Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
REPLUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice K. D. iz K. S., I. J.
16, OIB: ………………., zastupane po pun. V. M. G., odvj. u Splitu, Ć.
Metodova 38, protiv tuženika D. Z. SDŽ, OIB:
…………………….., K. 2, S., zastupan po M. R., dr. med., radi isplate,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2023. u nazočnosti pun.
tužiteljice V. M. G., odvj. u S. i pun. tuženika I. D., dipl. iur.,
objavljene dana 03. veljače 2023.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.394,58 EUR-a (10.507,46 kuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:
-na iznos od 103,77 EUR-a (781,83 kn) od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
-na iznos od 103,77 EUR-a (781,83 kn) od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
-na iznos od 102,99 EUR-a (775,99 kn) od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
-na iznos od 104,65 EUR-a (788,45 kn) od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
-na iznos od 104,78 EUR-a (789,48 kn) od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
-na iznos od 103,48 EUR-a (779,66 kn) od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
-na iznos od 88,50 EUR-a (666,83 kn) od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
-na iznos od 48,56 EUR-a (365,91 kn) od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
-na iznos od 92,96 EUR-a (700,43 kn) od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
-na iznos od 125,70 EUR-a (947,07 kn) od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;
-na iznos od 122,30 EUR-a (921,50 kn) od dana 16. prosinca 2017. godine do isplate;
-na iznos od 144,62 EUR-a (1.089,67 kn) od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;
-na iznos od 148,49 EUR-a (1.118,81 kn) od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se od dana dospijeća
svakog mjesečnog potraživanja – petnaesti dan slijedećeg mjeseca za protekli mjesec
pa do 31.12.2022. obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do
isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri
postotna poena, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici troškove parničnog
postupka u iznosu od 862,70 eura/6.500,00 kn uvećane za pripadajuće zakonske
zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do
isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju
je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri
postotna poena.
Obrazloženje
1.Tužbom tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike u plaći temeljem
odredaba Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. i arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu tužbenog
zahtjeva u cijelosti, dok visina tužbenog zahtjeva nije sporna.
3. U postupku je izveden dokaz pregledom ugovora o radu tužitelja, Sporazuma
o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Vjerodostojnog tumačenja
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama
usvojenog dana 28. prosinca 2012., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., priopćenja za javnost DZS-a o
procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015., priopćenja za javnost od 20. listopada
2016., službenih podatka DSZ za period od 2014. do lipnja 2017., obračuna razlike
plaće.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga
zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna.
5. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više
posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će
se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a
koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
6. U postupku je utvrđeno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno
odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS
kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN
39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.
7. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike
i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl.
51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a
osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje
je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
8. U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007.,
2008. i 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake
godine.
9. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem
kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini
od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da
se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn
nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
10. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u
tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca
2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu
na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za
dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno
dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).
11. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do
31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje
korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na
razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim
službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na
godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni
BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka,
uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
12. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II.
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za
2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi
2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje
osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.
13. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka predstavljaju pravno valjani
kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi
dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi
pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome
smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena
Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što
proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.
14. Dakle, tuženik je tužitelju počevši od prosinca 2015. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća
u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDPa, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).
15. U postupku je pregledom obračunskih platnih lista za tužitelja u periodu od
prosinca 2015. do siječnja 2017. utvrđeno da je tuženik plaću tijekom utuženog
razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84
kn. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana na iznos
od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je tužitelj
uzeo u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama
uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka.
Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon
objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent)
pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim
službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u
2008. godini, a sve prema podacima DZS.
16. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto
plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015.
iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH
za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi
85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako
je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu
iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do
odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,68% iz čega proizlazi da je paritet iz 2015.
manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u
slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća
korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća
za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog
postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja
pariteta iz 2008. godine.
17. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno
čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim
Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz
navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima,
(NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen
ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je
teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima
se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015.
pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen
uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj
2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,16%.
18. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci
od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica
uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije
očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem
očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj
2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,16%. Sukladno navedenom, a kako visina
tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun
razlike plaće tužiteljice koja je u utuženom razdoblju trebala biti isplaćena u utuženom
periodu u iznosu od 1.394,58 eura/10.507,46 kn.
19.Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupne iznose novčane
obveze dvojno iskazao, u eurima i u kunama, sve temeljem odredbe čl. 48., s u svezi
s čl. 43. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN br.
57/22 i 88/22). Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj (NN br. 85/22) i Odluke o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu
1 euro=7.534,50 kn.
20. Odredbom čl. 48. st. 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u
Republici Hrvatskoj (NN br. 57/22 i 88/22), propisano je da se u sudskim aktima u
kojima se dvojno iskazuju novčane obveze, dvojno iskazuje ukupan iznos novčane
obveze prava uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za
preračunavanje i zaokruživanje iz ovog Zakona.
21. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate za razdoblje do 31. prosinca 2022. (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st.
3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14), a od 01. siječnja 2023. sukladno
Zakonu o izmjenama zakona o obveznim odnosima (NN br. 114/22) čl. 22. st. 2. i u
svezi s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22).
22. Sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu
zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koji su
sadržani u dosuđenom bruto iznosu od 7.783,41 kn/1.033,03 eura, sve u smislu
odredbe čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 187/04) i čl. 61. Pravilnika o
porezu na dohodak, zato je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.
23. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom
postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,
57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, imajući u vidu vrijednost predmeta
spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova
za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav tužbe 132,72
eura/1.000,00 kn, tri podneska po 132,72 eura/1.000,00 kn, dva ročišta pod 132,72
eura/1.000,00 kn, za pristup na jedno ročište 66,36 eura/500,00 kn, tako se pun.
tužiteljice obistinjuje parnični trošak u ukupnom iznosu od 862,70 eura/6.500,00 kn.
Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od
presuđenja pa do isplate u smislu Odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama Zakona
o obveznim odnosima (NN br. 114/22) i u smislu Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim
odnosima (NN br. 156/22), zato je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.
U Splitu, 03. veljače 2023.
S u d a c
Jerka Kovačić Garac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo
žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu,
putem ovog suda u tri primjerka.
DNA: - pun. tužitelja
- tuženiku
- u spis
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.