Poslovni broj Gž-213/2023-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-213/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Dragici Samardžić, pravnoj stvari tužitelja M. T. (OIB: ...), C., zastupanog po punomoćniku O. S., odvjetniku iz R., protiv tuženika: 1. V. B. (OIB: ...) iz Republike Italije, 2. A. B. (OIB: ...) iz Republike Italije, obje zastupane po punomoćniku P. P. iz R., 3. Grada C., OIB: ..., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-4006/2019-23 od 1. rujna 2022., 6. veljače 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Usvaja se žalba tužitelja, pa se ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju  poslovni broj  P-4006/2019-23 od 1. rujna 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim su rješenjem ukinute  sve provedene radnje u ovom

postupku, te je tužba odbačena.

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se  rješenje preinači na način da se prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje kojim je ukinuo  sve provedene radnje u ovom postupku i odbacio tužbu nakon što je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o tužbi glavnog miješanja iz odredbe članka 198. ZPP-a,  te da je djelomičnim rješenjem tog suda poslovni broj P-4006/2019-17 od 20. kolovoza 2021. odbačena tužba u odnosu na tuženike F. G., F. F. kao zakonskih nasljednika pok. Z. F. pok. G. i pok. Z. G. pok. G., u odnosu na Z. M. pok. G., Z. C., Z. B. kao zakonske nasljednike Z. A. pok. G., u odnosu na R. F. kao nasljednika pok. Z. E. pok. G., kao i u odnosu na tuženika Z. A. pok G.

 

6. Kako  prema pravnom shvaćanju prvostupanjskog suda svi tuženici u ovom postupku imaju položaj jedinstvenih suparničara u smislu odredbe članka 201. ZPP-a, to se  nakon odbacivanja tužbe u odnosu na naprijed navedene tuženike, zbog nepotpune pasivne legitimacije, postupak ne može voditi niti u odnosu na preostale tuženike, odnosno V. B. i A. B. obje kao zakonske nasljednice pok. M. L., te Grada C.

 

7. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.

 

8. Naime, prema odredbi članka 198. ZPP-a osoba koja u cijelosti ili djelomično traži stvar ili pravo o kojem između drugih osoba već teče parnica može pred sudom pred kojim ta parnica teče tužiti obje stranke jednom tužbom, sve dok se postupak pravomoćno ne završi. Tužba glavnog miješanja samo je jedna od mogućnosti za zaštitu prava koje je predmet spora, pod pretpostavkama što ih uređuje članak 198. ZPP-a, jer tužitelj  zaštitu istog prava može ostvariti u odvojenoj parnici i samostalno u odnosu na svaku od stranaka između kojih parnica već teče.

 

8.1. Kod tužbe glavnog miješanja tužitelj je glavni umješač, a stranke (tužitelj i tuženik) iz parnice koja je ranije počela teći su pasivni suparničari u svojstvu tuženika. Međutim oni nemaju status nužnih suparničara i ne smatraju se jednom strankom u smislu članka 201. ZPP-a, nego je svaki od njih samostalna stranka.

 

8.2. Konkludira da je tužba glavnog miješanja  rezultat procesnopravne mogućnosti, a ne materijalnopravne nužde i po svojoj pravnoj prirodi u smislu odredbe članka 198. ZPP-a predstavlja samostalnu tužbu, a što znači da se u situaciji suparničarstva koje je procesno pravne naravi, spor ne mora riješiti na jednak način prema svim suparničarima i da se oni ne smatraju jednom parničnom strankom.

 

 

9. Nadalje, tužitelj tužbom u ovom postupku traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k.č.3599/4 upisanoj u zk.ul. 8356 k.o. C., te tvrdi da je vlasništvo iste stekao dosjelošću.

 

10. Odredbom članka 200. ZPP-a je propisano da je svaki suparničar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja niti koriste niti štete drugim suparničarima.

 

10.1. Odredbom članka 201. ZPP-a je propisano da ako se prema zakonu, ili zbog prirode pravnog odnosa, spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju, učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari, proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

 

11. U konkretnom se slučaju postupak vodi po tužbi tužitelja za utvrđenje prava vlasništva k.č.3599/4 upisanoj u zk.ul. 8356 k.o. C. prema tuženicima kao upisanim zemljišno-knjižnim suvlasnicima, odnosno pravnim slijednicima upisanih zemljišno-knjižnih suvlasnika, pa je dakle, u konkretnom slučaju, njihova pasivna legitimacija kao tuženika u ovom postupku izvučena iz njihovih upisa u zemljišnoj knjizi kao suvlasnika u različitim suvlasničkim omjerima, koji dakle imaju upisano zasebno i međusobno neovisno pravo suvlasništva, pa se za svakog od njih može donijeti neovisna odluka, što ukazuje da se ne radi o jedinstvenim suparničarima iz članka 201. ZPP-a, već o običnim suparničarima iz članka 200. ZPP-a. Stoga svaki od tuženika može zastupati samo svoje pravne interese u ovoj pravnoj stvari i poduzimati procesne radnje samo u svoje ime, a ne i u ime ostalih tuženika.

 

12. Iz navedenog proizlazi da suvlasnici nekretnine u parnicama radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću nisu jedinstveni i nužni suparničari ( tako i Vrhovni sud RK u Rev-1287/1993 od 7. rujna 1994., Rev 808/2015-2 od 19. ožujka 2019.), pa tužitelj ni po ovom osnovu nije bio dužan tužbom obuhvatiti sve suvlasnike predmetne nekretnine.

 

13. Slijedom naprijed iznesenog trebalo je na temelju odredbe članka 380. toč.3. ZPP-a usvojiti žalbu tužiteljice, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

U Splitu 6. veljače 2023.