REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T Pr-226/2021-17

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice D. R., OIB:… iz G. D.,
., …, koju zastupa punomoćnica M. R.
Š., odvjetnica u S., protiv tuženika Z. z. h. m. S.-
d. .ž OIB: …, S., …, kojeg zastupa
punomoćnik T. L., odvjetnik u S., radi isplate, nakon održane usmene i
javne glavne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2023., u nazočnosti zamjenice
punomoćnice tužiteljice, a u izočnosti tuženika, dne 10. veljače 2023.

p r e s u d i o j e

I Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku
manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja

2017.g. u ukupnom iznosu od 672,85€/5.069,61kn ( fiksni tečaj konverzije: 1€=
7,53450) zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 69,73 €/525,39 kuna teče od 15. siječanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 66,20 €/498,77 kuna teče od 15. veljača 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 60,94 €/459,13 kuna teče od 15. ožujak 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 67,52 €/508,72 kuna teče od 15. travanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 65,14 €/490,80 kuna teče od 15. svibanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 66,76 €/503,00 kuna teče od 15. lipanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 67,17 €/ 506,07 kuna teče od 15. srpanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 64,05 €/482,55 kuna teče od 15. kolovoz 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 68,05 €/512,75 kuna teče od 15. rujan 2016.

2 Pr-226/2021-17

- zakonskom kamatom koja na iznos od 56,79 €/427,88 kuna teče od 15. listopad 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 20,51 €/154,55 kuna teče od 15. studeni 2016.

do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena
do 31.12. 2022., a od 1. 1. 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za
svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, bez zakonskih
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici
parnični trošak u iznosu od 1.212,66 eura/9.136,81 kn sa zakonskom kamatom koja
teče od 10. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 5. siječnja 2021.god. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika
radi isplate razlike u plaći. Tužbom tužiteljica kao radnica tuženika, potražuje od
tuženika, kao poslodavca, isplatu razlike plaće temeljem odredaba Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada

2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., a nakon preciziranja tužbenog
zahtjeva u podnesku od 14. studenoga 2022. u ukupnom iznosu od 5.069,61
kn/672,85 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog
pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim
kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 26. listopada 2021.god. tuženik je naveo kako osporava
osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, predlaže istu odbiti uz naknadu
troškova tuženiku, a prigovorio je i zastari potraživanja.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih platnih lista,
obračuna razlike plaće, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.
studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.
svibnja 2009., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28. prosinca 2012., Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada

2011., priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 4. rujna 2015.,
priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od 4.
prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 4. ožujka 2016. o objavi prve

3 Pr-226/2021-17

procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od

20. listopada 2016. DZS-a pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog
dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao
u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka:

- da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,

- da joj je tuženik u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. obračunao i isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn,

- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2.
Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ),

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za
plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za
izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da
navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se
suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn
bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica
za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što
službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl.
IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te
izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je
promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i
način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni
odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na
način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom
u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o
arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi, koji su potpisali naprijed spomenute
Izmjene od 26.listopada 2011., donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće za javne službe (i to u

4 Pr-226/2021-17

odnosu na član IV. u vezi s članom VII. Dodatka Sporazumu) kojim se utvrđuje da se,
za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena
Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na
način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće
VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi
u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Isto tako, utvrđeno je da ako realni
međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je
pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
trajao,

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za
statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg
tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem
tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da
je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen
dana 4.prosinca 2015.,

- da je Vlada RH 29.prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj.
počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču

2017.

5. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26.listopada 2011.god.
i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.god.

7.1. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto.

8. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano
da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova
radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun
plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je
regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje:
ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje
kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako
kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu
godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

9. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u

5 Pr-226/2021-17

utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i
dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta
složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan
za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. Dana 28. kolovoza 2015. DZS RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II.
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DZSa od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za
2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

11. Imajući u vidu prednje, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen
sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila
utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na
područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano
da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove
izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze,
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka predstavljaju pravno valjani
kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi
dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi
pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome
smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih
Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a
što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

12. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više
osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u
utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).

13. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od prosinca 2015. do
siječnja 2017. utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja i
nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn.

14. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom
razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako je tužiteljica visinu tužbenog zahtjeva
postavila sukladno izračunu tuženika dostavljenom u spis (list 52 spisa), to je valjalo
tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 672,85 eura/5.069,61 kn prihvatiti u cijelosti.
Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od
dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz
članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05,

6 Pr-226/2021-17

41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), izuzev kamate
na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći. To
zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na
dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13,
120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na
dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10,
137/11, 61/12, 70/13, 160/13 i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate
plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu
oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj
presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak
dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na
dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači
da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, kako je to i
tužiteljica pravilno zatražila, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.

15. Tuženik je istakao prigovor zastare, a koji po ocjeni ovog suda nije osnovan.
Naime, tužba je podnesena 5. siječnja 2021., a najstarije potraživanje tužiteljice za
prosinac 2015. dospjelo je na naplatu 15 siječnja 2016., dakle, u zastarnom roku od
5 godina propisanom odredbom čl. 139. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14,
127/17 i 98/19 dalje: ZR).

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155.
Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i
80/22) pa je tužiteljici, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova
za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37//22,
126/22; dalje: Tarifa) te popisu troška, priznat sljedeći trošak: za sastav tužbe 75
bodova, za sastav podneska od 15. studenoga 2021. i 14. studenoga 2022. po 75
bodova, za pristup na ročište od 22. veljače 2022., 14. studenoga 2022. i 23. siječnja

2023. po 75 bodova, za pristup ročištu za objavu presude 37,5 bodova, što
pomnoženo s vrijednošću boda od 1,99 eura/15,00 kn iznosi 970,13 eura/7.309,41
kn, na ime PDV-a iznos od 242,53 eura/1.827,34 kn, ukupno iznos od 1.212,66
eura/9.136,81 kn. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate
počevši od dana 10. veljače 2023. god., kao dana presuđenja, do isplate, a kao u
točki II izreke presude.

U Splitu 10. veljače 2023.

SUTKINJA

Katica Bojčić Vidović, v. r.

7 Pr-226/2021-17

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog
suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice
- pun. tuženika