Poslovni broj: 26 Gž Zk-257/2022-3

 

 

 

Poslovni broj: 26 Gž Zk-257/2022-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja O. P., OIB:..., P., koju zastupa punomoćnik M. G., odvjetnik u S., protiv protustranke V. Š., OIB:... iz P., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja O. P. izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-16303/2021 od 27. listopada 2021., dana 8. veljače 2023.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu broj Z-16303/2021 od 27. listopada 2021.

 

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-45685/2021 u zk. ul. 76 k.o. D. P..

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prigovor i potvrđeno je rješenje istoga suda broj Z-37799/2020 od 1. travnja 2021., dok je pod toč. II. izreke naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. 76 k.o. D. P..

 

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagatelj navodeći da žalbu izjavljuje iz svih zakonom dopuštenih razloga, te predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i dopustiti uknjižbu prava suvlasništva u 74/820 dijela uz prethodni otpis kčbr. 1139/3 iz zk. ul. 76 k.o. D. P. u novi zemljišnoknjižni uložak.

 

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

 

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z-37799/2020 od 1. travnja 2021. odbijen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, a koji predlagatelj temelji na Ugovoru o kupoprodaji od 19. studenog 2020. sklopljenog između predlagatelja O. P. kao kupca i V. Š. kao prodavateljice. Prigovor u kojem predlagatelj osporava zakonitost navedenog rješenja prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim, utvrdivši da je V. Š. uknjižena u zk. ul. 76 k.o. D. P. kao suvlasnica u 74/820 dijela kčbr. 1139/2 i 1139/3, koji suvlasnički dio je povezan s cjelinom trosobnog stana oznake B-5, te se sastoji od ulaznog hodnika, dvije kupaonice, tri sobe, kuhinje i dnevnog boravka neto površine 67,71 m2, sporednog posebnog dijela lođe neto površine 5,97 m2 i vanjskog parkirališta oznake PV-10 neto površine 16,58 m2, pri čemu kčbr. 1139/3 put od 7 m2 i kčbr. 1139/2 čine jedinstvo nekretnine. Obzirom na navedeno zemljišnoknjižni sud nalazi pravnu zapreku za dopustivost upisa na temelju Ugovora o kupoprodaji od 19. studenog 2020. u kojem je predmet prodaje 74/820 dijela kčbr. 1139/3 put od 7 m2, što predstavlja površinu od 0,63 m2, obzirom kčbr. 1139/3 čini jedinstvo nekretnine s kčbr. 1139/2, te su obje etažirane i povezane s posebnim dijelovima pa suvlasnica V. Š. nije ovlaštena samostalno raspolagati s idealnim dijelom samo jedne čestice, tako dugo dok se ista ne izdvoji iz posebnih etažnih dijelova. Stoga je na temelju navedenog zemljišnoknjižni sudac odbio prigovor i potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta.

 

5. U žalbi predlagatelj ponavlja da je kčbr. 1139/3 nastala cijepanjem nekretnine oznake čest. zem. 1139/2 prijavnim listom od 29. rujna 2015. u postupku koji je pokrenut radi izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru infrastrukture građevine, te je kčbr. 1139/3 temeljem lokacijske dozvole i građevinske dozvole obuhvaćena izgradnjom infrastrukturne građevine - odvojak Ulice D. r. (os 1) s priključkom na D8, nakon čega je predlagatelj kao investitor pristupio rješavanju imovinsko-pravnih odnosa sa suvlasnicima nekretnina koje se nalaze u obuhvatu, između ostalih i sa suvlasnicom V. Š. s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor nakon provedenog postupka osiguranja dokaza i utvrđivanja tržišne vrijednosti kčbr. 1139/3. Stoga smatra pogrešnim zaključak zemljišnoknjižnog suda da kčbr. 1139/3 čini jedinstvo s kčbr. 1139/2, obzirom ista ne predstavlja zemljište nužno za redovitu uporabu građevine na kčbr. 1139/2, niti pristupni put toj čestici, a to što su obje upisane kao isto zemljišnoknjižno tijelo ne znači da ne mogu pojedinačno biti predmetom prodaje ili drugog pravnog posla, radi čega predlaže odrediti otpis kčbr. 1139/3 iz zk. ul. 76 k.o. D. P. i dopustiti uknjižbu prava suvlasništva u korist predlagatelja.

 

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19, u daljnjem tekstu: ZZK), ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, time da predlagatelj niti sadržajno a niti prema zakonskom određenju u žalbi ne ukazuje na ijednu bitnu povredu.

 

7. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog predlagatelja ocijenio neosnovanim.

 

8. Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, posebice od stanja upisa u zk. ul. 76 k.o. D. P. prema kojem kčbr. 1139/2 sa 1023 m2, zgrada mješovite uporabe sa 256 m2, dvorište sa 740 m2 i pomoćna zgrada sa 27 m2 i kčbr. 1139/3 put sa 7 m2 čine jedno zk. tijelo, u odnosu na koje je provedeno etažiranje na način da je pravo suvlasništva na obje nekretnine povezano s vlasništvom posebnih dijelova navedenih na listu B (Vlastovnici) pod Rbr. 13. suvlasnički dio: 74/820 etažno vlasništvo (E-13), pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u toj situaciji Š. V. kao nositeljica suvlasničkog prava nije ovlaštena raspolagati sa svojim pravom u odnosu na samo jednu nekretninu (kčbr. 1139/3) put sa 7 m2 tako dugo dok ista čini jedinstvo nekretnine, pa je pravilnom primjenom materijalnog prava na koje se poziva u obrazloženju rješenja prvostupanjski sud odbio prigovor, odnosno prijedlog za upis.

 

9. Žalbeni navodi predlagatelja kojima opisuje da je ugovor sklopljen radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa sa suvlasnicima i da je kčbr. 1139/3 obuhvaćena izgradnjom infrastrukturne građevine pa da zemljišnoknjižni sud nije pravilno protumačio načelo jedinstva nekretnine, ne dovodi u sumnju pravno stajalište prvostupanjskog suda.

 

10. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.) u čl. 9. st. 1. propisuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Nadalje, ZZK propisuje da se sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja zemljišnoknjižnim otpisom i pripisom katastarskih čestica; za otpisano se osniva novi zemljišnoknjižni uložak, ako ga se ne pripisuje u neki već postojeći (čl. 164. st. 1.); otpis su ovlašteni zahtijevati vlasnik zemljišta čiji se dio otpisuje, kao i drugi koji bi mogli zahtijevati uknjižbu prava vlasništva na svoje ime (čl. 165. st. 2.); otpis sastavnoga dijela zemljišnoknjižnoga tijela i njegov pripis drugom zemljišnoknjižnom tijelu ili otvaranje novoga uloška za otpisani sastavni dio dopušteni su samo ako isprava na kojoj se prijedlog temelji zadovoljava pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva, a dio koji se otpisuje određen je točno, po potrebi i grafičkim prikazom (čl. 166. st. 1.); otpis i pripis koji bi išao na štetu knjižnih prava trećih upisanih u zemljišnoknjižnom ulošku iz kojega bi se zemljište trebalo otpisati ne može se provesti bez njihova pristanka, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno (čl. 167.).

 

11. Obzirom je u konkretnom slučaju provedeno etažiranje u odnosu na kčbr. 1139/2 i 1139/3 koje čine jedinstvo nekretnine pravilno je stajalište prvostupanjskog suda da na temelju isprave na kojoj predlagatelj u ovom postupku temelji prijedlog za upis, otpis kčbr. 1139/3 i upis prava suvlasništva predlagatelja na 74/820 suvlasničkog dijela protustranke V. Š. na kčbr. 1139/3 nije dopustiv bez suglasnosti svih suvlasnika, obzirom vlasništvo posebnih dijelova (etažnih cjelina) proizlazi i neodvojivo je povezano s pravom suvlasništva svih suvlasnika na kčbr. 1139/2 i 1139/3 kao jedne nekretnine na kojoj je etažno vlasništvo uspostavljeno.

 

 

12. Stoga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja i primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog suda i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Varaždinu 8. veljače 2023.