- 1 -              III Kr 4/2023-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 4/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog A. T. zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 21. ožujka 2022., broj K-99/21-25, i presuda Županijskog suda u Osijeku od 27. svibnja 2022., broj Kž-256/2022-4, u sjednici održanoj 2. veljače 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

              Odbija se zahtjev osuđenog A. T. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 21. ožujka 2022., broj K-99/21-25, i presuda Županijskog suda u Osijeku od 27. svibnja 2022., broj Kž-256/2022-4, A. T. je proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv imovine – prijevare, iz članka 236. stavak 1. KZ/11., pa je na temelju te zakonske odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju dvije godine.

 

2.              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđeni A. T., putem branitelja A. M., odvjetnika iz O. ureda A. M. iz Z., zbog razloga predviđenih u članku 517. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.). Predlaže se ukinuti pravomoćnu presudu, te predmet vratiti na ponovni postupak pred prvostupanjskim sudom.

 

3.              Postupajući u skladu s člankom 518. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.-I), spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je podnijelo odgovor na zahtjev s prijedlogom odbiti zahtjev kao neosnovan.

 

4.              Odgovor na zahtjev dostavljen je osuđeniku i njegovom branitelju.

 

5.              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je neosnovan.

 

5.1.              Podnositelja zahtjeva se upućuje na odredbu članka 517. stavak 1. ZKP/08., kojom je propisano da se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika predviđene u čl. 469. toč. 1. do 4. ZKP/08., ili zbog povrede iz toč. 5. tog članka ako se prekoračenje ovlasti odnosi na odluku o kazni, djelomičnoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili predmeta. Zahtjev se, nadalje, može podnijeti i zbog povrede odredaba kaznenog postupka predviđenih u čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 9. i 10., odnosno zbog povrede iz čl. 468. st. 2. ZKP/08., ili zbog sudjelovanja u odlučivanja u drugom, odnosno trećem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti, odnosno zbog toga što je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraćeno da na raspravi upotrebljava svoj jezik. Naposljetku, zahtjev se može podnijeti i zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi, odnosno zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu. Ukoliko je osuđenik pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom, zahtjev se može podnijeti primjenom odredbe čl. 515. st. 1. ZKP/08.

 

5.2.              Zbog drugih se razloga ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnijeti.

 

6.              Podnositelj zahtjeva, specificirajući razloge iz čl. 517. st. 1. toč. 3. ZKP/08., tvrdi kako je ostvarena povreda prava okrivljenika na obranu na raspravi i povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, koja povreda je mogla utjecati na presudu. Premda, netočno, tvrdi da je protiv prvostupanjske presude osuđeni T. uložio žalbu samo zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i odluke o kazni, iz sadržaja žalbe (list 262-263 spisa) proizlazi da je podnesena iz svih žalbenih osnova.

 

7.              Netočna je tvrdnja da drugostupanjski sud „... nije odgovorio na sve žalbene navode ...“., uslijed čega nije ostvarena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, na koju povredu upire podnositelj zahtjeva.

 

7.1. U žalbi na prvostupanjsku presudu, u odnosu na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, žalitelj je samo prepisao odredbu čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. Stoga je drugostupanjski sud naveo kako takav, paušalan, navod žalbe nije osnovan. Istaknuo je da je prvostupanjski sud, u pogledu subjektivnih obilježja kaznenog djela prijevare, jasno naveo dostatne razloge, uslijed čega je netočan žalbeni navod o ostvarenoj bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka. Očitujući se na navode žalbe vezane uz pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, drugostupanjski sud je pošao od utvrđene činjenice da je optuženik, u cijelosti, priznao objektivni učin kaznenog djela. Potom je ocijenio pravilnim utvrđenje prvostupanjskog suda kako je iskaz oštećenika vjerodostojan, te u suglasju sa iskazom ispitane svjedokinje i materijalnom dokumentacijom (preslikom zahtjeva za zasnivanje pretplatničkog odnosa, ispisom računa Trgovačkog društva A. H. ispostavljenom pretplatniku M. V. itd.). Odgovarajući na navode žalbe, Županijski sud u Osijeku je rezimirao utvrđene činjenice i zaključio da se „... u sveukupnom postupanju optuženika očituje izravna prijevarna namjera ...“. Prihvatio je utvrđenja prvostupanjskog suda, te jasno izložio da su u radnjama optuženika sadržana sva bitna obilježja kaznenog djela prijevare. Naposljetku je istaknuto kako je prvostupanjski sud „... na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio kazneni zakon ...“, a za svoju odluku dao „... valjane, logične, provjerljive, uvjerljive i dostatne razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud ...“. Potom se drugostupanjski sud, detaljno, očitovao i na navode žalbe vezane uz odluku o kazni.

 

7.2.              Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08., Županijski sud u Osijeku, kao drugostupanjski sud, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, a na koje povrede pazi po službenoj dužnosti.

 

8.              Suprotno tvrdnjama podnositelja zahtjeva, Županijski sud u Osijeku, kao sud drugog stupnja, sukladno čl. 487. st. 1. ZKP/08., u obrazloženju svoje odluke ocijenio je sve žalbene razloge, a to što sud drugog stupnja nije prihvatio žalbene navode optuženika, ne predstavlja istaknutu povredu odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku.

 

9.              Kao što je to već navedeno, u žalbi na prvostupanjsku presudu osuđenik je, u odnosu na navodno ostvarenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, istaknuo samo povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. Netočnom tvrdnjom u zahtjevu kako pravomoćna presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, premda sadrži dostane, razumne i jasne razloge, podnositelj zahtjeva u stvari upire na povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08., zbog koje se ovaj izvanredni pravni lijek, primjenom citirane odredbe čl. 517. ZKP/08., ne može podnijeti.

 

10.              Podnositelj zahtjeva, nadalje, navodi da je izvanredni pravni lijek podnio i "… zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi…", te ovo obrazlaže navodno pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem ("… potrebno je saslušati svjedoka S. Š. … oštećenika treba ponovno ispitati … iz provedenih dokaza uopće ne proizlazi nesporno da bi upravo A. T. počinio terećeno kazneno djelo…").

 

10.1.              Kako se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude ne može podnijeti zbog prigovora činjeničnim utvrđenjima, to se nastoji ishoditi odluka suda u trećem stupnju, protivno citiranoj odredbi čl. 517. ZKP/08.

 

11.              Svoje nezadovoljstvo rezultatima dokaznog postupka i utvrđenim činjeničnim stanjem, podnositelj potpuno promašeno kvalificira povredom prava na obranu na raspravi.

 

11.1.              Međutim, ono što je odlučno za istaknutu povredu to je primjena odredbe članka 517. stavak 2. ZKP/08. Naime, ova odredba jasno propisuje da se u zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, istaknuta povreda prava okrivljenika može isticati samo ako je bila istaknuta u žalbi protiv prvostupanjske presude. Kako pregledom žalbe (list 262-264 spisa) proizlazi da se osuđenik nije žalio zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi, ovim izvanrednim pravnim lijekom podnositelj zahtjeva nije mogao isticati konkretnu povredu.

 

12.              S obzirom na izloženo, a primjenom odredbe čl. 519. u svezi čl. 512. ZKP/08.-I, odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 2. veljače 2023.