- 1 -              Rev 655/2021-3

 

 

 

 

 

Broj: Rev 655/2021-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice E. P. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnik S. S., odvjetnik u P., protiv tuženice Opće bolnice P., OIB: …, koju zastupa T. T., odvjetnica u P., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Republike Hrvatske, OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1300/2019-2 od 21. listopada 2019., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli - Pola broj Pr-17/18 od 17. srpnja 2019., u sjednici održanoj 8. veljače 2023.

 

 

r i j e š i o  j e:

 

              I. Prihvaća se revizija tuženice, u dijelu kojim je tuženici naloženo tužiteljici isplatiti iznos 30.018,63 kune s pripadajućom zateznom kamatom i u odluci o troškovima postupka ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1300/2019-2 od 21. listopada 2019. i presuda Općinskog suda u Puli - Pola broj Pr-17/18 od 17. srpnja 2019. te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici na ime razlike plaće iznos 30.018,63 kuna bruto sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose od dospijeća pa do isplate u visini kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke prvostupanjske presude. Pod točkom II. izreke prvostupanjske presude tuženici je naloženo naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu 9.972,50 kuna. Pod točkom III. izreke prvostupanjske presude odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu 11.750,00 kuna.

 

2. Drugostupanjskom presudom su pod točkom I. izreke odbijene žalbe tuženice i umješača na strani tuženice kao djelomično neosnovane i prvostupanjska presuda je potvrđena u dijelu pod točkom I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev za isplatu bruto razlike plaće u iznosu 30.018,63 kuna sa zateznim kamatama tekućima na pojedine iznose kako je pobliže označeno u izreci, osim dosuđenih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći, te u dijelu pod točkama II. i III. izreke. Pod točkom II. izreke prvostupanjska presuda je preinačena u dijelu pod točkom I. izreke na način da je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći. Pod točkom III. izreke odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd 466/2020-2 od 17. studenog 2020. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude u dijelu pod točkama I. i III. izreke, zbog pitanja:

 

              "Da li je redovni mjesečni fond sati umnožak radnih dana u mjesecu (pon-pet) sa 8 sati u koje ulaze i dani blagdana i neradni dani ili umnožak radnih dana sa 8 sati bez blagdana i neradnih dana?"

 

              "Da li se radni sati ostvareni na dan blagdana imaju smatrati i obračunavati kao prekovremeni sati iako se radi o redovnom radu radnika i redovnom mjesečnom rasporedu, koji radi u turnusima 12-24-12-48 i ti sati u trenutku kada su odrađeni nisu prešli redovan mjesečni fond sati?".

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/0857/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena, s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijanu presudu sukladno navodima revizije, podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

5. U odgovoru na reviziju, tužiteljica je iznijela svoje shvaćanje o tome što čini mjesečni fond radnih sati.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/15 –dalje: KU/13), pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

 

8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13.

 

9. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

 

10. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora.

 

11. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13 prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

 

12. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo.

 

13. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan, članovi povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem te su donijeli Zaključak broj 148 koji glasi:

 

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i treba biti plaćen."

 

14. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak 153. koji glasi:

 

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-tnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenim zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148."

 

15. Ovaj sud ne nalazi da bi obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

 

16. Zaključak broj 153 u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148 (koji je Zaključkom broj 153 stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema ranijem Zaključku broj 148 redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

 

17. Zaključak broj 153 o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

 

18. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 koji glasi:

 

"Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene".

 

19. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 donesene po Povjerenstvu pod brojem 148, a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

 

20. Budući da je tumačenje broj 148 izmijenjeno i stavljeno izvan snage tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati bi činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to novo tumačenje.

 

21. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), osnovana je tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

 

22. Odredbom čl. 52. KU/13, određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

 

23. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se u postotcima navedenim u čl. 51. KU/13.

 

24. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe čl. 51. st. 9. KU/13.

 

25. Budući da tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na  djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.

 

26. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 148, a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153, nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je (ispitujući pobijanu presudu samo u granicama koje određuju dopuštena pravna pitanja - čl. 391. st. 1. ZPP) valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

27. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

Zagreb, 8. veljače 2023.