Poslovni br.: Ref 13 P: Pr-6079/2021-15

Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex Vojarna Sv. Križ

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu,
u pravnoj stvari tužitelja I. T., OIB: …, iz S., zastupanog po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika
H. z. z. m. o., Z., P. s. u
S., OIB: , zastupan po ravnatelju I. S., a on po
punomoćnici Ž. M., dipl. pravnik, radi isplate, nakon glavne i javne
rasprave održane 15. prosinca 2022. u prisustvu zamjenice punomoćnice tužitelja
A. R., odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika, objavljene 1. veljače

2023.,

p r e s u d i o j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi :

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od svibnja 2016.g. do
siječnja 2017.g. u ukupnom iznosu od 337,65 € / 2.543,99 kuna zajedno s
pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 38,84 € teče od 16. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 38,84 € teče od 16. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 38,84 € teče od 16. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 39,03 € teče od 16. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 39,02 € teče od 16. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 39,02 € teče od 16. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 39,02 € teče od 16. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 39,02 € teče od 16. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 26,01 € teče od 16. veljača 2017.
do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate
određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,
osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima."

2 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi na isplatu zakonske zatezne
kamate tekuće na svaki prethodni mjesečni iznos od petnaestog do šesnaestog u
idućem mjesecu.

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak ovog
postupka u iznosu od 5.156,25 kn / 684,35 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom
koja na taj trošak teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi
koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 11.6.2021. podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi da je u utuženom
razdoblju bio zaposlenik tuženika koji predstavlja javnu službu u smislu odredbi iz čl.

2. Zakona o plaćama i javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Nadalje, navodi da je

23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i S.j.s.
sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom je
ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i to po 6% u

2007., 2008. i 2009. Međutim, zbog nastupa recesije Vlada Republike Hrvatske i
Sindikati sklopili su Dodatak Sporazumu 13. svibnja 2009. (dalje: Dodatak
Sporazumu) kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. za iznos od

5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. odgođeno
sukladno čl. III. Dodatka Sporazumu. Odredbama čl. IV.-V. Dodatka Sporazumu
ugovoreno je daljnje postupno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim
službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Nadalje navodi da su dana

26. listopada 2011. su također između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih
službi sklopljeni i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće (dalje:
IDDS), usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011, a koji dokument
predstavlja osnovu predmetne tužbe. Prema čl. XI. st. 4. IDDS-a ugovoreno je
trajanje istog pet godina, a sukladno pravilima o produženoj primjeni kolektivnih
ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu je primjena Izmjena Dodatka Sporazumu
istekla 26. siječnja 2017. Također ističe kako su Vlada Republike Hrvatske i S.
j.s. 28. prosinca 2012. usvojili i Vjerodostojno tumačenje Izmjena, a radi
pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. istih. Tužitelj navodi da je
odredbom iz čl. III. Izmjena ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim
službama će iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene
prema ovim Izmjenama. Tužitelj navodi da je 28. kolovoza 2015. Državni zavod za
statistiku (dalje: DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015., prema kojoj je BPD realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju

2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a to je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4.
rujna 2015., dok je 27. studenog 2015. je DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP-a za treće tromjesečje 2015. po kojoj je realno povećanje BDP za 2,8% u
trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a što je potvrđeno i
procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. i 4. prosinca 2015., te obzirom da aritmetička

3 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

sredina naprijed navedenih dviju stopa BDP-a je upravo 2%, krajem 2015. ispunjen
je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, a obzirom su u tom mjesecu objavljeni
relevantni podaci DZS-a. Tužitelj je prethodno podnio tužbu kojom je predložio da se
rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi platne liste tužitelja za
razdoblje od svibnja 2016. do zaključno sa siječnjem 2017., uz prijedlog da se
presudom utvrdi da je tuženik dužan isplatiti tužitelju iznos koji bude utvrđen po
dostavljenoj dokumentaciji i provedenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju
na ime manje isplaćene naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom
zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do
isplate, osim zakonskih zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak, kao i da tužitelju isplati parnični trošak sa zateznom kamatom od
donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. U odgovoru na tužbu podnesenom 31.1.2022. tuženik navodi da tužitelj nije
dostavio ugovor o radu pa ističe prigovor promašene aktivne legitimacije. Tuženik,
nadalje osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao u potpunosti neosnovan te ističe
prigovor promašene pasivne legitimacije i prigovor zastare. Tuženik ističe da
kolektivni ugovor nije sklopljen na zakonit način, ističe prigovor ništetnosti Izmjena i
dopuna dodatka sporazumu, a time i Arbitražne odluke od 7.12.2011. Nadalje,
Vjerodostojnom tumačenju izmjena i dopuna dodatka sporazumu od 28.12.2012. da
nedostaje suglasnost volje, odnosno pristanak i potpis Sindikalnog sindikata
zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, slijedom čega su ti akti ništetni. Konačno,
tuženik ističe, da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbi čl. III Izmjena i dopuna
dodatka sporazumu.

3. Podneskom od 16.3.2022. tužitelj je nakon što je tuženik u spis dostavio
obračunske liste određeno postavio tužbeni zahtjev i za utuženo razdoblje zatražio
isplatu razlike plaće u bruto iznosu od 3.103,31 k, da bi podneskom od 13.10.2022.
nakon što je tuženik 1.4.2022. dostavio izračun razlike plaće u skladu s njim uredio
tužbeni zahtjev i zatražio isplatu ukupnog bruto iznosa od 2.543,99 kn.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem Izmjena i dopuna dodatku Sporazuma
o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. i arbitražne odluke od

7. prosinca 2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.
studenog 2006., Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009., Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama usvojenog dana 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-
a za drugo tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja
za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a
za treće tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4.prosinca 2015., a koji su
javno dostupni dokumenti na internetu, pročitan je izračun razlike plaće koji je izradio
tuženik (list 99), obračunske isprave za isplatu plaće i druga dokazna dokumentacija
priložena spisu.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama

4 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

sklopljenog 26. listopada 2011. i to za razdoblje od svibnja 2016. do zaključno sa
siječnjem 2017. u ukupnom iznosu od 2.543,99 kuna / 337,65 €.

7. Među strankama je sporno je li tužitelj aktivno, a tuženik pasivno legitimiran u
ovom postupku. Naime, tuženik ističe da tužitelj nije dostavio ugovor o radu kao
dokaz da je tužitelj u utuženom razdoblju bio u radnom odnosu kod tuženika.
Međutim, iz spisu priloženih obračunskih isprava za isplatu plaće jasno proizlazi da je
tuženik kao poslodavac u cijelom utuženom razdoblju isplaćivao tužitelju kao radniku
plaću po osnovi radnog odnosa pa proizlazi da prigovor nedostatka aktivne i pasivne
legitimacije nije osnovan.

8. Među strankama nije sporno da tuženik predstavlja javnu službu u smislu odredbe
članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama i da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću tužitelju prema osnovici od 5.108,84 kn. Nije sporna visina
tužbenog zahtjeva, s obzirom ga je tužitelj postavio u skladu s obračunom tuženika
prikazanom u tablici dostavljenoj u spis (list 99). Sporan je tijek zakonske zatezne
kamate.

9. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga te potom i način tumačenja
pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim
službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti
tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici od

5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a.

10. Prigovor zastare nije osnovan. Potraživanje tužitelja za svibanj 2016. dospijeva

15.6.2016. u smislu odredbe čl. 92. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14,
dalje ZR/14). Kako je odredbom čl. 139. ZR/14 propisano da potraživanja iz radnog
odnosa zastarijevaju za 5 godina i kako je tužitelj podnio tužbu 11.6.2021. proizlazi
da je tužba podnesena unutar zakonom propisanog roka od 5 godina i da nije
nastupila zastara potraživanja tužitelja, kako za svibanj 2016., tako i za mjesece koji
slijede.

11. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14., 127/17.,
98/19., 151/22., dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka., dok je odredbom st. 2. citiranog članka propisano kako se iznimno od
stavka 1. istog članka, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje
produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

12. Iz dokumentacije pročitane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i S.j.s. i to S.h.u., N.s.z. u srednjim školama Hrvatske, N.s.z. i
visokog obrazovanja, S.z.u.d.s.s.h.,
S.s.z.s.s.h., H.l.s.t,
H.s.s.m.s.m.t., te H.s.d.k.P: P.-6079/2021-15zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i

2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća
u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se
primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti S.j.s. zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te S.j.s. zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te
izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata
parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama
između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način
usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te S.j.s. koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28.
prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne
službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl.

1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj
Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011.

13. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u
javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09.), te je izmijenjenom odredbom čl. 2.
Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne
novine" broj: 124/09.) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje
Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o
izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u

6 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova
osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama.

13.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je osnovica
utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017.,
počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu
veljači 2017. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi
sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.studenog 2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

13.2. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“ Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj:
141/12, dalje: TKU/12) ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te
sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz
njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.
studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“

14. Kada govorimo o pravnoj valjanosti i pravnoj snazi Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD
Sporazuma, treba reći, da iz tih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da
su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u
javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše,
Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu
valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012. te nikad nije dovodila u pitanje
njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila
utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci
Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda
Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog
nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz
postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD
Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori
niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može
pozivati na ništetnost istih.

7 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

14.1. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma predstavljaju
valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-a/07, TKU-
a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o osnovici plaće
u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za određivanje
osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na
snazi do 26. siječnja 2017. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na
određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno
citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a. Vezano za primjenu čl. III IDD Sporazuma, treba
naglasiti, da odredbom čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD
Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26.
listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenje od 28. prosinca 2012. proizlazi
da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Identičan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.

14.2. Budući su nesporni podaci DZS, prema kojima je
zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a u drugom
tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem tromjesečju od 2,8%, a što daje
aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće tromjesečje objavljeni 4.
prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u
javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za prosinac

2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. i trajali su do zaključno s
plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do 15. veljače 2017.

15. Dakle, tuženik je u razdoblju od svibnja 2016. do zaključno sa siječnjem 2017.
tužitelju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a trebao je primijeniti
osnovicu od 5.415,37 kn pa je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj osnovici
za navedeno razdoblje.

16. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno
i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. ZPP-a te primjenjujući pravne izvore i odredbe
mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužitelj osnovano potražuje isplatu
razlike bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015. do zaključno sa siječnjem 2017. u
ukupnom bruto iznosu od 337,65 € / 2.543,99 kuna.

16.1. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupne iznose novčane
obveze dvojno iskazao u eurima i kunama, a pojedine mjesečne iznose u eurima-
službenoj valuti RH od 1.1.2023., a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2., u svezi s
čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" br. 57/22), Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u
Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 85/22) i Odluke o stopi konverzije kune u
euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

17. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata u skladu s
odredbom članka 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05.,
41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., dalje ZOO), osim u dijelu koji se
odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak,
sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom pa se na te iznose
zatezne kamate ne obračunavaju. Zatezna kamata teče od šesnaestog u idućem

8 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

mjesecu za prethodni mjesečni iznos do isplate jer iz odredbe čl. 92. st. 3. ZR-a
proizlazi da plaća dospijeva petnaestog u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa je
poslodavac u zakašnjenju ispunjenja novčane obveze od šesnaestog u idućem
mjesecu za prethodni mjesec. Slijedom navedenog, tužitelju je priznat tijek zakonske
zatezne kamate od šesnaestog u idućem mjesecu za prethodni mjesec, a ne kako je
to zatraženo, od petnaestog u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa je tužbeni
zahtjev odbijen u dijelu koji glasi na isplatu zakonske zatezne kamate tekuće na svaki
prethodni mjesečni iznos od petnaestog do šesnaestog u idućem mjesecu.

18. Tužitelju je obzirom na uspjeh u postupku primjenom odredbi članka 154. st. 5.
Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 58/93.,
112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.,
25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., u tekstu ZPP), u vezi sa člankom 155. ZPP-a
pripadaju troškovi parničnog postupka, s obzirom tužitelj nije uspio u razmjerno
neznatnom djelu zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi. Tužitelju je prema
popisanom trošku i VPS-u u vrijeme poduzimanja svake radnje, primjenjujući Tarifu o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12.,
103/14., 118/14.,107/15., 37/22., 126/22., dalje Tarifa) određen slijedeći parnični
trošak: za sastav tužbe 50 bodova, za sastav podneska od 8.2.2022.-50 bodova
(Tbr. 8. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 2.3.2022. i 15.12.2022.-za svako
50 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 16.3.2022. i 13.10.2022.- za
svaki 12,5 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), za sastav zahtjeva od 2.3.2022.-25 bodova
(Tbr. 32. t. 3. Tarife), za objavu presude-25 bodova (Tbr. 9. t. 3. Tarife), što zbrojeno i
pomnoženo s vrijednošću boda od 15,00 kn (Tbr. 50. Tarife) i uvećano za 25% PDV-
a daje iznos od 684,35 EUR / 5.156,25 kn koliko je naloženo tuženiku da isplati
tužitelju na ime naknade parničnog troška.

18.2. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe
članka 29. st. 2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate
temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

19. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 1. veljače 2023.

SUTKINJA

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog
suda nadležnom županijskom sudu.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne
primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz
članka 354. stavak 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10.,11.. 12., 13., i 14. Zakona o

9 Poslovni br.: Ref 13P: Pr-6079/2021-15

parničnom postupku. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ne može
podnijeti, odbacit će se kao nedopuštena. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis