1

 

                                                        Poslovni broj: 81. Pp-7566/22

 

 

                    

  REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

                                         Poslovni broj: 81. Pp-7566/22

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Meliti Tužinski, uz sudjelovanje Tee Frančić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika S. S., zastupanog po braniteljici I. Š. J. odvjetnici iz O. društva  G., G., P. i P., zbog prekršaja iz čl. 22. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zagrebačke, I Policijske postaje, Klasa: …, Ur. broj: … od dana 02.05.2022. godine, nakon glavne i javne rasprave, dana 20. siječnja 2023. javno je objavio i

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

Temeljem čl.182. točka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07. 39/13,157/13,110/15, 70/17, 118/18)

 

Okrivljenik: S. S., OIB …, sin V., rođen …. godine u R., državljanin RH, sa prebivalištem u O., A. R. ..., VSS,  pravnik, zaposlen S. d.o.o., s mjesečnim primanjima 9.000,00 kn, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac 1 djeteta, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni, vodi se kazneni postupak,

 

 

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

 

da bi dana 11. ožujka 2022. godine, tijekom vožnje u automobilu na relaciji Z.-O., ponovio nasilje u obitelji na štetu svoje bivše supruge R. K. na način da je nakon što je preuzeo njihovo zajedničko dijete Z. S., rođenu ...g s kojom je trebao provesti vikend i  koja je htjela nazvati majku oštećenu R. K.,, za vrijeme vožnje u automobilu prema O., nazvao bivšu suprugu R. K. te je telefonski poziv stavio na razglas u vozilu, a tijekom telefonskog poziva, okrivljeni je bivšu suprugu oštećenu povišenim tonom glasa više puta upitao da zašto je njihova zajednička kćer Z. prije tri godine rekla psihologu da ga se boji, a nakon što je oštećena R. K. odgovorila da ne zna zašto je to Z. rekla i pokušavala ga smiriti, okrivljeni je pred djetetom vikao govoreći:" Reci mi, reci mi, pička ti materina", što je ponovio u više navrata povišenim tonom glasa tražeći od oštećene objašnjenje pri tome vičući na oštećenu R. K., a što je kod oštećene izazvalo osjećaj uznemirenosti, straha i  povredu dostojanstva,

 

pa da bi time počinio prekršaj iz  čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21,), kažnjiv po čl. 22. st. 3. istog Zakona,

 

Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st. 2. toč. 2. do 4. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

1. Policijska uprava zagrebačka, I Policijska postaja podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik S. S. je na glavnoj raspravi porekao počinjenje prekršaja navodeći da je dana 11.3.2022. godine oko 15,30 sati putovao automobilom zajedno sa zajedničkim djetetom kćerkom Z. S. (… god.), a trebali su provesti zajednički vikend u O.. Tijekom vožnje Z. je htjela da telefonski nazove njegovu bivšu suprugu R. K. pa je nazvao bivšu suprugu i telefonski razgovor stavio na razglas u vozilu. Poriče da bi tijekom telefonskog razgovora povišenim tonom glasa upitao bivšu suprugu da zašto je Z. prije 3 godine rekla psihologu da ga se boji, te poriče da bi tada pred djetetom vikao riječima: "Reci mi, reci mi pička ti materina", što bi ponovio u više navrata. Točno je da je ovom prilikom kćerka razgovarala sa majkom, on se nije uključivao u razgovor, a razgovor je tekao u smislu razgovaranja o svakodnevnim obvezama djeteta i nije trajao dugo, otprilike 5 minuta.

 

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka saslušao oštećenu R. K., proveo dokaz suočenjem okrivljenog i oštećenice, te je izvršio uvid u službenu zabilješku policijskog službenika I PP od 12.03.2022. godine, izvješće policijske službenice I PP od 17.03.2022. godine i izvod iz Prekršajne evidencije za okrivljenika.

 

4. Oštećena R. K. saslušana u svojstvu svjedoka je navela da je sa okrivljenim S. S. prije 9 godina bila u braku te da imaju zajedničko maloljetno dijete Z. S. staru … godina. Pojasnila je da s bivšim suprugom nije u dobrim odnosima obzirom da je isti pravomoćno kazneno osuđen radi nasilja u obitelji prema njoj i djetetu, te je u dva navrata pravomoćno i prekršajno osuđen također radi nasilja koje je počinio prema njoj. Isti ju sustavno 9 godina maltretira i prijeti joj, radi čega se i vodio kazneni postupak, te mora reći da ga se boji jer ne zna hoće li ostvariti svoje prijetnje. Predmetnog dana 11.03.2022. godine u jutarnjim satima joj je okrivljeni poslao poruku da će doći po dijete. Inače s istim nema nikakvu, pa niti elementarnu komunikaciju, tako da u dane kada dolazi po dijete nikada ne zna hoće li doći, kada će doći ili neće uopće doći. Prije ovog događaja joj je javio da dolazi iz U. i da neće dijete pokupiti u četvrtak, već u petak. U petak popodne je došao po dijete, te su oni krenuli prema O.. Tijekom vožnje ga je nazvala u namjeri da pita kakav je plan, odnosno hoće li vratiti dijete na prespavanje ili će ostati u O.. Tijekom razgovora, razgovarala je i sa kćerkom na način da je okrivljeni upalio razglas u vozilu. Ovaj razgovor je u početku tekao mirno, a u jednom trenutku nešto je okrivljenika "prebacilo", pa je krenuo urlati, verbalno se iživljavati i komentirati nalaz iz Poliklinike od prije 2 godine vezan za njihovu kćer. Stoga je urlao riječima: "Reci Z. što si to pričala, reci mi", te je to ponovio više puta. Ovo ju je strašno uzrujalo pa je prekinula telefonski razgovor i bila je jako uzrujana i uznemirena te taj dan nije bila u mogućnosti ništa napraviti. Slijedeći dan je ovaj događaj prijavila policiji. Želi samo istaknuti da se okrivljenika boji jer joj je znao ozbiljno prijetiti tako da nikada nije sigurna hoće li te svoje prijetnje realizirati. Na pitanje suda je li toga dana kasnije razgovarala telefonski s kćerkom, odgovorila je kako je, ali da je nije pitala u svezi ovog razgovora u automobilu sve dok se nije vratila doma u nedjelju navečer. Tada joj je kćer rekla da se uznemirila i plakala te pitala tatu u smislu da što mu je mama skrivila.

Na pitanje braniteljice okrivljenika na koji broj telefona je tom prilikom nazvala, odgovorila je na broj od okrivljenog. Na pitanje tko se javio, odgovorila je Z., te na daljnje pitanje izjavila je da ona nema svoj mobitel.

 

5. Braniteljica okrivljenog stavila je primjedbu na iskaz svjedokinje i navela kako se isti ukazuje nevjerodostojnim obzirom da je svjedokinja prijavila da bi okrivljenik inkriminiranog događaja psovao i psovke ponavljao više puta, dok tijekom današnjeg iskaza psovke ne spominje, a nadalje da nije životno niti logično uvjerljivo da bi majka djeteta koja bi procijenila ponašanje osobe s kojom je dijete trenutačno na bilo koji način rizičnim, čekala do drugoga dana da navodni prekršaj prijavi djelatnicima policije. Navedene okolnosti prema stavu obrane ozbiljno narušavaju vjerodostojnost ovog iskaza.

 

6. U provedenom suočenju između okrivljenog S. S. i oštećenice R. K., gledajući se međusobno u oči, oštećena R. K. postavila je upit okrivljenom da zašto joj je taj dan napisao poruku da je došao iz U., da li je to da je uznemiri i da joj izazove nemir, te je u nastavku navela da je okrivljenik u spornom telefonskom pozivu tog dana urlao i verbalno se iživljavao pred djetetom koje je plakalo. Prilikom iskazivanja oštećena se uzrujala i krenula plakati, a okrivljeni je odgovorio da posljednjih 10 godina samo hoda po sudu radi oštećene, da jedino što ona želi je da ga se strpa u zatvor, a oštećena je optužila okrivljenog da ne vidi svoje postupke, da pred djetetom govori ružne riječi o njoj radi čega je i dijete uznemireno. Okrivljeni se s ovim ne slaže i naveo je da dijete nije uznemireno, te je dao sudu na uvid fotografije upravo od tog dana kako bi pokazao sudu da dijete nije uznemireno. Braniteljica je izjavila kako ne bi željela da ove fotografije ostanu u spisu radi zaštite podataka djeteta. Sud je utvrdio da se na fotografijama vidi okrivljenik s djetetom koje nije uznemireno. U nastavku suočenja okrivljenik je postavio upit oštećenoj da zašto ga konstantno krivo optužuje i daje lažne izjave, na što je oštećena navela kako ne želi odgovoriti, već da se izvrši uvid u prekršajnu i kaznenu evidenciju za okrivljenog. Na pitanje oštećene da zašto se predmetne zgode verbalno iživljavao u autu, okrivljenik je naveo da ovo nije točno, a u nastavku na upit je li pitao Z. da zašto je rekla psihologu da se boji, okrivljenik je izjavio da ovo nije pitao kćer, već da je pitao bivšu suprugu, ali ne tijekom ovog razgovora, već jednom drugom prilikom.

 

7. Prema izvatku iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa okrivljenik ranije nije prekršajno kažnjavan.

 

8. U završnoj riječi braniteljica okrivljenika je navela da obrana okrivljenog smatra kako tijekom glavne rasprave i provedenog dokaznog postupka nije nedvojbeno dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti. Naime, okrivljenik je izričito i decidirano porekao učin terećenog mu  prekršaja i u svojoj obrani detaljno i okolnosno prepričao sadržaj inkriminiranog razgovora jasno navodeći da se u taj razgovor nije miješao, da se isti odvijao između Z. i ovdje oštećene, te da tijekom tog razgovora nije vikao, nije psovao niti je tema istog bila bilo kakvo vještačenje, nalaz psihologa i tome slično. S druge strane iskaz oštećene dan na raspravi ne ukazuje se vjerodostojnim jer je svjedokinja podnoseći prijavu, koju pritom nije podnijela istoga dana kada se događaj zbio, a što nije niti logično niti uvjerljivo ponašanje osobe koja brine za sigurnost svoga djeteta i za psihičko stanje osobe  koja joj dijete vozi u automobilu po autocesti nego tek sljedećeg dana, jer je kod prijave događaja svjedokinja kazala da je okrivljenik tada psovao o psovke ponavljao više puta, dok u svjedočkom iskazu nije rekla niti jedne riječi o navodnim psovkama. Naveden okolnosti prema stavu obrane ozbiljno narušavaju vjerodostojnost ovog iskaza. Posebno se napominje da obrana smatra kako je ova prijava iskonstruirana samo i isključivo kako bi se stvorio povod za obraćanje Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu s prijedlogom za opoziv uvjetne osude, pri čemu je oštećena bila zastupana po odvjetniku, pa se ne može govoriti o tome da bi se tu radilo o "greški u kvalifikaciji" jer odvjetnik možda ne mora znati kvalificirati protupravno postupanje, ali sigurno zna tko donosi odluku o kaznenom dijelu i krivnji. Iz prijedloga za opoziv uvjetne osude proizlazi ključna okolnost koja će rasvijetlili predmetnu situaciju i ukazati na to da oštećena nije vjerodostojna u svojim navodima, pa je tako u prijedlogu za opoziv uvjetne osude navedeno da bi okrivljenik inkriminirane zgode obratio se oštećenoj govoreći: "Reci mi što je to Z. govorila psiholozima, ajde odgovori mi", dok je u svom iskazu pred ovim sudom oštećena navela da bi se okrivljenik te zgode obraćao izravno djetetu govoreći: "Reci Z. što si to pričala, reci mi". Iako na prvu može zvučati i sitničavo, ovo su vrlo važne razlike u iskazu koju sud mora cijeniti kod ocjene vjerodostojnosti iskaza oštećene R. K.. Konačno ako se uzme uz obzir da je okrivljenik i tijekom sučeljavanija sa oštećenom bio dosljedan svojoj obrani, smatra da prema dokaznom materijalu u spisu, sud može jedino donijeti odluku kojom se okrivljenik oslobađa optužbe za terećeni prekršaj, a pri čemu obrana ujedno traži da se kod ocjene dokaza ne uzima u obzir dio iskaza oštećene u kojem govori o okrivljenikovoj ranijoj prekršajnoj evidenciji, jer se prema izvatku iz prekršajne evidencije okrivljenik ukazuje prekršajno nekažnjavan, te stoga nema mjesta da ovaj iskaz oštećene bude uzet u obzir kod donošenja odluke suda, niti u pogledu krivnje, a niti u pogledu prekršajne sankcije koja se po tužitelju predlaže u darkonskim razgovora.

 

9. Punomoćnica oštećenice u završnoj riječi navela je kako oštećena smatra da je navedeno djelo u potpunosti dokazano kao i način njegovo izvršenja. Činjenica da je oštećena prespavala, te nakon ovog proteka određenog vremena otišla u policiju tražeći zaštitu, govori o tome da je duboko promislila o posljedicama kojim će njen čin proizvesti i time nepovratno utjecati na živote prvenstveno djeteta, a zatim i na okrivljenog. Svjesna je toga ponajviše zbog toga što je okrivljeni pravomoćno osuđen pred ovim sudom u prethodnom postupku, te je znala kakve posljedice po njegov život te na odnos njega i djeteta isto može proizvesti. Činjenica da sva tri iskaza na koje se poziva punomoćnik okrivljenog nisu identični govori upravo u prilog tome da su autentični što čini optužni prijedlog iskaz oštećene u cijelosti osnovanim. Bitno je navesti da je okrivljeni odbio odgovarati na pitanja, a u cijelosti zanijekao dio razgovora koji se 11.03.2022. godine vodio u automobilu telefonskom vezom sa ovdje oštećenom ispred djeteta. Oštećena nadalje smatra da intezitet straha i prijetnje koje je doživjela tom zgodom doista zaslužuje kazneni progon. Takvom stavu ide u prilog činjenica da je samo ove zgode podnijela prijavu i tražila zaštitu policije, a ne i nekih drugih okolnosti koje se dešavale prethodno. Dakle, inzistira na tome da je doživjela strah i prijetnju. Okolnosti su tim gore što je svemu tome prisustvovala njihova maloljetna kći koja se nalazi u ranjivom i formativnom dobu, a imajući u vidu da upravo u ovom trenutku njenog života stvara stavove o obiteljskom životu, o odnosima između muškaraca i žena. Oštećena se osjećala dužnom konačno sankcionirati ovako nasilno ponašanje i zatražiti zaštitu za svoje dijete i za sebe. Smatraju da je ovim dokaznim postupkom bez obzira na neujednačenosti koje se iz iskaza oštećene mogu i na takav način protumačiti kao što insinuira braniteljica u potpunosti dokazanim.

 

10. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, iskaz saslušane svjedokinje/oštećenice i priložene materijalne dokaze, sud nalazi da u provedenom postupku nije nedvojbeno utvrđeno da bi okrivljenik počinio prekršaj na način kako ga se tereti optužnim prijedlogom, pa je u nedostatku dokaza, okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe.

11. Naime, okrivljenik u svojoj obrani poriče da bi predmetne prilike ponovio nasilje u obitelji na štetu svoje bivše supruge R. K. način da bi tijekom telefonskog razgovora stavljenog na razglas u vozilu za vrijeme dok je vozio njihovu zajedničku kćer Z., povišenim tonom glasa upitao bivšu suprugu da zašto je Z. prije 3 godine rekla psihologu da ga se boji, te poriče da bi tada pred djetetom vikao riječima: "Reci mi, reci mi pička ti materina", što bi ponovio u više navrata. Oštećnica R. K. u svom svjedočkom iskazu tereti okrivljenika da je predmetne prilike krenuo urlati, verbalno se iživljavati i komentirati nalaz iz Poliklinike od prije 2 godine vezan za njihovu kćer, a urlao je riječima: "Reci Z. što si to pričala, reci mi", te je to ponovio više puta, što ju je strašno uzrujalo, pa je prekinula telefonski razgovor, a bila je jako uzrujana i uznemirena.

12. U provedenom suočenju između okrivljenika i oštećenice na različitosti u njihovim iskazima, svaki od njih je sa jednakim stupnjem vjerodostojnosti ostao kod svojih tvrdnji. Oštećenica se uzrujala i krenula plakati, te kada je upitala okrivljenika  da zašto se predmetne zgode verbalno iživljavao u autu, okrivljenik je naveo da ovo nije točno, a u nastavku na upit oštećenice je li pitao Z. da zašto je rekla psihologu da se boji, okrivljenik je izjavio da ovo nije pitao kćer, već da je pitao bivšu suprugu, ali ne tijekom ovog razgovora, već jednom drugom prilikom.

 

13. Stoga, okrivljenik u provedenom postupku dosljedno poriče počinjenje prekršaja, a oštećenica R. K. tereti okrivljenika da je predmetne prilike urlao riječima: "Reci Z. što si to pričala, reci mi", te je to ponovio više puta, što su različite riječi u odnosu na riječi koje se optužnim prijedlogom okrivljeniku stavljaju na teret. Naime u optužnom prijedlogu se okrivljeniku stavlja na teret da je pred djetetom vikao govoreći:" Reci mi, reci mi, pička ti materina", što je ponovio u više navrata povišenim tonom glasa, a pri tome se obraćao oštećenici R. K., a ne djetetu, kako je to oštećenica navela u svom iskazu. Uzimajući u obzir navedeno, kao i okolnost da su u provedenom suočenju s jednakim stupnjem vjerodostojnosti okrivljenik i oštećenica ostali kod svojih tvrdnji, u provedenom dokaznom postupku, sud nije bio u mogućnosti   samo na osnovu iskaza oštećenice R. K. donijeti odluku o krivnji okrivljenika i potpunom sigurnošću utvrditi da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja način kako mu se to stavlja na teret optužnim prijedlogom.

 

14. U svrhu dobrobiti djeteta, malodobne Z. S., ovaj sud je nije ispitao na okolnosti predmetnih događaja. Odredba čl. 6. st. 4. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se u postupku dijete ispitati kao žrtva nasilja u obitelji uz primjenu odredaba zakona kojim se uređuje kazneni postupak o posebnom načinu ispitivanja djece, što je detaljno propisano odredbom čl. 292. st.1. i 2. Zakona o kaznenom postupku. Slijedom cit. odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o kaznenom postupku, ovaj sud je zaključio da bi ispitivanje djeteta u predmetnom slučaju štetno utjecalo na njezino psihičko stanje,  pri čemu je sud uzeo u obzir i protek vremena od spornog događaja od više od godine dana. Ispitivanjem djeteta na činjenice i okolnosti navedene u optužnom prijedlogu, nakon više od godine dana od navodnog počinjenja prekršaja, bi po mišljenju suda negativno utjecalo na njezin emocionalni razvoj u tako osjetljivoj dobi, sa … godina života, unatoč određenim pravilima za ispitivanje uz pomoć psihologa, pedagoga ili drugih stručnih osoba. Ovdje valja napomenuti da je Republika Hrvatska prihvatila Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 1991. godine, s čime je preuzela obvezu da svakom djetetu jamči prava koja konvencija propisuje, te četiri opća načela na kojima se temelje sva prava, a između ostalog i to da djeca imaju pravo na život i razvoj u svim vidovima života, emotivni, psihosocijalni…, a pri donošenju svih odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete najvažnija mora biti dobrobit djeteta. Stoga je sud mišljenja da bi takovo ispitivanje kod djeteta prouzročilo dodatni stres i utjecalo na njezino emocionalno i fizičko zdravlje.

 

15. Valja napomenuti da ovlašteni tužitelj u činjeničnom opisu prekršaja tereti okrivljenika da je ponovio nasilje u obitelji na štetu bivše supruge oštećene R. K., a da se pri tome nije pozvao na eventualnu pravomoćnu presudu Suda iz koje bi to proizlazilo. S duge strane, uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa,  Odjela za prekršajne evidencije od dana 09. svibnja 2022.  sud nije utvrdio da bi okrivljenik u posljednje 3 godine bio pravomoćno osuđivan radi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

16. Uzimajući u obzir sve navedeno, sud je u nedostatku dokaza i primjenom pravnog načela "in dubio pro reo", odnosno o sumnji u korist okrivljenika, okrivljenika, temeljem uvodno citiranih odredbi Zakona, oslobodio od optužbe.

 

17. Prekršajni postupak je obustavljen, pa je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

U Zagrebu,  20. siječnja 2023.

 

Zapisničarka                                                                                                                      Sutkinja

Tea Frančić                                                                                                                                       Melita Tužinski

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana  od dana dostave prijepisa presude.  Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu na adresu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

 

Dostavna naredba:

1. okrivljenik: S. S., O., A. R. ...,
2. branitelj: OD G., G., P. i P., R. …, Z.,
3. oštećenica: R. K., G. …Z.
4. punom. oštećenice: odvj. D. B., B. .. Z.,
5. tužitelju I PP, PUZ, 
6. spis