Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1                             Poslovni broj: 6 P-663/2020-16

 

 

            

  Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

  Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 6 P-663/2020-16

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

PRESUDA

 

              Trgovački sud u Splitu, po sucu Nevenki Marunica, u pravnoj stvari tužitelja LJ. d.o.o., OIB, D., kojeg zastupa D. Č., odvjetnik u K. K., protiv tuženika O. D., OIB, D., kojeg zastupa Dr.sc. V. S., odvjetnik u S., radi isplate 190.800,00 kn / 25.323,51 EUR, po objavi 3. veljače 2023.

 

presudio je

 

              I Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 190.800,00 kn / 25.323,51 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 2. ožujka 2017. do 30. lipnja 2017. po stopi od 9,68% godišnje, od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. po stopi od 9,41% godišnje, od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po stopi od 9,09% godišnje, od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po stopi od 8,82% godišnje, od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po stopi od 8,54% godišnje, od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. po stopi od 8,30% godišnje, od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. po stopi od 8,11 % godišnje, od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. po stopi od 7,89% godišnje, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po stopi od 7,75 % godišnje, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi od 7,61% godišnje, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi od 7,49 % godišnje, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi od 7,31% godišnje, a od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena.

 

              II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana nadoknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od uvećan za zatezne kamate koje teku od 3. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena.

 

Obrazloženje

 

              1. U tužbi koju je tužitelj podnio ovom sudu 25. studenog 2020. tužitelj je istakao da je tuženik, kao naručitelj sa tužiteljem kao izvođačem radova zaključio ugovor o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016., koji je kod tuženika zaveden pod Klasom: 305-01/16-01/3, Urbroj: 2180/04-02/1-16-10 od 26. veljače 2016. Predmet tog ugovora bilo je izvođenje radova na sanaciji divljeg odlagališta – G. u naselju D. prema ponudi od 16. veljače 2016. Klasa: 305-01/16-01/3, Urbroj: 378-16-5 i prihvaćenom ponudbenom troškovniku koji je sastavni dio tog ugovora za ukupno ugovorenu cijenu od 350.000,00 kn i to za pretpostavljenu količinu radova od 3.500 m3 otpadnog materijala. Po tom ugovoru tuženik je tužitelju isplatio ugovoreni novčani iznos. Međutim, tijekom izvođenja radova na sanaciji deponija utvrđeno je da je potrebno izvođenje radova u većoj količini od ugovorene odnosno one koju je tuženik predvidio i prikazao u svojoj natječajnoj dokumentaciji.

Tužitelj je po saznanju da je potrebno izvesti veću količinu radova o tome obavijestio načelnika Općine D. S. B. koji se usmeno usuglasio sa tužiteljem i istom naložio nastavljanje obavljanja radova sve do potpune sanacije tog divljeg odlagališta. Budući da je cijena za sanaciju odlagališta prema ugovoru o izvođenju radova od 26. veljače 2016. određena sukladno prihvaćenom troškovniku po m3 saniranom otpada, a ista se sastojala od tri parametra i to strojnog prikupljanja otpada uz jediničnu cijenu od 30,00 kn bez obračunatog PDV-a, od utovara otpadnog materijala uz čišćenje površine uz jediničnu cijenu od 16,00 kn bez obračunatog PDV-a i od zaštite ukrcanog otpada od rasipavanja mrežom te odvoz na 12 km udaljen deponij za zbrinjavanje otpada, na odlagalište M. uz istovar uz jediničnu cijenu od 34,00 kn bez uračunatog PDV-a, a zbrajanjem tih iznosa dobivena je ukupna cijena za m3 saniranog otpada od 80,00 kn kojem iznosu je pridodan PDV od 25% u iznosu od 20,00 kn ili ukupno iznos od 100,00 kn. Tužitelj je odradio za tuženika odnosno sanirao količinu od 5.408 m3 otpada te je tuženik nesporno platio tužitelju iznos od 350.000,00 kn za izvršene radove od strane tužitelja za ukupno 3.500 m3 saniranog otpada te tužitelju nisu plaćeni radovi za sanaciju otpada u količini od 1.908 m3. Potraživanje tužitelja za naknadno izvedene radove prema tuženiku koji nisu obuhvaćeni ugovorom o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016. je iznos od 152.640,00 kn uz 38.160,00 kn PDV-a ili ukupno iznos od 190.800,00 kn za radove koje je tužitelj završio 19. srpnja 2016., a kako je okončana situacija br. 20LJ/1 izdana 1. ožujka 2017. to da se za ove naknadne radove uzima da je zatraženi iznos dospio na plaćanje istog dana 1. ožujka 2017. tako da tužitelju pripadaju zatezne kamate od 2. ožujka 2017. kako je to tužitelj i zatražio. Kao osnovu svog potraživanja tužitelj je naveo da se radi o stjecanju bez osnove na strani tuženika jer da je imovina tuženika povećana za novčani iznos za koji je imovina tužitelja umanjena te po osnovi neplaćene količine obavljenih radova nastalih izvođenjem radova na sanaciji divljeg odlagališta otpada G. u naselju D.

 

              2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu ističući kako je isti neosnovan, predlažući tužbeni zahtjev odbiti i naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka. Tuženik je naveo kako tužitelj potražuje iznos od 190.800,00 kn na ime izvršenih radova za sanaciju otpada u količini od 1.908 m3, koji radovi nisu bili predmet ugovora o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016. već da se radi o naknadno izvedenim radovima sanacije deponija, pa kako stranke nisu zaključile za te radove ugovor, to je tuženik predložio izvesti dokaze i to saslušanjem svjedoka S. B. i Z. B. uz napomenu kako tužitelj nije dostavio troškovnik radova pa da je u postupku potrebno utvrditi koji i kakvi radovi su izvedeni te vrstu, količinu i cijenu radova na sanaciji odlagališta otpada.

 

              3. Očitovanju na odgovor na tužbu tužitelj je istakao kako troškovnik radova koji se odnosi na naknadne radove sanacije izvan radova obuhvaćenih predmetnim ugovorom o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016. između stranaka nije sačinjen iz razloga što je iz priloženog troškovnika uz taj pisani ugovor vidljivo na koji način se formirala jedinična cijena po m3 saniranog otpada. Količinu izvedenih radova te odvezenog i saniranog otpada tužitelj je dokazao prilaganjem svih pratećih listova za otpad te je dokazao ukupno saniranu količinu od 5.408 m3, te da je razlika vrijednosti od početnog ugovora do potpune sanacije divljeg deponija, upravo količina od 1.908 m3. Naknadne radove je zatražio i odobrio tadašnji načelnik Općine D. S. B. i bio je upućen koliko se dodatna količina otpada sanira.

 

              4. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave koje se nalaze u spisu i to: Ugovor o izvođenju radova broj E-BV-01/16 kojeg su zaključili kao naručitelj radova OPĆINA D. i tužitelj LJ. d.o.o., 26. veljače 2016. (stranice 5-11 spisa), Okončana situacija na iznos od 350.000,00 kn (stranica 12 spisa), Troškovnik radova na sanaciji divljeg odlagališta – G. u naselju D. (str. 13 spisa), prateći listovi za otpad od 1.3.2016. do 19.7.2016. (stranice 14 – 351 spisa), Tužba u predmetu ovog suda P-270/2020 uz Ugovor o izvođenju radova broj E-JN-02/17, uz Troškovnik (stranice 368 – 381 spisa), Zapisnici Ministarstva od 20. srpnja 2016., od 16. prosinca 2015. i od 16. veljače 2016. (stranice 382 – 389 spisa).

Sud je izveo dokaze saslušanjem svjedoka S. B. (stranice 392 i 393 spisa), Z. B. (stranica 394 spisa) te svjedoka D. C. (stranice 394 i 395 spisa), a zbog istaknutog prigovora litispendencije, sud je pregledao spis ovog suda poslovni broj P-270/2020.

Tužitelj je odustao od izvođenja dokaza financijskog vještačenja, nakon što je tuženik podneskom od 12. listopada 2022. potvrdio kako utuženi iznos kojeg je tužitelj utužio u ovom postupku odgovara knjigovodstvenoj evidenciji tuženika i u odnosu na količinu i u odnosu na cijenu radova.

 

              5. Na temelju ocjene dokaza izvedenih u ovom postupku, pregleda isprava koje se nalaze u spisu kao i očitovanja stranaka tijekom postupka te iskaza saslušanih svjedoka, odlučeno je kao u izreci zbog slijedećih razloga:

 

              6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 190.800,00 kn / 25.323,51 EUR sa zateznim kamatama od 2.3.2017. do isplate, za naknadno obavljene radove na sanaciji divljeg odlagališta G. u naselju D., koji naknadni radovi nisu ugovoreni Ugovorom o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016. (kod tuženika zavedeni pod Klasa: 305-01/16-01/03, Urbroj: 2180/04-02/1-16-10 od 26. veljače 2016.), koje je radova tužitelj obavio za tuženika prema usmeno zaključenom ugovoru za izvođenje tih naknadnih radova u smislu članka 294. Zakona o obveznim odnosima te je taj usmeni ugovor valjan što su potvrdili svjedoci saslušani u ovom postupku te sam tuženik.

 

              7. U postupku je utvrđeno slijedeće:

- da su stranke iz ovog postupka bile u poslovnom odnosu temeljem više zaključenih pisanih ugovora u vezi izvođenja radova;

- da su tužitelj i tuženik 26. veljače 2016. zaključili ugovor o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016., kod tuženika zavedeni pod Klasa: 305-01/16-01/03, Urbroj: 2180/04-02/1-16-10 od 26. veljače 2016. čiji predmet je izvođenje radova na sanaciji divljeg odlagališta – G. u naselju D. te da je vrijednost ugovorenih radova zajedno sa PDV-om u iznosu od 350.000,00 kn kao i da je opseg i vrsta ugovorenih radova određena ugovornim troškovnikom koji je sastavni dio predmetnog Ugovora o izvođenju radova;

- da su predmetnim ugovorom i to člankom 10. ugovoreni nepredviđeni radovi na način da će se cijena između stranaka zajednički utvrditi na osnovu prosječnih normi u građevinarstvu uz primjenu tržišnih cijena potrebnih materijala i s primjenom faktora F=5 (pet) na bruto satnice radnika;

- da je tužitelj po zahtjevu tuženika, a obzirom na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Ministarstva od 16. prosinca 2015. kojim je Općini D. određen rok od 60 dana za uklanjanje zatečenog otpada koji je odbačen u okolišu te zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru istog Ministarstva od 16. veljače 2016. naloženo uklanjanje i daljnje zbrinjavanje uklonjenog otpada za slučaj da se zateknu vrste otpada koje spadaju u posebne kategorije otpada da takav otpad mora predati osobi koja ima odgovarajuću dozvolu koja je propisana odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, usmenim ugovorom kojeg su zaključili raniji načelnik Općine D. S. B. sa tuženikom, što nije sporno između stranaka i to za naknadno obavljene radove, odnosno viškove radova;

- iz iskaza saslušanog svjedoka S. B. na ročištu za glavnu raspravu od 26. rujna 2022. razvidno je da se prigodom izvođenja radova sanacije ilegalnog deponija pojavila potreba za izvođenjem dodatnih radova po tužitelju, a u korist tuženika za koje radove stranke nisu zaključile aneks pisanog ugovora niti su zaključile poseban ugovor, a koje radove je izvodio tužitelj. Navedena potreba za dodatnim radovima da se pojavila nakon što je sanitarna inspekcija pregledala već izvedene radove na sanaciji deponija te da je ista bila nezadovoljna utvrđenim i kaznila je kako tuženika tako i odgovornu osobu kod tuženika odnosno svjedoka kao načelnika Općine D. i ista je naložila daljnju sanaciju tog deponija zbog čega je i naloženo od strane Općine D. i svjedoka kao tadašnjeg načelnika općine izvršenje daljnje sanacije kako bi se udovoljilo nalogu sanitarne inspekcije, što je tužitelj prihvatio i nastavio sanirati ilegalni deponij. Naknadno je ponovno na taj deponij pristupila sanitarna inspekcija, nakon što je tužitelj izveo dodatne radove i utvrdila da je ilegalni deponij saniran. Svjedok je potvrdio kako je tužitelju dao usmeni nalog za izvođenje tih dodatnih radova te je za takav usmeni nalog imao ovlasti kao načelnik Općine D. budući da je mogao zaključivati ugovore do vrijednosti od 500.000,00 kn, a naknadno ugovoreni radovi nisu bili u tom iznosu;

- iz iskaza saslušanog svjedoka Z. B. kao nadzornog inženjera za obavljanje građevinskih radova na području Općine D. razvidno je kako je taj svjedok obavljao nadzor u izvođenju radova koje je tužitelj izvodio za tuženika i to o odvozu materijala koji je bio odvožen na divlje odlagalište i isto prevezeno i sanirano na deponiju K. koje je legalno odlagalište za prikupljanje otpada. Potreba izvođenja tih radova proizašla je iz naloga sanitarne inspekcije za sanaciju tog divljeg ilegalnog odlagališta te je Općina D. zaključila ugovor sa saniranje tog ilegalnog deponija na procijenjeni financijski iznos u vezi obavljanja radova od strane tužitelja od ukupno 350.000,00 kn do kojeg iznosa se došlo procjenom na terenu prisutne količine otpada kojeg je trebalo odvesti, koji otpad se sastojao od krupnog otpada i od zemljanog materijala iz iskopa te je Općina D. smatrala da će prema nalogu sanitarne inspekcije biti dovoljno samo odložiti na odlagalište krupni otpad i dio zemljanog materijala, dok ostatak zemljanog materijala je smatrala da će biti dovoljno samo ostaviti na tom ilegalnom deponiju poravnavajući teren. Budući da sanitarna inspekcija nije bila zadovoljna izvršenim radovima i naložila je daljnju sanaciju da se i zemljani materijal iskopa i posebno sanira na legalnom deponiju K., to se za te viškove radova ponovno angažirao tužitelj koji je te radove obavljao na način da je imao otpremnice koje je za Općinu D. potpisivao komunalni redar i istima je potvrđena količina odvezenog materijala, a te otpremnice je ponovno potvrđivao deponij K. čime je potvrđena količina predanog materijala;

- iz iskaza saslušanog svjedoka D. C. komunalnog redara zaposlenog kod tuženika, razvidno je kako je njegova zadaća bila nadzor u vezi s odvozom deponiranog otpada kamionima tužitelja na deponij M. kojim upravlja Čistoća cetinske krajine, koji deponij se nalazi na poznatom K. te je potvrdio sve prateće listove za otpad koji su priloženi spisu i koji su ovjereni pečatima Općine D. i deponija M., a tim pratećim listovima je utvrđena količina odvezenog materijala, dok je navedeni svjedok kao komunalni redar vršio nadzor po nalogu načelnika Općine D. S. B.;

- da je sud pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-270/2020 a sukladno priloženoj tužbi iz tog spisa i Ugovora o izvođenju radova broj E-JN-02/17 od 24. svibnja 2017. sud utvrdio kako se potraživanje tužitelja iz ovog postupka odnosi na naknadno izvedene radove tužitelja na sanaciji divljeg odlagališta – G. u naselju D., a predmet postupka koji se vodi u predmetu ovog suda poslovni broj P-270/2020 odnosi se na potraživanje tužitelja na ime dodatnih radova i to uklanjanja i odvoza veće količine kameno-zemljanog materijala (iskopa) koje je zbog konfiguracije terena trebalo iskopati i odvesti s projektirane trase i to prije nastavka obavljanja radova koji su ugovoreni naprijed navedenim Ugovorom od 24. svibnja 2017. i to radi izvođenja građevinskih radova proširenja i nastavka ulice G. u D. p., zaseok B. u D., dakle sud je utvrdio da se ne radi o istovjetnoj tražbini tužitelja te da nema litispedencije radi čega je tuženikov prigovor litispedencije neosnovan, a za napomenuti je da u tom prigovoru tuženik do kraja postupka nije ustrajao;

- da je tuženik u podnesku od 12. listopada 2022. sukladno iskazima svjedoka Z. B., koji je u svom iskazu istakao da se pojavila potreba za izvođenjem viškova radova po tužitelju koji je taj višak radova obavio na način da je tužitelju otpremnice potpisivao komunalni redar Općine D. na koji način je potvrđena količina odvezenog materijala te da je iste otpremnice potvrđivao deponij K., čime je potvrđena količina predanog materijala na odlagalište, kao i iz iskaza D. C., koji je pregledom pratećih listova potvrdio da je potpisivao i pečatirao pečatom Općine D. prateće listove koji su se odnosili na odgovarajuće količine odvezenog materijala na deponij, a da je tuženik pregledom svoje knjigovodstvene evidencije istakao da utuženi iznos odgovara po količini i cijeni izvedenih viškova radova po tužitelju.

 

              8. Izvedenim dokazima, poglavito saslušanjem svjedoka Z. B., S. B. i D. C., sud je utvrdio da su stranke iz ovog postupka po tužitelju i po S. B., ranijem načelniku Općine D., sklopile usmeni ugovor u smislu članka 294. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 dalje ZOO-a), odnosno ugovor za čije se sklapanje zahtjeva pisani oblik, jer se radi o naknadnim radovima koji proizlaze iz pisanog Ugovora o izvođenju radova broj E-BV-01/16 od 26. veljače 2016., za čije sklapanje ugovora o naknadnim radovima je potreban pisani oblik, koji nije sklopljen, ali se ovaj usmeni ugovor smatra valjanim iako nije sklopljen u pisanom obliku, ako su ga ugovorne strane ispunile u cijelosti ili u pretežitom dijelu.

Tužitelj je tijekom ovog postupka dokazao da su naknadno usmeno ugovoreni radovi između tužitelja i tuženika obavljeni radovi od strane tužitelja, a po nalogu tuženika, i to naknadni radovi na sanaciji divljeg odlagališta otpada G. u naselju D., koji radovi su u vezi predmetnog ugovora što su stranke i potvrdile u ovom postupku.

             

              9. Provedenim postupkom sud je utvrdio da je tuženik naručio od tužitelja naknadno izvođenje radova na sanaciji odlagališta otpada G., koje naručene radove je tužitelj izveo za tuženika što su potvrdili i saslušani svjedoci i sam tuženik u podnesku od 12. listopada 2022.

 

              10. U smislu članka 219. stavak. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP-a) svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

 

              11. Prema članku 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Pravila o teretu dokazivanja u osnovi su pravila materijalnog prava, koje je mjerodavno za ocjenu osnovanosti istaknutog kako tužbenog zahtjeva tako i prigovora.

 

              12. Budući je tužitelj izvedenim dokazima, dokazao da je sa tuženikom imao zaključen usmeni ugovor o izvođenju naknadnih radova na sanaciji predmetnog odlagališta G. u naselju D., da je naknadne radove tužitelj izveo za tuženika u vezi kojih radova tuženik nije imao prigovore tužitelju, da je količina izvedenih radova po tužitelju utvrđena sukladno parametrima iz Ugovora o izvođenju radova br. E-BV-01/16, da tuženik količinu izvedenih radova od 1.908 m3 na kraju ovog postupka nije osporavao, niti je osporavao kvalitetu izvedenih radova, ali tijekom postupka tuženik nije dokazao da je navedene radove platio tužitelju, iako je potvrdio da je tuženik količinu i visinu naknadno izvedenih radova po tužitelju, unio u knjigovodstvene evidencije tuženika.

Stoga je sud točkom I. izreke presude naložio tuženiku isplatu zatraženog iznosa od 190.800,00 kn / 25.323,51 EUR jer su se ispunile pretpostavke propisane odredbom članka 221.a ZPP-a u vezi sa člankom 613. ZOO-a.

 

              13. Osim što je sud naložio isplatu glavnog duga u naprijed navedenom iznosu koju tražbinu tuženik kao dužnik nije podmirio tužitelju po dospijeću kako ga je odredio tužitelj u tužbi, tuženik je dužan platiti i zatezne kamate u smislu odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a prema kojoj odredbi dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, a koje kamate teku od dospijeća tražbine tužitelja do isplate, čije dospijeće je tužitelj označio u tužbi, a tuženik dospijeću tražbine tužitelja nije prigovorio, pa tužitelju pripadaju zatezne kamate od 2.3.2017. do isplate, po stopi koja je propisana odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a, koja stopa se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, koju stopu zatezne kamate je sud brojčano izrazio i unio u točku I. izreke presude budući se radi o primjeni materijalnog prava, a tijekom postupka se stopa zatezne kamate mijenjala sukladno izmjenama Zakona o obveznim odnosima.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke presude.

 

              14. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje OT), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18) te Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 53/19 i 92/2021) sve sukladno popisu troška tužitelja i vrijednosti predmeta spora.

 

              15. Tužitelju, kojeg zastupa odvjetnik kao punomoćnik, u trošak parničnog postupka sud je odmjerio trošak sastava tužbe od 25.11.2020. – 250 bodova ili iznos od 3.750,00 kn (Tbr. 7/1 OT), za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo ili su se izvodili dokazi i to od 7.3.2022., od 11.5.2022., od 26.9.2022. i od 5.12.2022., svako po 250 bodova – ukupno 1.000 bodova ili iznos od 15.000,00 kn (Tbr. 9/1 OT) te za sastav obrazloženih podnesaka od 3.3.2021., od 19.4.2022. i od 13.10.2022., svaki po 250 bodova – ukupno 750 bodova ili iznos od 11.250,00 kn (Tbr. 8/1 OT) ili ukupno iznos od 30.000,00 kn, kojem iznosu je pridodan PDV od 25% u iznosu od 7.500,00 kn (Tbr. 42 OT) te sudska pristojba za tužbu u iznosu od 1.129,00 kn i sudska pristojba za presudu u zatraženom iznosu od 1.129,00 kn ili sveukupno je tužitelju odmjeren parnični trošak u iznosu od 39.758,00 kn / 5.276,79 EUR, sve sa zateznom kamatom od dana donošenja ove presude do isplate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a.

Slijedom navedenog, za troškove parničnog postupka riješeno je kao u točki II. izreke presude.

 

              16. Sukladno odredbama članka 43. i članka 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) iznosi u uvodu i izreci ove presude iskazani su i u valuti EUR.

 

 

U Splitu 3. veljače 2023.

 

Sudac

Nevenka Marunica,v.r.

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave ove presude.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu