom zapadnoj
dijelu posađen maslinik. Pok. A. nikada na svoju nekretninu nije ulazio betonskim
putem između linije F J na mjestu koje je označeno kao ulaz, već je do svoje
nekretnine dolazio asfaltnim putem s mora, gdje je također ucrtano više ulaza, a na
krajnji zapadni ulaz od točke G ulazilo se autom. Nakon ulaska na nekretninu linijom
N N O P prostoru se skale, kojim se ulazilo na istočni ulaz kuće sagrađene na pred.
2478.
Drugo nemam što izjaviti.
Na upit pun. tuženika na čiju je inicijativu sudjelovao u gradnji puta, svjedok izjavljuje da ga je zvala J. Š..
Na upit pun. tuženika tko je skrbio o pok. T. B., svjedok izjavljuje da je
to bila J. Š., da je zbog toga ostavila posao, da se skrbila o majci u S. i
Š..
Na upit pun. tuženika tko je ubirao masline na masliniku koji je sagrađen na
zapadnom dijelu nekretnine, svjedok izjavljuje da je to bila J. Š..
25. Prema izloženom, tužiteljica ne osporava da je tužena stekla predmetnu
nekretninu čest. zem. 2625/837 (kat. čest. 2479/1) k.o. G. temeljem ugovora o
doživotnom uzdržavanju zaključenog sa njenom majkom koja je bila prethodna
vlasnica.
25.1. Naime, prvobitni tužitelj pok. A. B. izrijekom u svom stranačkom
iskazu navodi da je tužena upisana kao vlasnica i posjednica ovih nekretnina na
temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenog u veljači 1994. godine sa
pokojnom majkom T. B..
26. Kao sporno pitanje ostalo je za raspraviti je li tužiteljica precizirane dijelove
predmetne nekretnine čest. zem. 2625/837 (kat. čest. 2479/1) k.o. G. stekla na
jedan od pravnih načina koje zagovara: darovanjem od pokojnih roditelja u korist pok.
A. B. kojega je pak tužiteljica naslijedila, odnosno gradnjom, odnosno
dosjelošću kroz dugi niz godina.
27. Pregledom spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IP –
539/00 pravomoćno je utvrđeno nakon provedenog postupka da time što je tuženik –
protutužitelj (A. B.), počev od mjeseca svibnja 1999. godine, postojeću kuću
izgrađenu na čestice zemljišta 2625/836 z.k. uložak 167 K.O. G., dogradio
odnosno izgradio četiri zgrade na čestici zemljišta 2625/837 z.k. uložak 1667 K.O.
G., koja je u isključivom vlasništvu tužiteljice – protutužene (J. Š.), što je
na skici vještva stalnog sudskog vještaka D. B., dipl. inženjera geodezije
od 31. srpnja 2012. godine, koja skica je sastavni dio presude, prikazano i označeno
brojevima 01, 02, 03 i 04, kao i izgradio zidove, na istoj skici označen slovima B-C-D-
I, te betonski plato, na kojima je izgradio građevinske objekte bez krova, položene na
toj skici unutar točaka B-C-D-I-H-B, tuženik-protutužitelj (A. B.) je prisvojio
prava kojima je ograničio pravo vlasništva tužiteljice protutužene (J. Š.), i to
građenjem na njenom zemljištu, pa se nalaže tuženiku-protutužitelju (A. B.),
o njegovom trošku, uspostaviti prijašnje stanje nekretnine označene kao čestica
zemljišta 2625/837 z.k. uložak 1667 K.O. G., i to na način da poruši četiri
zgrade izgrađene na toj čestici zemljišta, na skici vještva stalnog sudskog vještaka
D. B., diplomiranog inženjera geodezije od 31. srpnja 2012. godine, a koja
skica sastavni dio presude, prikazano i označeno brojevima 01, 02, 03 i 04, kao i da
poruši zidove, na istoj skici označen slovima B-C-D-I, te betonske platoe i
građevinske objekte bez krova, koji se nalaze na tim betonskim platoima, na gore
označenoj skici položene unutar točaka B-C-D-I-H-B, ukloni porušeni materijal sa
čestice zemljišta 2625/837 i vrati taj dio čestice zemljišta 2625/837, na navedenoj
skici vještva označen slovima A-G-F-E-D-I-H-B-A, u slobodan i nesmetan posjed
tužiteljice-protutužene (J. Š.).
27.1. Ujedno je pravomoćno odbijen protutužbeni zahtjev tuženika
protutužitelja (A. B.) usmjeren na utvrđenje ništavim ugovora o doživotnom
uzdržavanju od 21. veljače 1994. godine te na uspostavu prijašnjeg
zemljišnoknjižnog stanja na čestici zemljišta 2625/836 i čestice zemljišta 2625/837
z.k. uložak 1667 K.O. G. na način da bi tuženik protutužitelj (A. B.) bio
ovlašten zatražiti uknjižbu prava vlasništva nad ovim nekretninama na ime svoje
pokojne majke T. B. udove J..
28. Pregledom zk izvatka od 5. rujna 2011. godine (list 7
spisa) razvidno je da je upravo tužena J. Š. upisana u zemljišnim knjigama
kao isključiva ovlaštenica prava vlasništva nad nekretninama označenim kao čestica
zemljišta 2625/836 i čestica zemljišta 2625/837 zemljišno-knjižnog uloška 1667 K.O.
G..
29. Prema izloženom, pravomoćno je u sudskom postupku, vođenom pred
Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem IP - 539/00, utvrđena pravna
valjanost spomenutog ugovora o doživotnom uzdržavanju, kao pravnog temelja
stjecanja prava vlasništva tužene nad predmetnim nekretninama.
30. Tome dosljedno, tužiteljica, pored postojećeg prava vlasništva tužene nad
predmetnom nekretninom čest. zem. 2625/837 (kat. čest. 2479/1) k.o. G., nije
mogla steći pravo vlasništva nad preciziranim dijelovima te nekretnine, pozivajući se
pritom na pravne osnove: darovanjem od pokojnih roditelja u korist pok. A.
B. kojega je tužiteljica naslijedila, gradnjom, odnosno dosjelošću kroz dugi niz
godina.
31. Nadalje, tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da bi stekla pravo
stvarne služnosti puta, prolaska pješice i provoza motornim vozilom preko poslužne
nekretnine čestice zemljišta 2625/837 (k. č. 2479/1) K.O. G. u vidu betoniranog
prilaza označenog na skici mjesta očevida od 21. travnja 202. godine (list 193 spisa)
točkama B, D, C, G, H, I, L, M, B i žutom bojom, površine 116 m².
31.1. Naime, stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju
je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz
dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (članak 229.
stavak 1. Zakona o vlasništvu drugim stvarnim pravima; NN broj 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,
143/12, 152/14, 81/15, 94/17).
31.2. Očito je iz izloženog da u konkretnom slučaju nisu ispunjene propisane
pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti. To napose kada se ima u vidu da
se tužiteljicu, odnosno njenog pravnog prednika – pok. A. B. ne može
smatrati poštenim dosjedateljem, s obzirom na njegovo znanje i izričito priznanje
stjecanja prava vlasništva od strane tužene nad predmetnom nekretninom česticom
zemljišta 2625/837 (k. č. 2479/1) K.O. G., na kojoj se nalazi betonirani prilaz.
32. Tome dosljedno, tužbeni je zahtjev u cijelosti neosnovan.
32.1. Radi toga je odlučeno kao pod točkom I. izreke.
33. Tužena je prema izloženom u cijelosti uspjela u parnici; pripada joj stoga
pravo na naknadu parničnog troška od tužiteljice (čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom
postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; u
daljnjem tekstu ZPP).
34. Na ime popisanog parničnog troška (listovi 232 i 233 spisa), temeljem
citirane zakonske odredbe, u vezi sa odredbom članka 155. ZPP, tuženoj je priznato
slijedeće: trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn
(tbr. 8 toč. 1 OT), trošak sastava podneska od 16. kolovoza 2013.g. u iznosu od
132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 8 toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 15.
studenoga 2013.g. u iznosu od 66,36 EUR/500,00 kn (tbr. 9 toč. 2 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 24. rujna 2014.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr.
9 toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 30. listopada 2014.g. u iznosu od
132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak zastupanja na očevidu od 20.
veljače 2015.g. u iznosu od 265,45 EUR/2.000,00 kn (tbr. 9 toč. 7 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 20. lipnja 2016.g. u iznosu od 33,18 EUR/250,00 kn (tbr. 9
toč. 5 OT), trošak sastava podneska od 20. lipnja 2016.g. u iznosu od 132,72
EUR/1.000,00 kn (tbr. 8 toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 27. rujna 2016.g.
u iznosu od 66,36 EUR/500,00 kn (tbr. 9 toč. 2 OT), trošak zastupanja na ročištu od
17. siječnja 2017.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 20. veljače 2017.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 KN
(tbr. 9 toč. 1 OT), trošak sastava podneska od 12. svibnja 2017.g. u iznosu od 33,18
EUR/250,00 kn (tbr. 8 toč. 3 OT), trošak zastupanja na ročištu od 01. lipnja 2017.g. u
iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak sastava podneska od
13. lipnja 2017.g. u iznosu od 33,18 EUR/250,00 kn (tbr. 8 toč. 3 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 06. rujna 2017.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr.
9 toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 06. studenog 2017.g. u iznosu od
132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 28.
ožujka 2019.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak sastava
žalbe od 07. lipnja 2019.g. u iznosu od 165,90 EUR/1.250,00 kn (tbr. 10 toč. 1 OT),
trošak sastava odgovora na žalbu od 22. srpnja 2019.g. u iznosu od 132,72
EUR/1.000,00 kn (tbr. 10 toč. 4 OT), trošak sastava podneska od 30. ožujka 2021.g.
u iznosu od 33,18 EUR/250,00 kn (tbr. 8 toč. 3 OT), trošak zastupanja na ročištu od
18. listopada 2021.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak
sastava podneska od 22. studenoga 2021.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn
(tbr. 8 toč. 1 OT), trošak zastupanja na očevidu od 21. prosinca 2021.g. u iznosu od
132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 7 OT), trošak sastava podneska od 25. svibnja
2022.g. u iznosu od 33,18 EUR/250,00 kn (tbr. 8 toč. 3 OT), trošak sastava
podneska od 31. svibnja 2022.g. u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 8 toč. 1
OT), trošak zastupanja na ročištu od 01. lipnja 2022.g. u iznosu od 132,72
EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 13. rujna 2022. u
iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn (tbr. 9 toč. 1 OT), odnosno ukupno iznos od
3.118,93 EUR/23.499,58 kn. Tom je iznosu pridodan iznos od 779,73 EUR/5.874,88
kn na ime PDV-a, zatim iznos od 146,00 EUR/1.100,00 kn na ime sudske pristojbe
na žalbu. Tako se dobije sveukupni iznos od 4.044,66 EUR/30.474,49 kn.
34.1. Radi toga je odlučeno kao pod toč. II. izreke.
U Splitu, 10. veljače 2023. god.
SUDAC
Željko Borić v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od
petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu,
pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
- tužiteljici, po punomoćniku;
- tuženoj, po punomoćniku;
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.