1

                            Poslovni broj: Gž-1687/2022-3

 

Poslovni broj: Gž-1687/2022-3

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice A. J., OIB …, iz S., koju zastupa punomoćnik T. Z. iz O. društva P. i p. d.o.o. iz S., protiv protustranke P. J. iz B., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik iz O. društva M. i Š. d.o.o. iz Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj R1-39/2021-32 od 28. listopada 2022., 6. veljače 2023.,

 

r i j e š i o j e

 

Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj R1-39/2021-32 od 28. listopada 2022. i predmet vraća na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"I Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. 1206 k.o. 325341, B. koju čini k.č.br. 591/3 P. u naravi dvorište površine 366 m2, garaža površine 29 m2 i kuća, B., P... površine 85 m2, ukupne površine 480 m2

civilnom diobom – prodajom na javnoj dražbi

tako da se postignuta cijena podijeli između stranaka prema njihovim suvlasničkim omjerima i to predlagateljici A. J. iz S., B. B. …, OIB … 1/2 iznosa i protustranci P. J. iz B., P…, OIB … 1/2 iznosa.

II Nalaže se protustranci P. J. iz B., P.., OIB … da predlagateljici A. J. iz S., B. B..., OIB … namiri trošak postupka u iznosu od 1.733,25 kn / 230,04 eura1 u roku od 15 dana."

 

2. Protiv tog rješenja žali se protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da odbije prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini, podredno da ga ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak te da obveže predlagatelja da nadoknadi protustranci trošak žalbenog postupka.

 

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica je predložila da se žalba protustranke odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Protustranka se žali navodeći da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba  parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08.- ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.; dalje: ZPP) time da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da je izreka nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima rješenja te da ne sadrži jasne, određene i provjerljive razloge o odlučnim činjenicama.

 

5.1. Ovaj sud je na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 381. ZPP-a i pravnog pravila iz paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 45-175/1934 od 1. kolovoza 1934.; dalje: ZSVP) koji se primjenjuje na temelju članaka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91) ispitao prvostupanjsko rješenje u granicama razloga određeno navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti u odnosu na bitne povrede iz članka 354. stavak 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a utvrdio da sud prvog stupnja tijekom postupka nije počinio niti jednu od takvih bitnih povreda.

 

6. Predlagateljica je prijedlogom zatražila razvrgnuće suvlasništva nekretnine kčbr. 591/3 P., upisane u zk.ul.br. 1206 k.o. 325341, B., u naravi dvorište, garaža i kuća na adresi u B., P…od ukupno 480 m2 (dalje: predmetna nekretnina) civilnom diobom-prodajom nekretnine na javnoj dražbi te nakon podmirenja troškova ovog postupka podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

 

7. Sud prvog stupnja utvrdio je da su predlagateljica i protustranka suvlasnici predmetne nekretnine svaki u ½ dijela te da nije moguća geometrijska dioba nekretnine prema suvlasničkim omjerima niti razvrgnuće isplatom, kako je to zatražila protustranka, jer se tome protivi predlagateljica i stoga je usvojio prijedlog predlagateljice te u skladu s člankom 50. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje: ZV) suvlasničku zajednicu predmetnih nekretnina razvrgnuo civilnom diobom na način da će se predmetne nekretnine prodati na javnoj dražbi, a postignuta cijena podijelit će se između stranaka prema njihovim suvlasničkim omjerima (predlagateljici i protustranki svakom po ½ iznosa). Pozivom na članak 155. stavak 1. ZPP-a i u vezi s člankom 54. ZV-a te primjenom ZSVP-a naložio je protustranci da predlagateljici namiri polovicu ukupnih troškova postupka, odnosno trošak postupka od 1.733,25 kn/230,04 eura u roku od 15 dana.

 

8. Protustranka se žali navodeći da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da na temelju provedenog građevinskog vještačenja nije moguća geometrijska dioba nekretnine. Tvrdi da je predmetnu nekretninu uz provedenu preinaku bilo moguće podijeliti etažno i da takvu mogućnost nije isključio vještak u svojem nalazu i mišljenju. Smatra da je vrijednost cjelokupne nekretnine izražena u previsokom iznosu, posebice stoga što je procijenjena vrijednost 1 m2 pomoćnog objekta – garaže od 2.226,00 kn, a vrijednost 1 m2 stambenog objekta – obiteljske kuće od svega 3.192,00 kn što nije niti 1.000,00 kn više od procijenjene vrijednosti garaže.

 

9. Iz žalbenih razloga proizlazi da protustranka osporava zakonske pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini civilnom diobom, odnosno prodajom na javnoj dražbi.

 

9.1. Suprotno žalbenim navodima, na temelju provedenog građevinskog vještačenja građevinskog vještaka Ž. Ž., dopune nalaza i mišljenja te usmenog očitovanja na prigovore, koje i ovaj sud prihvaća kao stručno i u skladu s pravilima struke, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da nije moguća geometrijska dioba prema sadašnjem stanju predmetne nekretnine te pravilno utvrdio kolika je procijenjena vrijednost predmetnih nekretnina.

 

9.2. Članak 50. stavak 4. ZV-a propisuje da ako dioba nekretnine geometrijski nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Sud prvog stupnja je zbog nemogućnosti geometrijske diobe predmetne nekretnine i obzirom na činjenicu da sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća nije bilo u ovoj konkretnoj situaciji vezan navedenom zakonskom odredbom članka 50. stavak 1. ZV-a koja propisuje: „Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima“.

 

9.3. Dakle, kraj utvrđene činjenice da su stranke suvlasnici na jednake dijelove te da nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća predmetnih nekretnina, a geometrijska dioba nije moguća, ocjena je ovog suda da je sud prvog stupnja pravilno na temelju članka 50. stavak 4. ZV-a odlučio da se suvlasnička zajednica razvrgne prodajom nekretnine na javnoj dražbi i dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

 

10. Neosnovane su žalbene tvrdnje protustranke o tome da je nekretninu moguće razvrgnuti uspostavom etažnog vlasništva i da takav način razvrgnuća predstavlja geometrijsku diobu. Naime, geometrijska dioba znači takvu diobu koja se može provesti povlačenjem crte na geodetskom operatu tako da se od jedne zemljišne čestice stvaraju nove koje tako formirane pripadaju pojedinačno svakom od suvlasnika ili nekima od njih. Etažiranje je povezivanje suvlasništva s vlasništvom određenog posebnog dijela u smislu članka 53. ZV-a za što je potreban sporazum suvlasnika kojeg u konkretnom slučaju nije bilo.

 

11. Međutim, protustranka s pravom u žalbi ističe da je sud prvog stupnja propustio odlučiti o prigovoru prava na dom koji je istaknuo tijekom postupka.

 

11.1. Protustranka se u žalbi poziva na članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava i smatra da je trebalo provesti test razmjernosti. Navodi da sud prvog stupnja nije provodio bilo kakve dokaze na okolnosti tko sve i od kada živi u predmetnoj kući, kakve su njegove stambene i materijalne prilike niti druge dokaze kojima bi se uopće moglo utvrditi da li postoji osobito ozbiljan razlog da se prihvati prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Smatra da prodaja predmetne nekretnine na javnoj dražbi nužno ima za posljedicu njegovo iseljenje koje nije razmjerno niti nužno.

 

11.2. Prema stanju spisa, protustranka u podnesku od 21. rujna 2021. (list 25-26) i u podnesku od 17. svibnja 2022. (list 162-163) obrazlaže da je predmetna nekretnina njegova jedina nekretnina u kojoj živi i da ne raspolaže drugom nekretninom u kojoj bi mogao stanovati te da nema drugih sredstava za stjecanje nekretnine u kojoj bi mogao živjeti pa da prodaja predmetne nekretnine nije u njegovom interesu. Proizlazi da protustranka smatra da će u slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice prodajom nekretnine na javnoj dražbi biti povrijeđeno njegovo pravo na dom, odnosno da je sudu prvog stupnja podnesen prigovor prava na dom.

 

11.3. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.; dalje: Konvencija) koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997., u članku 8. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stavak. 1.). U tom pravcu, sud mora provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će ispitati radi li se o pravu koje spada pod doseg članka 8. Konvencije, odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu, dolazi li civilnom diobom-prodajom predmetne nekretnine do miješanja u pravo na dom, je li to miješanje u skladu sa zakonom te da li je to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u članku 8. stavak 2. Konvencije i da li je razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

 

11.4. Dakle, obzirom na konvencijsko pravo na dom, sud prvog stupnja propustio je u ovom izvanparničnom postupku provesti test razmjernosti, a zbog neprovođenja testa razmjernosti činjenično stanje je nepotpuno utvrđeno jer nije odgovoreno na pitanje predstavlja li zahtjev za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom miješanje u pravo protustranke na poštivanje doma, teži li s njime ostvariti legitimni cilj i da li je obzirom na sve konkretne okolnosti takvo miješanje nužno u demokratskom društvu. Naime, pravomoćna odluka izvanparničnog suda o civilnom razvrgnuću nekretnine predstavlja ovršnu ispravu za pokretanje ovršnog postupka koji u konačnici ima za rezultat iseljenje protustranke pa se u konkretnom slučaju radi o legitimnom pravu predlagatelja zahtijevati razvrgnuće suvlasništva i s druge strane pravu na dom protustranke. Obzirom na ova dva suprotstavljena privatna prava i interesa, potrebno je odgovoriti na tri eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je u ovom slučaju iseljenje neopravdano i protivno Konveciji. Dakle, potrebno je provesti test razmjernosti kojim će sud prvog stupnja utvrditi da li je miješanje utemeljeno na zakonu, odnosno, u slučaju da je potvrdan odgovor, je li miješanje usmjereno na postizanje „legitimnog cilja“, a u slučaju da je potvrdan odgovor i na ovo eliminacijsko pitanje, da li je miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. U tom pravcu, nužnost i legitimnost miješanja u pravo na dom treba dokazivati predlagatelj.

 

12. Zbog navedenih razloga, uvažena je žalba protustranke i na temelju članka 380. toč. 3. ZPP-a ukinuto je pobijano rješenje i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak kako bi donio novu na zakonu osnovanu odluku.

 

13. U ponovnom postupku sud prvog stupnja provesti će test razmjernosti na način naveden u točkama 11.3. i 11.4. ovog obrazloženja te će ocijeniti osnovanost prigovora prava na dom i potom odlučiti o zahtjevu za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

 

Koprivnica, 6. veljače 2023.