Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž Ovr-408/2022-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja E. C. C. d.o.o. Z., , koga zastupaju predsjednik uprave Ž. M. i član uprave D. I., a njih punomoćnici, odvjetnici u O. D. L. i P. u Z., protiv protivnice osiguranja M. B. iz Č. B., OIB: …, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi E. M. d.o.o. Z., OIB: …, protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-500/2022-2 od 13. svibnja 2022., 9. veljače 2023.,

r i j e š i o j e

Uvažava se žalba E. M. d.o.o., preinačuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-500/2022-2 od 13. svibnja 2022. na način da se dopušta da umjesto dosadašnjeg predlagatelja osiguranja E. C. C. d.o.o. u postupak osiguranja tražbine stupi novi predlagatelj osiguranja E. M. d.o.o.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbacuje se kao nepravovremen zahtjev novog vjerovnika predmetne
tražbine E. M. d.o.o. za subjektivnom preinakom zahtjeva u ovoj ovršnoj stvari na način da umjesto dosadašnjeg predlagatelja osiguranja E. C. C. d.o.o. u ovaj dovršeni postupak osiguranja tražbine stupi kao novi predlagatelj osiguranja E. M. d.o.o."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio E. M. d.o.o. pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, ili, podredno, ukine i predmet vrati na
ponovno odlučivanje. U žalbi ističe kako je 21. rujna 2017. doneseno rješenje kojim
se određuje zasnivanje prisilnog založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, u korist E. C. C. d.o.o. Podneskom od 12. siječnja 2022. treća osoba E. M. d.o.o. podnijela je prijedlog radi subjektivne preinake na strani predlagatelja osiguranja budući da je temeljem Ugovora o cesiji postala zakoniti vlasnik potraživanja radi čijeg osiguranja je osnovano predmetno založno pravo. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbacio prijedlog društva E. M. d.o.o. za promjenu u osobi predlagatelja osiguranja, kao nepravovremen, iz

13 Gž Ovr-408/2022-2 2

razloga što treća osoba nije zatražila stupanje na mjesto predlagatelja osiguranja tijekom trajanja predmetnog postupka već je to učinila nakon njegovog pravomoćnog okončanja. Pobijano rješenje nije na zakonu osnovano, budući da postupak osiguranja nije okončan. Žalitelj upućuje na odredbu članka 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja propisuje da prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje, tada pravomoćnošću rješenja o namirenju s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga. Nadalje, poziva se i na odredbe članaka 295. - 298. Ovršnog zakona o sudskom založnom pravu, te na odluku Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici posl. br. Gž Zk-228/17 od 1. veljače 2018. Iz prethodno navedenog proizlazi da postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ne završava pravomoćnošću rješenja o osiguranju, već se postupak nastavlja i može biti okončan isključivo pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere. Stoga je sud pogrešno primijenio materijalno pravo, budući da nije primijenio gore navedenu odredbu članka 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prethodno navedeno proizlazi i iz odredbe čl. 73. Ovršnog zakona, prema kojoj se postupak osiguranja smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju prijedloga za osiguranje, provedbom radnje kojom se postupak osiguranja dovršava ili obustavom postupka osiguranja, a ne pravomoćnošću rješenja kojim se određuje osiguranje, kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud. Predmetnom povredom sud je podredno onemogućio sudjelovanje u postupku stranci koja ima pravni interes za sudjelovanjem te je na taj način ispunjen žalbeni razlog bitne povrede postupka. Žalitelj se poziva i na odluke Županijskog suda u Zadru, Općinskog suda u Puli i Općinskog suda u Karlovcu, iz kojih je vidljiva sudska praksa koja omogućuje promjenu predlagatelja osiguranja nakon pravomoćnosti rješenja o osiguranju.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja navodi da pobijano rješenje nije na zakonu osnovano, budući da postupak osiguranja nije okončan. Upućuje na odredbu članka 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere, pa kako je to prisilno založno pravo određeno u postupku određivanja mjere osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava, takvo založno pravo temeljem citiranog propisa može prestati samo pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere kojima je u tom postupku založno pravo osnovano. Iz navedenog proizlazi da postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovršenika ne završava pravomoćnošću rješenja o osiguranju, već se postupak nastavlja te može biti okončan isključivo pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere. Stoga je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Također, navedeno proizlazi i iz odredbe čl. 73. Ovršnog zakona, prema kojoj se postupak osiguranja smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju prijedloga za osiguranje, provedbom radnje kojom se postupak osiguranja dovršava ili obustavom postupka osiguranja, a ne pravomoćnošću rješenja kojim se određuje osiguranje kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud. Slijedom navedenog, predlaže uvažiti žalbu društva E. M. d.o.o. i pobijano rješenje preinačiti, ili, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

4. Žalba je osnovana.

13 Gž Ovr-408/2022-2 3

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po
službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama I dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19.), a u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. I 73/17. – u daljnjem tekstu: OZ) na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP, ovaj sud ocjenjuje kako pobijano rješenje nije opterećeno niti jednom bitnom povredom odredaba (ovršnog) postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Međutim, pobijano je rješenje, po ocjeni ovog suda, rezultat pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Iz spisa predmeta slijedi da je ovaj postupak osiguranja iniciran prijedlogom za
osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini predlagatelja osiguranja od 6. srpnja 2017., a na temelju ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika K. M. iz V. posl. broj Ovrv-277/2016 od 7. ožujka 2016. te je prvostupanjski sud rješenjem o osiguranju posl. broj Ovr-715/17-4 od 21. rujna 2017. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja odredio osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja upisanim u zk. ul. 427 k.o. Č. B., a pravo zaloga uknjiženo je u zemljišnim knjigama na temelju tog rješenja o osiguranju rješenjem broj Z-11880/2017 od 20. listopada 2017.

6.1. Podneskom od 12. siječnja 2022. žalitelj E. M. d.o.o. je zatražio dopuštenje za subjektivnom preinakom u tom predmetu - da se na temelju Ugovora o cesiji zaključenog 15. studenog 2018. između predlagatelja osiguranja E. C. C. d.o.o. i društva E. M. d.o.o. i ovjerenog dana 15. studenog 2018. Od strane javnog bilježnika V. P. iz Zagreba pod posl. br.: OV-19412/2018 dopusti njegovo stupanje u postupak osiguranja umjesto dotadašnjeg predlagatelja osiguranja.

6.2. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbacio prijedlog E. M. d.d. za stupanje u postupak umjesto dosadašnjeg predlagatelja osiguranja, s obrazloženjem da nema uvjeta da se odredi subjektivna preinaka u ovom predmetu, budući je ovaj postupak osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja pravomoćno dovršen. Upisom prisilnog založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja je izvršena posljednja radnja ovršnog suda u ovom predmetu, te se stoga isti ima smatrati dovršenim u smislu čl. 73. OZ, jer se u postupku osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini provodi jedino ovršna radnja uknjižbe založnog prava u zemljišnim knjigama, te je to posljednja ovršna radnja. Rješenje o dovršetku postupka osiguranja nije doneseno, no isto je samo deklaratorne naravi, odnosno donošenjem takvog rješenja se ne dovršava postupak, već se samo utvrđuje njegov dovršetak do kojeg je došlo prije donošenja tog rješenja i neovisno o njemu. Stoga sud prvog stupnja utvrđuje da je prijedlog novog vjerovnika predmetne tražbine za promjenom predlagatelja osiguranja nepravovremen slijedom čega ga je odbacio.

13 Gž Ovr-408/2022-2

4

7. Međutim, odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da ako nije što drugo određeno zakonom, prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje I mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravomoćnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga. Imajući u vidu i odredbu čl. 73. st. 1. OZ kojom je određeno da se postupak ovrhe smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe, s time da će sud rješenjem utvrditi dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje (st. 2.), a koja se sukladno odredbi članka 290. OZ primjenjuje i u postupcima osiguranja, po ocjeni ovog suda, a suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, predmetni postupak osiguranja nije dovršen.

8. Odredbom čl. 32. st. 3. OZ propisano je da ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.

9. Dakle, suprotno stajalištu izraženom u pobijanoj odluci, po shvaćanju ovog drugostupanjskog suda postupak osiguranja u ovom predmetu nije dovršen, jer u istom nije utvrđeno da je osiguranje dovršeno, niti je izbrisana uknjižba založnog prava u zemljišnim knjigama, zbog čega osnovano žalitelj smatra da postoji njegov pravni interes za preuzimanje postupka umjesto predlagatelja osiguranja tj. Za promjenu osobe vjerovnika u ovom postupku (tako i u odlukama Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž Ovr-528/2020-2 od 20. studenog 2020. i Županijskog suda u Varaždinu posl. broj Gž Ovr-196/2022-2 od 4. travnja 2022. i Županijskog suda u Splitu posl. broj Gž Ovr-791/2022-2 od 27. prosinca 2022.).

10. Slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje o
osiguranju temeljem čl. 380. točka 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

Zadar, 9. veljače 2023.

Sutkinja

Katija Hrabrov