Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 7/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. P. iz M. O. ... , kojeg zastupa punomoćnik A. C., odvjetnik u Z., protiv tuženika A. o. d.d. Z., OIB ... , kojega zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva G. i p. u Z., S. , radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-629/2021-2 od 15. rujna 2021., kojom je djelomično ukinuta i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pn-12/2020 od 19. svibnja 2021., u sjednici održanoj 1. veljače 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-629/2021-2 od 15. rujna 2021. u dijelu u kojem je preinačena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pn-12/2020 od 19. svibnja 2021. i tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom (pod I.b.) kao i u dijelu odluke o trošku.
II.O trošku postupka pred ovom sudom odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime izgubljenog uzdržavanja 166.093,15 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na pojedine obroke od 15. svibnja 2004. do 15. prosinca2009.
2. Presudom suda drugog stupnja odlučeno je:
„Žalba se uvažuje te se presuda Općinskog suda u Metkoviću broj Pn-12/2020 od 19. svibnja 2021.:
a) ukida u dijelu kojim je tužitelju dosuđena svota od 61.441,01 kn što se odnosi na izgubljeno uzdržavanje i to preko mjesečnog iznosa od 1.549,70 kn u razdoblju od lupnja 2004. do prosinca 2009. i u tom dijelu tužba odbacuje
b) preinačuje
- u dijelu kojim je tuženiku naloženo plaćanje svote od 104.562,14 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog mjesečnog obroka pa do isplate tako da se taj dio tužbenog zahtjeva odbija kao neosnovan,
- u odluci o parničnim troškovima tako da glasi:
"Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.".
3. Protiv presude suda drugog stupnja, dakle u dijelu u kojem je preinačena presuda suda prvog stupnja i tužitelj odbijen s dijelom zahtjeva tužitelj podnosi reviziju dopuštenu rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-5426/21 od 13. srpnja 2022. zbog pitanja:
„1.„Je li pravno dopušteno visinu imovinske štete zbog izgubljenog uzdržavanja umanjiti za prihode koje bi oštećenik mogao ostvariti naslijeđenom imovinom, iznajmljivanjem ili bavljenjem nekom trgovačkom djelatnošću, odnosno pružanjem usluga najma ili bilo kojim drugim prihodom od imovine koju je naslijedio iza poginulog uzdržavatelja?
2. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP ukoliko je u svojoj presudi preocjenio visinu prihoda koji je poginuli uzdržavatelj trošio na uzdržavanje oštećenika, ako pri tome nije dao konkretne razloge zbog čega je izvršio takvu preocjenu?“.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. U ovoj fazi postupka nije sporno da je u prometnoj nesreći koja se dogodila ... u mjestu S., Općina M., Bosna i Hercegovina, smrtno su stradali A. P.1 i A. P.2 roditelji tužitelja M. P., a sin i nevjesta N. P. i pok. M. P.. Kritične prigode A P1. je upravljao vozilom marke Š. O., registarske oznake ... , a supruga je bila putnik u vozilu. Do prometne nesreće je došlo zbog toga što je A. P.1 prešao vozilom na drugi kolnički trak i sudario se s teretnim vozilom koje je dolazilo iz suprotnog pravca registarske oznake ... , dakle, do sudara je došlo s teretnim vozilom registriranim u Bosni i Hercegovini. A. P.1 je bio isključivi krivac za nastanak prometne nesreće, a vozilo kojim je upravljao bilo je osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika policom broj ... . Mjerodavno pravo u konkretnom slučaju sukladno odredbi čl. 3. i čl. 4. Haške konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nesreće na cestama i 1971. („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 4/94) jesu propisi iz oblasti obveznog prava Bosne i Hercegovine (Federacija BiH).
7. Predmet spora je potraživanje tužitelja s naslova izgubljenog uzdržavanja.
8. U tijeku postupka utvrđene se i slijedeće činjenice:
- da je plaća djelatnika koji je radio na radnom mjestu pok. A. P.2 5.864,00 kn mjesečno, a pregledom potvrde HZZ Središnja služba od 18. listopada 2006. je utvrdio da bi A. P.2 u rujnu 2006. ostvarila neto plaću od 6.622,59 kn;
- da je tužitelj naslijedio stan na području D. R. a da se najamnina sličnih stanova na području Grada O. mjesečno kreće u rasponu 500,00 kn do 1.200,00 kn;
- da je tužitelj u utuženom razdoblju pohađao ... fakultet kao redoviti student te stanovao kod privatne osobe jer u D. nema studentskog centra, da je mjesečno plaćao 1.500,00 kn na ime najamnine, a da se hranio u studentskoj menzi;
- da je tužitelju priznata obiteljska mirovina u iznosu od 850,30 kn, a prema potvrdi od 2. studenog 2006. mirovina iznosi 1.762,10 kn;
- da je vještak financijske struke R. D. u svom nalazu naveo kako visina izgubljenog uzdržavanja tužitelja u razdoblju od ... do 1. prosinca 2009. 166.093,15 kn, a da je kod izračuna uzeo da je ostvario mirovinu od 850,00 kn ali da nije uzeo u obzir koliki bi prihod tužitelj mogao ostvariti od najma stana u D. R., s tim da je podrobno analizira troškove tužitelja tijekom studiranja u D.,
- da otac tužitelja nije ostvarivao prihode pred prometnu nesreću;
- da je tužitelj bio redovan student tijekom godine 2007/2008, a da je 2009/2010 imao status izvanrednog studenta, da je 30. rujna 2010. diplomirao;
- da je mirovina tužitelja iznosila kroz utuženo razdoblje od 1.545,01 kn do 2.310,16 kn;
- da je plaća majke iznosila 6.622,56 kn;
- da je tužitelj mogao ostvariti prihod od iznajmljivanja dvosobnog stana u D. R. zasigurno u iznosu od 850,00 kn s obzirom na podatak Porezne uprave, Područnog ureda S., Ispostava O., o najamnini za takve stanove u O. u rasponu od 500,00 kn do 1.200,00 kn.
9. Sud drugog stupnja odbijajući zahtjev tužitelja polazi od pravnog shvaćanja da je tužitelj mogao ostvarivati prihod od iznajmljivanja stana kojeg je naslijedio i tako priskrbiti sredstva za svoje uzdržavanje koje gubi zbog smrti roditelja te da mu stoga ne pripada pravo na utužene iznose.
10. Ovaj sud ne prihvaća takvo pravno shvaćanje.
11. Prema odredbi čl. 194. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 - dalje: ZOO) osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovno pomagao ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja. Naknada štete nadoknađuje se u obliku novčane rente, a iznos rente odmjerava se s obzirom na okolnosti slučaja, a koji ne može biti viši od onog iznosa koji bi oštećenik dobio od poginulog da je ostao na životu.
12. O pitanju eventualnog uračunavanja prihoda oštećenog glede utvrđivanja visine naknade štete ovaj sud izrazio je više pravnih shvaćanja pa tako:
- u odluci poslovni broj Rev-1153/04 od 27. siječnja 2005. rečeno je da iznos stipendije koju poslodavac daje kao pomoć djetetu svog poginulog radnika ne uzima se u obzir kod utvrđivanja iznosa izgubljenog uzdržavanja,
- u odluci poslovni broj Rev-304/89 od 22. lipnja 1989. rečeno je da naknada štete zbog izgubljenog redovnog pomaganja pripada punoljetnom djetetu koje je roditelj za života redovno pomagao neovisno o tome bi li prema odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima imao pravo zahtijevati uzdržavanje,
- u odluci poslovni broj Rev-1836/86 od 26. veljače 1987. rečeno je da za priznavanje prava na naknadu štete zbog izgubljenog uzdržavanja osobi kojoj je poginuli pridonosio za uzdržavanje nije odlučno ima li ta osoba sredstava za život, odnosno je li sposobna za rad, već je odlučno je li tu osobu poginuli uzdržavao ili redovno pomagao,
- u odluci poslovni broj Rev-944/08 od 8. rujna 2009. za rečeno je da za priznavanje prava na naknadu štete zbog izgubljenog uzdržavanja osobi koju je poginuli uzdržavao nije odlučno ima li ta osoba sredstava za život, odnosno da li je sposobna za rad.
13. Slijedom navedenog uvažavajući stabilnu i dosljednu sudsku praksu ovog suda, ovaj sud reafirmira dosadašnju sudsku praksu i odgovarajući na prvo pitanje izražava slijedeće pravno shvaćanje:
U određivanju iznosa visine štete na ime izgubljenog uzdržavanja u vidu novčane rente nije odlučno ostvaruje li oštećeni ili može li ostvarivati prihode od vlastite imovine, već je jedino odlučno je li poginuli doprinosio za uzdržavanje oštećenog ili je li ga redovno pomagao i u kojem iznosu.
14. S obzirom na odgovor i izraženo pravno shvaćanja glede prvo postavljenog pitanja odgovor i na drugo pitanje je potvrdan ali istovremeno i neodlučan za odluku u konkretnom sporu u ovoj fazi postupka.
15. Zbog svega gore iznesenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 395. ZPP-a jer sud drugog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa nije utvrdio sve odlučne činjenice.
16. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. ZPP-a.
|
|
|
Predsjednik vijeća: mr. sc. Dražen Jakovina, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.