Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Daruvaru

Daruvar, S. Radića 27                                                                                                 

Poslovni broj REF 19: Pn-32/2020-63

 

 

 

U   I M E    R E P U B L I K E    H  R V A T S K E

 

P R E S U D A  

 

 

              Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru po sucu toga suda Damiru Palatinuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja  D. K., OIB: …, D., zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V. & R. & C. C. društvo s ograničenom odgovornošću, iz G., protiv tuženika C. osiguranje d. d., OIB: , Z. zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva H. & P. društvo s ograničenom odgovornošću, iz Z., radi naknada imovinske štete, nakon dana 1. veljače 2023. godine održane i zaključene  usmene glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika T. V. i zamjenika punomoćnika tuženika odv. vježbenice A. P., temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dana  9. veljače 2023. godine  

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I              Nalaže se tuženiku C. d.d. Z., OIB: … da tužitelju D. K. iz D., OIB: … plati na ime naknade imovinske štete iznos od 2.089,51 eura / 15.743,43 kn1 (slovima:  dvije tisuće  osamdeset devet  eura pedeset  jedan cent /  petnaest tisuća  sedam stotina četrdeset tri kune četrdeset tri lipe) zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od dana 7. siječnja 2020. godine pa sve do isplate. 

 

II              Tuženik C. d.d., Z., OIB: …  dužan je tužiteljici D. K. na ime  naknade  parničnih troškova isplatiti novčani iznos od 3.297,82 eura / 24.847,42 kn (slovima: tri tisuće  dvije stotine devedeset sedam eura osamdeset dva centa / dvadeset  četiri tisuće osam stotina četrdeset sedam kuna četrdeset dvije  lipe), zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 9. veljače 2023. godine  pa sve do isplate, sve to u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Kod ovog suda tužiteljica D. K. je protiv tuženika C. d.d., podnesao je tužbu radi naknade imovinske štete.

 

2.              U tužbi se   navodi da je dana …. godine, u … sati u mjestu D., cesta oznake LC-37121, tužitelj upravljao narečenim mjestom iz smjera istok u smjeru zapada, pri tome upravljajući osobnim automobilom marke i tip VW Passat, reg. oznake … u vlasništvu tužitelja, te pri tome poštujući sve odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao i ograničenje brzine, te je u jednom trenutku, u blizini kbr. 58 s desnog putnog jarka gledajući u smjeru kretanja osobnog automobila tužitelja izletjela srneća divljač na kolnik, te je tako došlo do udara prednjim dijelom osobnog automobila tužitelja u divljač, a od kojeg udara je nastala imovinska šteta na automobilu tužitelja, dok se divljač udaljila u nepoznatom smjeru. Na lice mjesta su izašli djelatnici Policijske postaje Daruvar, kao i lovnik osiguranika tuženika LD „Ribnjačarstvo Končanica” D. M., te je sastavljena potvrda priložena u preslici uz tužbu. Na osobnom vozilu tužitelja, nastupila je imovinska šteta, a tužitelj se je radi procjene iste obratio tuženiku, obzirom da je divljač Lovačkog društva Ribnjačarstvo Končanica uzrokovala predmetni štetni događaj, a isti su sklopili policu osiguranja kod tuženika, tako da je tuženik u cijelosti odgovoran naknaditi cjelokupno nastalu štetu tužitelju. No, tuženik je bez ikakvog valjanog razloga otklonio odštetni zahtjev tužitelja. Tužitelj procjenjuje nastalu štetu na osobnom automobilu u iznosu od 17.240,43 kn. Kako je divljač lovačkog društva osiguranog kod tuženika prouzrokovala štetni događaj, te kako tuženik do dana pisanja predmetne tužbe nije poslao ponudu za mirno rješenje spora, to je tužitelj prisiljen pokrenuti predmetni sudski postupak radi naknade imovinske štete. Tijekom postupka, a nakon provedenog   prometno tehničkog vještačenja, punomoćnik tužiteljice izvršio je  preciziranje tužbenog zahtjeva  podneskom od 21. veljače 2022. godine (list 122), a sve na način  kako je to navedeno u   točki I izreke ove presude.

 

3.              U odgovoru na tužbu tuženik priznaje  pasivnu legitimaciju budući je točno da je u vrijeme štetnog događaja Lovačko  društvo Končanica – Đurđić imalo sklopljenu policu  osiguranja od odgovornosti broj … (polica Hrvatskog lovačkog saveza) za razdoblje  od  31. prosinca 2019. godine do 31. prosinca 2020. godine. Tuženik osporava  da bi do nastanka štetnog događaja   od ... godine  o došlo na način na  koji ga opisuje tužiteljica budući divljač u koju je navodno  udario vozač M. K. vozilo reg.  oznake … nije pronađena, niti su djelatnici LD Končanica istu  pronašli.  Tužena u cijelosti  osporava  osnov i odgovornost svoga osiguranika  za  nastanak štetnog događaja.  Naime, odredbom  članka  80. stavak  6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 32/19 – u nastavku  ZOL), koji  je na  snazi  od 17. studenog 2018. godine, propisuje slijedeće: "Članak  80. (6) Za štetu nastalu   naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način: -vozač  ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama  propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim   prometnim znakovima izričitih  naredbi, -lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala  šteta ako se utvrdi da je šteta  nastala  zbog provođenja  lova." Pojam lova utvrđen je odredbama  članka 60. ZOL-a, a koji u stavku  1. propisuje slijedeće: "Članak  60. (1) Lov divljači  obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje radi odstrela ili hvatanja divljači, skupljanje uginule divljači i  njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači." Pravo lova, kao viši rodni pojam, uređuje se odredbama članka 7. stavka 1.   točka  19. ZOL-a, koja u cijelosti glasi: "Članak 7. Pojedini  pojmovi u smislu ovog Zakona  imaju sljedeće  značenje: 19. prvo lova – ovlast  da se na određenoj  površini  zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište)  provode radnje  uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova."  Tuženik dakle ističe  da prema  članku  80. stavak  6. točka 2. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom na divljač   odgovara  lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta  ako se utvrdi da je šteta nastala  zbog  provođenja lova. Budući  da predmetnog datuma  nije bilo lova  nema  ni odgovornosti  lovoovlaštenika, te nije moguće  dokazati uzročnu vezu s nastalom  štetom na vozilu, odnosno bitna pretpostavka  odgovornosti lovoovlaštenika za štetu vezano uz divljač u  prometu  jeste da je ista nastala  u svezi  provođenja lova, pri čemu treba razlikovati aktivnost lova, od prava  provođenja lova kao lovno  gospodarske  djelatnosti.  Prema izjavi tužitelja, do štete je došlo naletom osobnog automobila na jedinku srneće divljači. Odredbom  članka  1. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o lovostaju,  propisano  je  vrijeme u kojemu je zabranjen lov na pojedine vrste divljači. Na srnu i lane  zabranjen  je lov od  1. veljače do  31. kolovoza, slijedom čega lov na srnu nije  provođen. Nadalje,   tuženik osporava   odgovornost svoga osiguranika za štetni događaj te se radi o isključivoj krivnji  osiguranika tužitelja koji nije brzinu kretanja vozila  prilagodio  uvjetima  u prometu. Međutim,  čak i da je tužitelj brzinu kretanja vozila  prilagodio uvjetima u prometu, nedostaje  bitna pretpostavka za odgovornost tuženika za utuženi   štetni događaj, a riječ  je upravo prethodnoj  radnji provođenja lova.  Tuženik nadalje osporava  visinu  imovinske  štete na vozilu  reg. oznaka … kako je potražuje  tužiteljica te se ne protivi provođenju  prometno tehničkog vještačenja na okolnost  utvrđivanja  visine štete. Zaključno, tuženik osporava nastanak štetnog događaja na način na koji ga opisuje tužiteljica, osnov, odgovornost i visinu tužbenog zahtjeva, osporava tijek zakonskih  zateznih kamata, te predlaže  da sud odbije tužbu i tužbeni  zahtjev u cijelosti.

 

 

4.              Tijekom dokaznog postupka saslušan je prometni vještak Z. J., te je izvršen uvid u  presliku prometne dozvole (list 3), presliku vozačke dozvole (list 4), potvrdu (list 5), zapisnik (list 6), odštetni zahtjev (list 7-8), oznaku  štete (list 9),  zahtjev  za mirno rješenje spora (list 10), presliku iz prijemne knjige (list 11), obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva (list 12), policu  osiguranja  s privicima (list 18-31), fotografije (list 32-39), dopis  i spis PP Daruvar  (list 49), uz suglasnost stranaka  pročitani su iskazi svjedoka D. B., L. S.,  M. K. (list 54-55),  uz suglasnost stranaka izvršen je uvid te je pročitan nalaz i mišljenje  prometnog vještaka Z. J. (list 73-87, 90-105),  nalaz i mišljenje vještaka K. S. (list 141-152).

 

5.              Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje:

 

6.              Iz potvrde PP Daruvar  od  16. siječnja  2020. godine  (list  5),  te dijelom  iz iskaza  svjedoka  M. K. kao  supruga tužiteljice (list 55),  utvrđeno je  da je dana  6. siječnja 2020. godine  u 17,15 sati  u mjestu Dioš  ispred kbr. 58 došlo do prometne nezgode  u kojoj  je sudjelovao  M. K. kao vozač  s osobnim  automobilom  marke VW Passat, reg. oznake  … koji je  bio u vlasništvu tužiteljice  D. K.,  a pri tome  je u prometnoj nezgodi došlo do  oštećenja prethodno navedenog osobnog automobila  za koje  svjedok M. K. koji je bio i  jedini   sudionik događaja  navodi  da je došlo  zbog  naleta srneće divljači  na  osobni automobil.

 

7.              Od strane tuženika se ne osporava  njihova  pasivna legitimacija, a sve s obzirom da je  do  prethodno  navedenog događaja došlo  na području lovišta  Lovačkog društva Končanica  koje je imalo sklopljenu  policu   osiguranja od odgovornosti  s tuženikom (polica Hrvatskog lovačkog saveza) za period od  31. prosinca 2019. godine  do  31. prosinca 2020. godine. Međutim,   s obzirom da  na licu mjesta  nije pronađena  srneća divljač  zbog koje  je navodno došlo do prometne nezgode,    tuženik  osporava  da je  do nezgode došlo na način  kako je to opisao svjedok M. K., te je stoga rješenjem ovog suda broj Pn-32/2020-48 od  20. lipnja 2022. godine (list 139-140)  određeno biološko vještačenje  pronađene dlake na licu mjesta,  a sve  kako bi se utvrdilo  kome pripada  pronađena dlaka na licu mjesta  i eventualno odgovornost tuženika  kao osiguravatelja  odgovornog lovačkog društva  čija divljač je  uzrokovala prometnu nezgodu. 

 

8.              Prethodno navedeno vještačenje  povjereno je  stalnom  sudskom vještaku K. S. iz Z.,  te je isti  sudu dostavio  pismeni nalaz i mišljenje (list 141-152). Iz njegovog nalaza i mišljenja  proizlazi  da je  Policijska postaja Daruvar  izuzela  dlaku  koja se nalazila na   osobnom automobilu … kojim je  u spornoj prometnoj nezgodi  od  6. siječnja 2020. godine  sudjelovao  kao vozač M. K.,  te je na osnovu  izvršenih izvida utvrdio  da se radi o dlakama  koje  prema svojim  morfološkim karakteristikama odgovaraju  dlaci vrste srna (Capreolus capreolus L).  Pri tome iz njegovog  nalaza i mišljenja  proizlazi da je tijekom vještačenja provedena   molekularna  analiza DNA iz  dlake, te je nedvojbeno utvrđena vrsta divljači kojoj je ta dlaka pripadala.

 

9.              U svezi   prethodno navedenog nalaza i mišljenja  sudskog vještaka Krešimira Severin stranke nisu izložile nikakve primjedbe,  te  uzimajući u obzir da se vještak  detaljno i obrazloženo, te u skladu s pravilima struke, očitovao o svim spornim okolnostima,  nedvojbeno je utvrđeno da je  u spornoj prometnoj nezgodi  od  6. siječnja  2020. godine  doista  došlo  do naleta  srneće divljači  na osobno automobil  kojim je upravljao M. K.,  a koji   automobil je vlasništvo tužiteljice D. K..

 

10.              S obzirom da se od strane tuženika  tijekom  postupka  osporavala dinamika prometne nezgode, također   isti su  istakli prigovor  podijeljene  odgovornosti u svezi  iste prometne  nezgode, rješenjem  ovog suda broj Pn-32/2020-23 od  5. studenog 2021. godine  (list  71-72) određeno je  prometno vještačenje  na okolnosti dinamike prometne nezgode i visine štete  na automobilu tužiteljice  u svezi   prometne nezgode od   6. siječnja  2020. godine.

 

11.              Vještačenje je povjereno  stalnom sudskom vještaku Z. J. iz D.,  te je isti sudu dostavio  svoj pismeni nalaz i mišljenje (list 73-87). Iz njegovog nalaza i mišljenja proizlazi  da je do prometne nezgode  došlo na način  da je na osobni automobil  reg. oznake … kojim je upravljao M. K. došlo  u trenutku  kada je  srneća divljač  pretrčavala  cestu od desne prema lijevoj strani, a sporni događaj se  desio u Diošu   6. siječnja 2020. godine  oko  17,15 sati  u vrijeme  nautičkog sumraka.  Distribucija oštećenja vozila, te tragovi na licu mjesta ukazuju na to da je  primarni kontakt    kod naleta uspostavljen između prednjeg, nešto više  lijevog kraja vozila  i  lijevog dijela  tijela  srneće divljači, a uzdužne osi  vozila i srne  najvjerojatnije su  zatvarale  kut od 90°. Do primarnog   kontakta  došlo je na pravcu traga krhotina  plastike i otpala reg. pločice i u ravnini sa tragom nogu divljači  i ulegnute trave na desnoj bankini. To znači da je do primarnog  kontakta,  gledano iz  smjera kretanja vozila, došlo na desnoj strani kolnika,  bliže  središnjem dijelu na oko  29,0 m  iza  PTM  i u  lijevo  od  desnog  ili sjevernog ruba kolnika na  oko 1,3 m.  U trenutku primarnog kontakta   M. K. se sa vozilom  kretao ravno, središnjim dijelom kolnika, odnosno  nešto bliže desnom rubu kolnika,  brzinom od oko  56 km/h,  a vozilo  najvjerojatnije u tom trenutku  nije bilo usporavano  kočenjem.  U istom trenutku  srneće divljač je pretrčavala  kolnik, u odnosu na smjer  kretanja vozila  od desno prema lijevoj strani,  najvjerojatnije  okomito  u odnosu na  uzdužnu os  ceste, te je bila okrenuta  prednjem kraju vozila svojom  lijevom  bočnom stranom tijela i kretala se brzinom od oko  23 km/h.  Uzimajući u obzir   kut  dobrog  vidnog polja   vozača,  širinu kolnika,  smanjenu vidljivost  zbog   nautičkog sumraka, vozač  je imao  mogućnost uočiti i identificirati srneću divljač,  koja mu je dolazila  bočno sa njegove desne bočne strane,  najranije  kada je ona bila  ispred vozila  na udaljenosti od oko  45 m  i na oko  3,0 m u desno  od desne  bočne strane vozila.  Ukoliko su na   vozilu bila upaljena i duga kutna svjetla,  vozač ne bi mogao  ranije  uočiti srneću divljač s obzirom da je ista  dolazila vozilu bočno,  sa desne bočne strane  kolnika.  Kako je  analiza  pokazala,  vozač vozila  je u navedenim uvjetima  imao mogućnost   uočiti srnu,  koja je pretrčavala cestu,  za njegov smjer  kretanja,  sa desne prema lijevoj strani,  oko 0,62 s  prije  trenutka   naleta na nju  u trenutku  kada je s vozilom od mjesta naleta bio udaljen oko 9,62 m  i kada se srna nalazila njemu sa bočne strane,  uz desni rub  kolnika,  na oko  4,0 m  u desno  od mjesta  primarnog kontakta s vozilom. To znači,  da je vozač  osobnog vozila  na opasnost reagirao  pravovremeno i pravilno,  pri brzini kojom  se u tom trenutku  kretao s vozilom, te   je zbog  iznenadne pojave srneće divljači,  koja  mu je dolazila  bočno s njegove desne strane,  nije mogao  izbjeći nalet na nju,  jer bi  vozilo sa kočenjem  započelo  tek iza mjesta naleta  na oko  5,90 m.  Prometnu nesreću  bilo je moguće izbjeći,  da se vozač  vozila,  u trenutku  mogućeg uočavanja srne,  kada je od mjesta naleta na nju,  sa vozilom bio udaljen oko 9,62 m,  sa vozilom kretao brzinom jednakom ili  manjom od 37 km/h, jer bi u trenutku dolaska s vozilom do mjesta naleta, srna već bila van  zone kretanja vozila,  odnosno bila bi uz  lijevi rub kolnika.  Prometnu nezgodu  bilo je moguće  izbjeći i da je  vozač  na opasnost  reagirao intenzivnim kočenjem,  u trenutku kada je mogao uočiti  srnu i kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom bio  udaljen oko  9,62 m,  te da se  sa  vozilom kretao  brzinom  jednakom ili manjom od  25 km/h,  jer bi se  sa  vozilom zaustavio  neposredno prije mjesta  naleta na srneću divljač. Za  navedeni dio ceste  na  suhom  asfaltnom kolniku,  u noćnim uvjetima  vožnje,  ne uzimajući  u obzir  uličnu javnu rasvjetu,  tehnički primjerena ili adekvatna brzina bila bi oko  59 km/h.  Naravno,  kako je na  navedenom dijelu ceste   ograničenje brzine  50 km/h, to znači da  tehnički primjereno ili adekvatna brzina na tom dijelu ceste, u noćnim uvjetima  vožnje, ne može biti veća od  50 km/h.  Na temelju  provedene analize vidljivo je da vozač  ne bi mogao  izbjeći prometnu nezgodu,  niti da se kretao  tehnički primjerenom ili adekvatnom brzinom, odnosno da se kretao  brzinom ograničenja za navedeni dio ceste.  Što se tiče visine  štete vještak je  utvrdio da ista  prema  cijenama  rezervnih dijelova i satima rada  iznosi  15.743,43 kn sa PDV,  isto   nakon konverzije  predstavlja novčani iznos od 2.089,51 eura, a pri tome je popravak vozila bio  ekonomski opravdan.

 

12.              U svezi prethodno  navedenog nalaza i mišljenja  prometno tehničkog vještaka Z. J. punomoćnik tuženika  izložio je primjedbe (list  115-117 i list 162-163) u kojima navodi  da srneća divljač nije  pronađena na mjestu nezgode, samim time nema podataka o ozljedama, te   njezinom veličini i težini,  te je upitno da li se u navedenom slučaju radilo o  naletu  srneće  divljači.  Također  se od strane tuženika  smatra  da  postoji  doprinos  M. K. kao vozača   spornoj prometnoj nezgodi,  te smatraju da  brzina njihovog kretanja nije bila primjerena uvjetima na cesti.

 

13.              Očitovanje u pogledu nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka Z. J. dostavljeno je i od strane   punomoćnika tužitelja (list  165) koji osporava  utvrđenu brzinu kretanja vozila  u spornoj prometnoj nezgodi  s obzirom  na iskaz   vozača M. K. koji navodi da se kretao brzinom od  40 – 50 km/h.

 

14.              Uzimajući u obzir prethodno navedene primjedbe punomoćnika stranaka u svezi provedenog prometnog vještačenja  na glavnoj  raspravi  kod ovog suda  1. veljače 2023. godine neposredno je saslušan  prometni  vještak Z. J. u svezi  spornih okolnosti.  Vještak je  u cijelosti ostao  kod svog nalaza i mišljenja, te je posebno istaknuo da  brzina  kretanja vozila  kojim je upravljao  M. K. nije procijenjena, već je izračunata  na temelju  nastalih  oštećenja na vozilu, na   temelju mase vozila i na temelju procijenjene mase srneće divljači, kao  i na temelju položaja tragova odnosno  daljine odbačaja  prednje reg.  pločice.  Kod ovog načina izračuna  postoje  određena odstupanja  iz razloga što  vozilo  nije ostalo  na mjestu naleta na srneću divljač,  već je  moralo biti vraćeno nekoliko metara  nakon mjesta  zaustavljanja,  a  također  je  uzeta u obzir i okolnost da srneća divljač nije pronađena. Prema  dostupnim podacima  masa srneće divljači  kreće   se između  15 i 20 kg, a  izvršena je procjena da je masa  srneće  divljači bila oko 18 kg i na taj način  utvrđena je  brzina kretanja vozila od  56 km/h.  Točno je da bi  utvrđena brzina  vozila kretanja bila  drugačija  u slučaju  da je masa  srneće  divljači bila veća ili manja,  no  utvrđena brzina  naleta  izračunata je  pomoću daljine odbačaja prednje reg. pločice, a sve na način kako je to  prometni vještak  obrazložio u svom  nalazu i mišljenju. Također  se  je ponovno očitovao o okolnostima  u kojima se  sama prometna   nezgoda desila,  te je na isti  način   kao u nalazu i mišljenju  obrazložio  zašto smatra  da  niti u slučaju da se  vozač kretao  tehnički primjerenom ili adekvatnom brzinom ne bi  mogao  izbjeći spornu prometnu nezgodu.

 

15.              U pogledu  neposrednog saslušanja  vještaka Z. J. punomoćnici stranaka  nisu izložili primjedbe  u svezi istog  niti su  dostavili daljnje prijedloge,  te sud cijeni  da se  nalaz i mišljenje prometnog vještaka u cijelosti može prihvatiti  s obzirom da je isto  u cijelosti u skladu i s  dokumentacijom  koja  se nalazi u spisu.  Naime,  prometni vještak  je na osnovu pronađenih   materijalnih  tragova  utvrdio  da se  M. K. u spornoj prometnoj nezgodi 6. siječnja 2020.  godine kretao  brzinom od oko  56  km/h,  a pri tome je  tehnički primjerena ili adekvatna brzina na tom dijelu ceste,  u noćnim  uvjetima vožnje iznosila   50 km/h,  a sve  uzimajući u obzir da je na tom dijelu ceste  ograničenje brzine  50 km/h. Međutim,  prometni vještak  je također utvrdio da  bi  s obzirom na sve utvrđene okolnosti  vozač  vozila  mogao izbjeći  nalet srneće  divljači  samo  pri brzini  jednakoj ili manjoj od  37 km/h,  dok bi  pri  svim većim brzinama  došlo do  prometne nezgode.  S obzirom  da se  u konkretnom slučaju  radilo  o noćnim uvjetima vožnje,  ali isto tako  uzimajući u obzir da se  sporna  prometna nezgoda desila na suhom  asfaltnom kolniku i bez  posebnih  atmosferskih prilika  koje bi  vozaču nalagale  posebne  mjere opreza, nije  bilo  realno niti za  očekivati da bi  se vozač vozila  morao kretati  brzinom od  37 km/h ili manjom brzinom,  a u kom slučaju  ne bi došlo do prometne nezgode.  Sukladno  prethodno izloženom  proizlazi  da  nije utvrđeno  da je brzina kretanja vozila  kojim je upravljao  M. K. bila  neprimjerena  konkretnoj  prometnoj situaciji,  te da bi samim time  vozač  M. K. doprinesao spornoj prometnoj nezgodi odnosno  da bi  postojala njegov doprinos   nastanku štete u smislu članka  1092. Zakona o obveznim odnosima.

 

16.              Člankom  1063. Zakona o obveznim odnosima   određeno je  da  se smatra  da  šteta  nastala u  vezi s opasnom stvari se smatra  da  potječe od  te stvari osim  ako se dokaže  da one nisu bile uzrok štete.  Člankom  1064. Zakona o obveznim odnosima    određeno je  da za štetu  od opasne stvari  odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

 

17.              Uzimajući u  obzir  utvrđeno  činjenično stanje i citirane zakonske odredbe  proizlazi da  postoji  odgovornost  osiguranika  tuženika  kao osobe  koja upravlja  i gospodari lovištem   u predjelu  gdje se dogodila prometna nezgoda, a sve s obzirom da se  divljač na cesti smatra opasnom stvari,  pa njen  imatelj odgovara po principu objektivne odgovornosti.  Pri tome  sud smatra da se  u konkretnom slučaju  ne primjenjuju odredbe  Zakona o lovstvu  na koje se tuženik poziva u odgovoru na tužbu,  a sve iz razloga  što  tijekom postupka  nije  niti utvrđeno  da  bi šteta nastala  zbog  eventualnog provođenja ili ne provođenja lova,  već se radi  po osnovi odgovornosti  prema  ranije  citiranim odredbama članka  1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima.

 

18.              Sukladno  svemu prethodno izloženom,  te s obzirom da je na temelju   nalaza i mišljenja prometnog vještaka  utvrđeno  da je na  vozilu tužiteljice  nastala  ukupna šteta  u iznosu od 2.089,51 eura / 15.743,43 kn, a u kom  pravcu je i  postavljen tužbeni zahtjev  nakon njegovog preciziranja, sud je u cijelosti usvojio  tužbeni zahtjev i to na način kako je  navedeno u točki I izreke ove presude.

 

19.              Uzimajući u obzir da se  tužiteljica  s odštetnim zahtjevom  obratila  tuženiku  7. siječnja 2020. godine  istoj su priznate  zakonske   zatezne kamate od navedenog datuma, a sve temeljem članka  943. stavak 4. Zakona o obveznim odnosima,  njihova visina je određena sukladno članku  29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve na način kako je  to  navedeno u točki I izreke ove presude.

 

20.              Odluka o troškovima postupka donesena  je temeljem članka  154. stavak  1. Zakona o parničnom postupku, a pri tome je uzeto u obzir da se  prilikom odlučivanja  o uspjehu stranaka   u postupku uzima  u obzir  konačno postavljen tužbeni  zahtjev.

 

21.              Punomoćnik tužiteljice  dostavio je  troškovnik kojim potražuje ukupni iznos od 3.551,94 eura. Sukladno  Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te  Zakona o  sudskim pristojbama  tužiteljici  pripada pravo  na nagradu  za sastav zahtjeva  za mirno rješenje spora  u iznosu od  199,08 eura,  za sastav tužbe    199,08 eura,  za zastupanje na raspravi 10. rujna 2020. godine  199,08 eura, za sastav obrazloženog podneska od 15. ožujka 2020. godine  199,08 eura,  za zastupanje   na raspravi  19. siječnja 2021. godine  199,08 eura, za pristup raspravi  6. listopada 2021. godine 99,54 eura (raspravljalo se samo o procesnim pitanjima),  za sastav obrazloženog podneska od  21. veljače 2022. godine  199,08 eura,  za sastav  obrazloženog podneska od 14. travnja 2022. godine  199,08 eura, za sastav  obrazloženog podneska od 1. rujna 2022. godine  199,08 eura,  za zastupanje na raspravi  1. veljače 2023. godine  199,08 eura,  ukupno 1.891,26 eura,  na ime PDV 472,82 eura,  za sudske pristojbe  na tužbu i presudu 138,56 eura,  za troškove vještačenja 795,18 eura (preostali iznos vratiti će se  tužiteljici kao neutrošeni predujam), sveukupno 3.297,82 eura, te je  tuženik  obvezan da tužiteljici naknadi iste troškove, a sve na način naveden  u točki II izreke ove presude. Pri tome tužiteljici nije priznato pravo na isplatu troškova  svjedoka M. K. iz razloga što  sukladno traženju suda  svjedok nije  dostavio  podatke  o visini  troškova i izgubljenoj dnevnici  (isti je dostavio  samo podatke  o dnevnici  i ponudi u svezi  troškova), a također  nije dostavljen niti podatak o tome da je tužiteljica  zatražene troškove isplatila  svjedoku M. K.. Pri tome je tužiteljici  u svezi dosuđenih  troškova  priznata zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude do isplate.

 

22.              Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

 

 

U Daruvaru 9. veljače 2023.   godine

 

 

                                                                                                                              S U D A C:

 

                                                                                                                        Damir Palatinuš, v.r.

                                                                                                                                                            

 

 

 

 

 

 

P O U K A : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od  dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u  tri primjerka.

                                                                                                                                                         

 

PRESUDA  SE DOSTAVLJA:

1. odv. drštvo V.&R.&C. C., G.
2. odv. društvo H.&p. d.o.o. Z.,