1              Poslovni broj: 4 Kž-224/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 4 Kž-224/2022-2

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća te Dušanke Zastavniković Duplančić i doc. dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog D. K. R. i 2. okrivljene pravne osobe S. H., zbog kaznenih djela iz članka 147. stavka 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi privatnih tužitelja M. V. i Općine K. S., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj K-198/2019 od 6. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

              Odbija se žalba privatnih tužitelja M. V. i Općine K. S. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

             

Obrazloženje

 

 

1.               Prvostupanjskom presudom temeljem članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) 1. okrivljeni D. K. R. i 2. okrivljena pravna osoba S. H. oslobođeni su optužbe da bi počinili kaznena djela uvrede iz članka 147. stavka 2. KZ/11, klevete iz članka 149. stavka 2. KZ/11 i teškog sramoćenja iz članka 148. stavka 2. KZ/11, činjenično opisanih izrekom te presude. Temeljem članka 158. stavka 3. ZKP/08 upućuju se privatni tužitelji da imovinskopravni zahtjev mogu ostvarivati u parnici. Temeljem članka 149. stavka 3. ZKP/08 1. privatni tužitelj M. V. i 2. privatni tužitelj Općina K. S. dužni su naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08, nužne izdatke 1. i 2. okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njihovih branitelja, pa se nalaže 1. privatnom tužitelju M. V. i 2. privatnom tužitelju Općini K. S. da solidarno podmire troškove iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 7. ZKP/08 u iznosu od 2.690,00 kuna koji se odnosi na troškove provedenog financijskog vještačenja, kao i nužne izdatke 1. i 2. okrivljenika te nužne izdatke i nagradu branitelja 1. i 2. okrivljenika o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem te da naknade troškove iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od po 1.000,00 kuna paušala svaki.

 

2.              Protiv presude podnijeli su žalbu privatni tužitelji M. V. i Općina K. S., po punomoćniku V. R., odvjetniku u J., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i troškova kaznenog postupka, a u žalbi su predložili da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, podredno, da se pobijana presuda preinači na način da se 1. i 2. okrivljenike osudi zbog kaznenih djela za koje se optužuju.

 

3.              Odgovori na žalbu privatnih tužitelja nisu podneseni.

 

4.              Žalba privatnih tužitelja nije osnovana.

 

5.              Privatni tužitelji pobijaju prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka parafrazirajući zakonsku normu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Nasuprot iznesenoj tvrdnji žalitelja, pobijana presuda sadrži jasne i dostatne razloge o utvrđenju svih odlučnih činjenica u kojima nema znatnog proturječja niti su razlozi proturječni s izrekom pobijane presude te ne postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i samih tih isprava. Prvostupanjski sud je ocijenio dokaznu građu te je iznio jasne i potpune razloge o utvrđenju da u konkretnom slučaju nije dokazano da bi okrivljenici počinili inkriminirano im kazneno djelo. Iz ovih razloga nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

 

6.              Pobijajući utvrđeno činjenično stanje po prvostupanjskom sudu, žalitelji u navodima žalbe tvrde da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se u objavama od 25. ožujka 2019. (pod b), od 28. ožujka 2019. (pod c), od 8. travnja 2019. (pod d) i 15. travnja 2019. (pod e) ne bi radilo o negativnim vrijednosnim sudovima barem u odnosu na privatnog tužitelja M. V. Smatraju da su sporne objave narušile čast i ugled privatnom tužitelju te uzrokovale mnoge probleme i otežale komunikaciju s osobama s kojima se susretao u mjestu u kojem živi i radi.

 

7.              Suprotno tvrdnji žalitelja, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud savjesno ocijenio sve navedene dokaze u prvostupanjskoj presudi, kako svakog za sebe tako i u međusobnom odnosu, imajući u vidu navode optužnog akta te je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje u odnosu na odlučne činjenice kada je utvrdio da nije dokazano da bi 1. i 2. okrivljenici počinili kaznena djela na način kako je to opisano u izreci pobijane presude.

 

8.              Naime, 1. okrivljenik ne negira da je autor objava na Facebook stranici 2. okrivljene političke stranke S. H. – Općina K. S., koje su navedene u izreci pobijane presude. Međutim, iskazao je, a što nije sporno, da je u inkriminirano vrijeme bio vijećnik opozicije u Općini K. S. te da smatra da kao građanin i vijećnik ima pravo reći o stanju u općini. U odnosu na svaku objavu, kako je to opisano pod a), b), c), d) i e) izreke presude, iznio je razloge zbog kojih je to učinio. Tvrdi da nikada nije ništa osobno napisao o privatnom tužitelju M. V., odnosno, da nikada nije prešao na ikakav osobni nivo.

 

9.              Prije svega, potrebno je napomenuti da su privatni tužitelj M. V. i Općina K. S. stavili na teret 1. i 2. okrivljenicima privatnom tužbom od 8. svibnja 2019. da su počinili četiri kaznena djela protiv časti i ugleda: dva kaznena djela uvrede iz članka 147. stavka 2. KZ/11 i dva kaznena djela teškog sramoćenja iz članka 148. stavka 2. KZ/11. Iako je privatni tužitelj u pravnoj kvalifikaciji naveo da su 1. i 2. okrivljenici radnjama opisanim u privatnoj tužbi počinili dva kaznena djela teškog sramoćenja iz članka 148. stavka 2. KZ/11, a koje od 1. siječnja 2020. više nije propisano kao kazneno djelo, prvostupanjski je sud razmatrao činjenični opis kaznenog djela, kao i zakonski opis naveden u privatnoj tužbi kako bi utvrdio stječu li se u ponašanju 1. i 2. okrivljenika opisanim u privatnoj tužbi od 8. svibnja 2019. svi elementi kaznenog djela klevete i uvrede, a ne kako je to naznačio privatni tužitelj kaznenog djela teškog sramoćenja.

 

10.              Kako privatni tužitelji nisu konkretizirali u kojim se dijelovima spornih objava radi o kaznenom djelu klevete, a u kojim dijelovima o kaznenom djelu uvrede, prvostupanjski sud je savjesno i kritički analizirao sadržaj svih objava s Facebook stranice profila S. H. – Općina K. S. od 20. ožujka 2019., 25. ožujka 2019., 28. ožujka 2019., 8. travnja 2019. i 15. travnja 2019. te je pravilno zaključio da se sagledavajući cjelokupni sadržaj svake objave, u konkretnom slučaju u svim objavama radi o činjeničnim tvrdnjama za koje privatni tužitelji tvrde da su neistinite, a da je 1. okrivljenik kao općinski vijećnik znao, odnosno morao znati da su neistinite te da ih je 1. okrivljenik zajedno s 2. okrivljenom pravnom osobom objavio na Facebook stranici pravne osobe s ciljem da naruše čast i ugled 1. privatnog tužitelja M. V. i 2. privatnog tužitelja Općine K. S.

 

11.              Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud savjesnom analizom svake od objava navedenih u izreci pobijane presude, pravilno utvrdio da sadržaj objava opisanih pod točkama a) i b) izreke presude nije istinit, a navodi iz objave od 28. ožujka 2019. da su istiniti u dijelu da su se načelnik i direktor komunalnog odmah nakon svečanog dijela "pokupili" u lokalni kafić, kao i da 1. okrivljenik na toj svečanoj skupštini nije govorio.

 

12.               S obzirom na navode žalbe, potrebno je napomenuti da je prvostupanjski sud u odnosu na objavu od 8. travnja 2019. (pod d) razmatrao koji dijelovi objave predstavljaju vrijednosne sudove, a koji činjenične tvrdnje, te je pravilno utvrdio da bi jedino navod da je privatni tužitelj "master – populist" predstavljao vrijednosni sud. Međutim, prvostupanjski sud je dao jasne i argumentirane razloge, a s obzirom na značenje imenice populist (pa time i master – populist), kao i kontekst u kojem je navedena riječ master – populist te je pravilno zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o vrijednosnom sudu. Razloge za takvo utvrđenje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Jednako tako, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je suština navoda 1. okrivljenika sadržana u objavi od 8. travnja 2019. istinita. Također suprotno tvrdnjama žalitelja, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da se u objavi od 15. travnja 2019., a u kontekstu cjelovite objave, radi o činjeničnim tvrdnjama, kada 1. okrivljenik u toj objavi, između ostalog, navodi "neodgovorni načelnik". Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su navodi u toj objavi neistiniti jer ih 1. okrivljenik ni na koji način nije dokazao niti je dokazao da je imao opravdani razlog povjerovati u istinitost istih.

 

13.              Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud prilikom odluke o tome da nije dokazano da bi 1. okrivljenik postupao s namjerom da naškodi časti i ugledu privatnih tužitelja, savjesno i kritički analizirao činjenični opis kaznenih djela te se pravilno i pozvao na odluke Europskog suda za ljudska prava vezano za slobodu izražavanja i njena ograničenja kada su objave dane u kontekstu političke debate o pitanjima od javnog interesa i u odnosu na "vaganje" relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti – pravo na slobodu izražavanja i pravo na poštivanje osobnog života. Pri tome je prvostupanjski sud imao u vidu i to da je Ustavni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka prihvatio načelna stajališta Europskog suda za ljudska prava, pa se ispravno u tom smislu i pozvao na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.

 

14.              Cijeneći navedeno, ovaj drugostupanjski sud u potpunosti prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju u spornim objavama radi o činjeničnim tvrdnjama, a ne vrijednosnom sudu, ali i da navedeni činjenični navodi i izjave o privatnim tužiteljima, same po sebi, mogu biti klevetničke, odnosno mogu štetiti njihovoj časti i ugledu. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su kada se radi o kritici tijela javne vlasti što je ovdje konkretan slučaj, granice dopuštene kritike mnogo šire nego što je to slučaj s privatnim osobama, šire su čak i u odnosu na kritiku političara i dužnosnika. U demokratskom društvu radnje ili propusti tijela s javnim ovlastima moraju biti podložne strogoj kontroli ne samo od strane zakonodavnih i sudskih vlasti, nego i od javnog mnijenja te se očekuje da pokažu visok stupanj tolerancije prema kritici. Pravilno je prvostupanjski sud istaknuo da su izjave 1. okrivljenika dane u kontekstu koji opisuje način izvođenja radova na nerazvrstanim cestama u Općini K. S., poskupljenje cijena ukopa i pratećih usluga, ali i općenito upravljanja općinskim novcem, teme od javnog interesa. I ovaj sud nalazi da je 1. okrivljenik svojim objavama nastojao skrenuti pozornost pratitelja na Facebook stranici S. H. – Općina K. S., svojim javno objavljenim tekstovima, na pitanja od javnog interesa za općinu, a što on kao političar nedvojbeno ima pravo te da nije dokazano da bi postupao s namjerom da naškodi časti i ugledu privatnih tužitelja.

 

15.              Žalitelji smatraju da je prvostupanjski sud pogrešno interpretirao iskaz 1. privatnog tužitelja u dijelu u kojem je naveo da sadržaj objava 1. okrivljenika ne doživljava kao kritiku na svoj rad, već da njegove navode doživljava kao oporbeno postupanje. Upravo suprotno takvoj tvrdnji, privatni tužitelj M. V. je decidirano i bez dvojbe naveo da navode iz objava nije smatrao kritikom na vlastiti rad niti ih tako doživljava, već ih doživljava kao oporbeno postupanje okrivljenika iz razloga što je 1. okrivljenik vijećnik Općinskog vijeća K. S. i kao takav je vrlo dobro upoznat sa svojim pravima općinskog vijećnika.

 

16.              Dakle, na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno je

prvostupanjski sud utvrdio da nije dokazano da bi 1. okrivljenik postupao s namjerom da naškodi časti i ugledu privatnih tužitelja. Za takvo utvrđenje, prvostupanjski sud je dao u svemu jasne, argumentirane i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na koje se žalitelj upućuje radi nepotrebnog ponavljanja.

 

17.              Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud temeljem članka 453. točke 3. ZKP/08 1. okrivljenika oslobodio optužbe jer nije dokazano da bi počinio inkriminirana mu kaznena djela opisana u izreci pobijane presude. Kako se prema članku 5. stavku 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, odgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe, tj. 1. okrivljenika, prvostupanjski sud je primjenom članka 453. točke 3. ZKP/08 i pravnu osobu oslobodio optužbe.

 

18.              Kako je člankom 149. stavkom 3. ZKP/08 propisano da je u slučaju kada se, između ostalog, donese oslobađajuća presuda, privatni tužitelj dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, pravilno je prvostupanjski sud 1. i 2. privatne tužitelje obvezao na plaćanje troškova kaznenog postupka koji su odmjereni prema vremenskom trajanju i složenosti postupka te imovinskim prilikama privatnih tužitelja.

 

19.              Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).

 

20.              Ispitana je pobijana presuda i u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08 u pogledu bitnih povreda na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a razlozima žalbe nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, trebalo je po članku 482. ZKP/08 odbiti žalbu privatnih tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

             

U Zagrebu 7. veljače 2023.