Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 459/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 459/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. M., OIB iz, kojeg zastupa R. H., odvjetnik u Z., protiv I. tuženika M. K., OIB … iz Republike Slovenije, C., i II. tuženika D. B. iz S.,. I., , koje zastupa privremeni zastupnik M. K., odvjetnik u Z., radi ništetnosti ugovora, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3305/2022-2 od 3. studenoga 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-421/2018-150 od 1. srpnja 2022., na sjednici održanoj 8. veljače 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

 

II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3305/2022-2 od 3. studenoga 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-421/2018-150 od 1. srpnja 2022.

 

1.1. U prijedlogu postavljaju pitanja koja glase:

 

1. „Može li sud u odnosu na zajmodavca kao ugovornu stranu koja je ispunila svoje obveze iz ugovora sukladno čl. 501. ZOO-a utvrditi ništetnost ugovora o zajmu sklopljenog putem posrednika, kada u postupku nije utvrđeno da su pretpostavke ništetnosti predviđene člankom 329. ZOO-a u vrijeme sklapanja ugovora o zajmu postojale na strani zajmodavca i u odnosu na ugovor o zajmu, već isključivo na strani posrednika i u odnosu na drugi ugovorni odnos (posredovanje)? Može li se postojanje objektivnih kriterija iz čl. 329. ZOO-a utvrditi na strani posrednika kod sklapanja ugovora o zajmu, a ne kod ugovornih strana“?

 

2. “Može li sud isključivo na temelju činjenica koje se odnose na drugi ugovorni odnos između trećih osoba, različit od ugovora koji je predmet spora, utvrditi da je isti ugovor ništetan“?

 

Uz pitanja koja postavlja u prijedlogu tuženik je istaknuo i to da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

2. U odgovoru na prijedlog tužitelj se istom protivi i predlaže ga odbaciti.

 

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

3.1. Naime, prvim pitanjem predlagatelji polaze od pogrešne tvrdnje da bi bio sklopljen posrednički ugovor jer prema zaključku suda to ničim nisu dokazali. Na istu tvrdnju predlagatelja nadovezuje se i drugo pitanje. Sagledavajući oba pitanja u cjelini valja zaključiti da se ista temelje na subjektivnoj i ničim dokazanoj tvrdnji predlagatelja o postojanju posredničkog ugovora koji da bi onda anulirao ništetnost samog ugovora o zajmu. Stoga se i praksa na koju se pozivaju ne može primijeniti u ovom slučaju jer pitanje postojanja ili nepostojanja posredničkog ugovora pa time i pitanje ništetnosti ugovora o zajmu jest u suštini činjenično pravno pitanje koje ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja. Stoga takva pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

4. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pitanja, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

 

5. Zbog gore navedenoga (točka 3.1. obrazloženja) tuženik nije učinio niti vjerojatnim da bi postojale osobito teške povrede odredaba postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojih bi mu bilo povrijeđeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčeno pravo na pravično suđenje.

 

 

6. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a te je odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.

 

Zagreb, 8. veljače 2023.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu