Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 3724/2022-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. B. iz K., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik iz Z., protiv tuženika Z. B. iz K., sada O., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik N. M., odvjetnik iz K., radi predaje u posjed nekretnine i isplate, te u pravnoj stvari po protutužbi protutužitelja Z. B. iz K., sada O., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik N. M., odvjetnik iz K., protiv protutuženika R. B. iz K., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik iz Z., radi utvrđenja prava suvlasništva nekretnine, odlučujući o prijedlogu tuženika ujedno i protutužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i dijela rješenja Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-2223/2018-3 od 4. studenoga 2020. kojima je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu posl. br. P-2371/2012-73 od 11. listopada 2018. te djelomično potvrđeno i djelomično ukinuto rješenje istoga suda pod istim brojem, u sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika ujedno i protutužitelja (dalje. tuženika) za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u točki I njene izreke (u odluci kojom je tuženik obvezan predati tužitelju prijepornu nekretninu u posjed).
1.1. Drugostupanjskim rješenjem:
- odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje u točkama I i III njegove izreke,
- prihvaćene su žalbe stranaka i ukinuta je prvostupanjska presuda u točkama II, III, IV i V njene izreke, a ukinuto je i prvostupanjsko rješenje u točki II njegove izreke - te u svom tom dijelu predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
2. Tuženik je pozivom na odredbe čl. 385. Zakona o parničnom postupku protiv drugostupanjske presude i drugostupanjskog rješenja u odluci koja se odnosi na odbačaj njegove protutužbe (zbog „već presuđene stvari“) podnio prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog tuženika da mu se revizija dopusti nije dopušten.
5. Pobijana drugostupanjska presuda sa pobijanim rješenjem donesena je 4. studenoga 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
6.1. odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
6.2. odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
7. U konkretnom slučaju tuženik je predložio da mu se protiv drugostupanjske presude i dijela drugostupanjskog rješenja dopusti revizija - ali nije ispunio sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga: u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio niti jedno („određeno“) pitanje koje bi bilo (pored važnosti samo za ovaj konkretan predmet) važno (ovdje odlučno) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni - i (u svezi sa time) nije određeno izložio niti razloge iz smisla navedenih odredaba čl. 385.a stavka 1. i čl. 387. st. 3. ZPP-a.
8. Navedeno (koje mora biti „određeno“) pitanje i razloge istaknute važnosti pitanja ne može nadomjestiti samo poziv tuženika u prijedlogu na odredbe ZPP-a koje uređuju uvjete za dopuštenost revizije (ovdje prijedloga) kao niti izražavanje konstatacije da se „ovdje radi o materijalnopravnom pitanju postojanja ili nepostojanja već presuđene stvari“ ili „postupovnopravnom pitanju koje se odnosi na bitnu povredu odredaba parničnog postupka“, kao što ih zamijeniti ne mogu niti navodi tuženika - kojima samo uopćeno polemizira sa shvaćanjima na kojima su temeljene nižestupanjske presude i kojima sugerira pravilnim prihvatiti samo njegova shvaćanja.
9. Stoga, dakle - jer u prijedlogu nije konkretizirano (naznačeno) niti jedno pitanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, takvo - da bi glede njega bilo potrebno usaglašavati sudsku praksu ili u njoj otklanjati neku nesigurnost i time ispunjavati svrhu revizije, odnosno - budući da prijedlog ne sadrži razloge za suprotno shvaćanje, valjalo je (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) prijedlog odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. ali i st. 5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.“).
|
|
Predsjednik vijeća: dr. sc. Jadranko Jug, v.r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.