Poslovni broj 40 P-427/2022-10

 

 

 

 

 

 

 

                    Poslovni broj 40 P-427/2022-10

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E               

             

P R E S U D A

 

 

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Izabeli Barbić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja A. H. d.d., Z. OIB: 2***, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva I. i C. j.t.d., odvjetnicima u P., protiv tuženice R. S. iz P., OIB: 8***, zastupane po punomoćniku E. M., odvjetniku u P., radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene 1. prosinca 2022. u prisutnosti punomoćnika stranaka, a odluke javno objavljene 6. veljače 2023. 

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I Nalaže se tuženici R. S., OIB: 8***, da tužitelju A. H. d.d., OIB: 2***, isplati iznos od 6.304,33 eura / 47.500,00 kuna[1] sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. siječnja 2022. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku 15 dana.

 

II Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 661,75 eura / 4.985,96 kuna, sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 7. veljače 2023. do isplate, po stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku 15 dana.

 

III Odbija se u cijelosti zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje     

 

1.               Tužitelj u tužbi navodi da se 15. ožujka 2021. u P., na kolniku U. J. Ž., dogodila prometna nezgoda na način da je tuženica, izlazeći s parkirališta trgovačkog centra P., kod kućnog broja 3, započela skretati u lijevo na kolnik ulice J. Ž., uslijed čega je prednjim dijelom osobnog vozila registarskih oznaka P* 3** P* udarila u pješaka V. Š. koji je u tom trenutku prelazio cestu. Za nastanak predmetne prometne nezgode u cijelosti je odgovorna tuženica koja je kod tužitelja imala ugovorenu policu osiguranja broj 0***, budući je svojim vozilom registarskih oznaka P* 3*** P* upravljala pod utjecajem alkohola i s utvrđenim prisustvom THC-a i diazepama u organizmu. Upravljanje vozilima pod utjecajem diazepama nije preporučljivo, zapravo zabranjeno je, jer su refleksi i mogućnost prosudbe značajno smanjeni prilikom korištenja ovog lijeka. Navedenim postupanjem tuženica je izgubila prava iz osiguranja obzirom da je isto navedeno uvjetima osiguranja. Ista je proglašena krivom i presudom Općinskog suda u Puli, poslovni broj K-113/21 od dana 26. travnja 2021.

             

1.1.              U navedenoj prometnoj nezgodi V. Š. zadobio je teške tjelesne ozljede zbog kojih mu je nastala neimovinska i imovinska šteta. Tužitelj je oštećeniku V. Š. s osnova polica osiguranja broj 0*** dana 19. siječnja 2022. izvršio isplatu naknade štete u iznosu od 47.500,00 kuna.

 

1.2.              Za predmetnu nezgodu i posljedično njome nastalu štetu, odgovorna je tuženica s obzirom na to da je upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka P* 3* P* pod utjecajem droge te je posljedično izgubila prava iz osiguranja. Tužitelj se, uzimajući u obzir navedeno, obratio tuženici s regresnim zahtjevom za isplatom navedenog iznosa, odnosno radi isplate iznosa od 47.500,00 kuna, no tuženica nije postupila prema istom. Budući da tuženik nije udovoljio zahtjevu za isplatom predmetnog regresnog dugovanja, tužitelj predlaže da sud, nakon provedenog postupka usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, a potražuje i parnični trošak.

 

2.              U odgovoru na tužbu tuženica je osporila sve navode iz tužbe osim onih koje će učiniti nespornima. Ističe da nije sporan nastanak prometne nezgode koju tužitelj opisuje u tužbi, kao ni odgovornost tuženice za nastanak predmetne prometne nezgode. Međutim, suprotno navodima tužitelja, tuženica nije upravljala svojim osobnim automobilom pod utjecajem alkohola, droga, psihoaktivnih lijekova ili psihoaktivnih tvari, slijedom čega ista nije izgubila prava iz osiguranja, ugovorena policom osiguranja kod tužitelja broj 0***, a kako to predviđa čl. 3. st. 1. t. 4. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Nije sporno ni da je tuženica proglašena krivom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj K-113/21 od 26. travnja 2021., kojom je osuđena za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona. No, sud nije niti činjenično, niti pravno utvrdio da bi tuženica u predmetno vrijeme upravljala osobnim automobilom pod utjecajem alkohola, droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, jer bi se tad radilo o drukčijoj pravnoj kvalifikaciji, odnosno kaznenom djelu izazivanje prometne nesreće iz čl. 227. st. 1. KZ/11. Nadalje, nije sporno da je u predmetnoj prometnoj nezgodi V. Š. zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih mu je nastala neimovinska i imovinska šteta, niti da je tužitelj oštećeniku isplatio naknadu štete u iznosu od 47.500,00 kuna. Tuženica, međutim, u potpunosti osporava da bi pri počinjenju predmetne prometne nezgode upravljala osobnim automobilom registarskih oznaka P* 3* P* pod utjecajem alkohola, droge, psihoaktivnih lijekova ili psihoaktivnih tvari te da bi na taj način izgubila prava iz osiguranja, slijedom čega osporava i pravo tužitelja na regres. Uvjeti osiguranja explicite predviđaju gubitak prava od osiguranja ako je osoba prilikom prometne nezgode bila pod utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili psihoaktivnih tvari. Dakle, nije dovoljno da se utvrdi samo prisutnost droge, psihoaktivnih lijekova ili psihoaktivnih tvari, već je potrebno da osoba prilikom upravljanja vozilom bude pod aktivnim utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili psihoaktivnih tvari, odnosno da u krvi bude prisutna aktivno djelujuća tvar koja bi utjecala na psihofizičke sposobnosti vozača. Slijedom navedenog, sudska praksa je u pogledu prethodnog stavka jasna te je u nizu presuda utvrđeno da se isključivo sankcionira, odnosno da gubi prava iz osiguranja, vozač koji je pod utjecajem droga ili lijekova, a ne i onaj kod kojeg je samo utvrđena prisutnost droge, psihoaktivnih lijekova ili psihoaktivnih tvari, o čemu je in conreto riječ.

 

2.1.              Zaključno, nastanak štetnog događaja nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je kod tuženice utvrđena samo prisutnost, a ne i da bi ista bila pod utjecajem, droge, psihoaktivnih lijekova ili tvari u trenutku nastanka prometne nesreće, pa posljedično tome tuženica nije izgubila svoja prava iz osiguranja, kako to propisuju Uvjeti za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Slijedom navedenog, predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te naloži tužitelju naknaditi tuženici prouzročeni parnični trošak.

 

3.               U dokaznom postupku pročitana je dokumentacija sadržana u spisu te u kaznenom spisu poslovni broj: K-113/21.

 

4.               Tužbeni zahtjev je osnovan.

 

5.               Predmet spora je zahtjev tužitelja spram tuženice za isplatu iznosa od 47.500,00 kuna (sada 6.304,33 eura) s pripadajućim zateznim kamatama, na ime regresnog duga, koji iznos je tužitelj, kao osiguratelj tuženice, isplatio oštećeniku Z. Š. po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, na ime naknade imovinske i neimovinske štete u štetnom događaju od 15. ožujka 2021., koji događaj je, prema tvrdnji tužitelja, prouzročila tuženica kao njegov osiguranik, upravljajući vozilom pod utjecajem droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.

 

6.              Pritom, među strankama nije sporno da je 15. ožujka 2021. došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovala tuženica upravljajući osobnim automobilom marke Renault registarskih oznaka P* 3*** P*, osiguranim kod tužitelja policom obveznog osiguranja broj 0*** (list 113 spisa), te Z. Š. kao pješak, koji je u predmetnoj nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede.

 

6.1.              Nadalje, nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj K-113/21-3 od 26. travnja 2021. protiv tuženice izdan kazneni nalog kojim je tuženica oglašena krivom i kažnjena za nastanak predmetnog štetnog događaja. Točnije, tuženica je spomenutom presudom oglašena krivom što dana 15. ožujka 2021. oko 07,35 sati na prilaznom kolniku trgovačkog centra P. ulica J. Ž., upravljajući osobnim automobilom marke „R.“ reg. oznake P* 3*** P*, krećući se prilaznim kolnikom trgovačkog centra P. od smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada postupila protivno odredbi čl. 38. st. 1. i 135. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako držeći da takvom vožnjom neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu, nije obratila pažnju na pješaka koji se nalazio na kolniku te se nije kretala smanjenom brzinom tako da ne ugrozi pješaka koji je već stupio na kolnik, pa je tako dolaskom na "T" raskrižje nasuprot kbr.*. ulice J. Ž. započela skretati u lijevo na kolnik ulice J. Ž. u smjeru jugoistoka kojim kolnikom se kretao pješak Z. Š., uslijed čega je prednjim dijelom osobnog automobila reg. oznaka P* 3** P* udarila u pješaka Z. Š., a koji je od siline udara pao na kolnik na desnu stranu, uslijed čega je zadobio ozljede u vidu prijeloma vrata bedrene kosti, kontuzije kuka i palijativna skrb, a što je u naravi teška tjelesna ozljeda, dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11.

 

6.2.              Nije sporno ni da je u kaznenom postupku provedeno toksikološko vještačenje radi utvrđivanja prisutnosti alkohola droge i drugih psihotropnih stvari u organizmu tuženice u vrijeme prometne nezgode. Iz Zapisnika o vještačenju s nalazom i mišljenjem vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „I. V.“, Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Klasa: NK-235-0*/21-03/***, Urbroj: 511-01-***-21-* od 13. travnja 2021. (list 69 – 72 u priloženom kaznenom spisu poslovni broj: K-113/21) proizlazi da je u organizmu tuženice utvrđena prisutnost: 1) u krvi: tetrahidrokanabinola (THC) i njegovog metabolita 11-nor-9-karboksi-THC (THC-COOH) te diazepama i njegovog metabolita nordazepama, te: 2) u mokraći: metabolita tetrahidrokanabinola 11-nor-9-karboksi-THC (THC-COOH), diazepama i njegovog metabolita nordazepama i derivata benzodiazepina benzofenona ACB, što ukazuje da je imenovana konzumirala konoplju (Cannabis sativa L.), smolu konoplje, ekstrakte ili tinkturu konoplje te anksiolitik diazepam (djelatni sastojak lijekova A., D., N. i sl.). Ujedno je u nalazu i mišljenju sadržana napomena da se lijekovi koji sadrže diazepam kao djelatni sastojak nalaze na popisu lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti, da se isti propisuju od strane liječnika te da postoji mogućnost da ga je tuženica uzela po preporuci liječnika. Nadalje, da se prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga(„Narodne novine2 broj: 13/19) konoplja (Cannabis sativa L.), smola konoplje te ekstrakti ili tinktura konoplje nalaze na Popisu droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga u Dijelu I., Odjeljku 1., tetrahidrokanabinol (THC) na Popisu psihotropnih tvari i biljaka u Odjeljku 1., a diazepam u Odjeljku 4.

 

6.3.              Nesporno je utvrđeno i da je tužitelj kao osiguranik tuženice oštećenom Z. Š. na ime naknade imovinske i neimovinske štete kao posljedice predmetnog štetnog događaja isplatio iznos od 45.000,00 kuna, a na ime troška zastupanja odvjetnika iznos od 2.500,00 kuna, ukupno 47.500,00 kuna (list 122 – 124 spisa).

 

7.               Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno postoji li na strani tuženice obveza regresne isplate, s obzirom na njene navode da u trenutku prometne nezgode nije bila pod aktivnim utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odnosno da nastanak štetnog događaja nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je kod tuženice utvrđena samo prisutnost (ne i utjecaj) droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.

 

8.              Tužitelj tražbinu s naslova regresa temelji na čl. 24. st. 3. u vezi sa st. 1. toč. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 dalje ZOOP) i odredbama Uvjeta osiguranja motornih vozila i vodiča kroz usluge (HR-102-1219) koji su sastavni dio ugovora o osiguranju.

 

8.1.               Prema odredbi čl. 24. st. 1. toč. 4. ZOOP osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari. Odredbom st. 3. čl. 24. ZOOP je propisano da društvo za osiguranje koje je temeljem st. 1. toč. 4. oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu isplaćenog iznosa štete, na kamatu i troškove, najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

 

8.2.              Nadalje, u Uvjetima osiguranja motornih vozila i vodiču kroz usluge tužitelja propisano je da osiguranik gubi prava iz osiguranja, između ostalog, i u slučaju ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, osim ako dokaže da nije kriv za postojanje okolnosti koje dovode do gubitka prava iz osiguranja ili ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je vozač u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola, droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.

 

9.              Da je tuženica u trenutku prometne nesreće bila pod utjecajem droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari utvrđeno je na temelju Zapisnika o vještačenju s nalazom i mišljenjem vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „I. V.“, Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Klasa: NK-235-0*/21-03/***, Urbroj: 511-01-***-21-* od 13. travnja 2021. (list 69 – 72 u priloženom kaznenom spisu poslovni broj: K-113/21).

 

9.1.              Naime, predmetni Zapisnik o vještačenju predstavlja javnu ispravu s dokaznom snagom.

 

9.2.              Prema čl. 230. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZPP) javna isprava ima pretpostavljenu dokaznu snagu, odnosno dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a prema čl. 230. st. 3. dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

 

9.3.              S obzirom na utvrđenje da je tuženica u trenutku prometne nesreće bila pod utjecajem droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, ispunjeni su uvjeti koji dovode do gubitka prava iz osiguranja.

 

9.4.              Sukladno ranije citiranim Uvjetima osiguranja motornih vozila i vodiču kroz usluge, osiguranik ne gubi prava iz osiguranja ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je vozač u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.

 

9.5.              Dakle, teret dokazivanja da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s upravljanjem motornim vozilom pod utjecajem droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, je na osiguraniku – tuženici, a ona u tijeku postupka, iako negira uzročnu vezu, u tom smislu nije predložila provođenje ni jednog dokaza, pogrešno smatrajući da iz isprava sadržanih u spisu predmeta, kao i priloženom kaznenom spisu, proizlazi neosnovanost tužbenog zahtjeva.

 

9.6.              Pritom, tuženica nije osporila rezultate vještačenja, a njeni navodi da je za gubitak prava iz osiguranja potrebno utvrditi (dokazati) aktivan utjecaj droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari te njihov utjecaj na psihofizičku sposobnost vozača (tuženice) nije osnovan, jer nije u skladu s ranije citiranim odredbama ZOOP i Uvjeta osiguranja tužitelja. Također, okolnost da u činjeničnom i pravnom opisu kaznenog dijela, sadržanom u pravomoćnoj kaznenoj presudi protiv tuženice, nije navedeno da je tuženica za vrijeme prometne nezgode bila pod utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, nije relevantna, jer je građanska odgovornost šira od kaznene te postoji čak i onda kada nema (u konkretnom slučaju - za vožnju pod utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari) utvrđene kaznene odgovornosti.

 

10.              Slijedom navedenog, kako je na temelju čl. 24. st. 1. toč. 4. ZOOP i odredaba Uvjeta osiguranja tužitelja, zbog vožnje pod utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, došlo do gubitka prava iz osiguranja, tuženica koja je odgovorna za nastanak prometne nezgode (a time i za nastalu štetu), dužna je tužitelju kao osiguratelju naknaditi iznos štete isplaćen oštećeniku V.Š.

 

10.1.              Pritom, isplaćeni iznos naknade štete nije sporan (47.500,00 kuna / sada 6.304,33 eura), niti premašuje iznos 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku. Naime, iz Priopćenja Državnog zavoda za statistiku broj: RAD-2022-1-1/ od 21. lipnja 2022. (u vrijeme podnošenja tužbe) proizlazi da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2022. iznosila 7.547,00 kuna.

 

11.              Na dosuđeni iznos tuženica je dužna isplatiti zatezne kamate od dana isplate naknade po osiguratelju, jer je osiguratelj (tužitelj) tim trenutkom stupio u prava svoje osiguranice (tuženice) do iznosa isplaćene naknade (čl. 963. st. 1. u vezi sa čl. 94. i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22).

 

12.              Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP. Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari bio zastupan po punomoćniku odvjetniku pa mu, s obzirom na vrijednost predmeta spora, pripada iznos od po 100 bodova za sastav tužbe (Tbr. 7.1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika -„Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15: dalje: Tarifa),                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               te za zastupanje na ročištu 1. prosinca 2022. (Tbr. 9.1. Tarife), ukupno 200 bodova, što s obzirom na vrijednost boda od 15,00 kuna / sada 1,99 eura (Tbr. 50. Tarife) iznosi 398,00 eura, a uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 99,50 eura (Tbr. 42. Tarife) iznosi 497,50 eura. Također, tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 825,00 kuna / sada 109,50 eura te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 54,75 eura (puni iznos sudske pristojbe na presudu iznosi 109,50 eura, a tužitelj ima mogućnost u roku od 3 dana platiti polovicu toga iznosa, odnosno 54,75 eura). Stoga, ukupan parnični trošak tužitelja iznosi 661,75 eura / 4.985,96 kuna.

 

13.              Tuženica nije uspjela u sporu pa je njen zahtjev za naknadu parničnog troška u cijelosti odbijen kao neosnovan.

 

U Puli 6. veljače 2023. 

 

       Sutkinja

 

                                                                                               Izabela Barbić                                                               

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

 

Dna:

1. Tužitelju po punomoćnicima

2. Tuženici po punomoćniku