21 Gž-1238/2022-2

                   

       Republika Hrvatska

      Županijski sud u Zadru

  Zadar, Ulica plemića Borelli 9                                                                          

                                                                                  Poslovni broj: 21 Gž-1238/2022-2

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Marine Tante, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. Č. iz Z., …, OIB: …, koju zastupa punomoćnica I. M., odvjetnica u Z., protiv tuženice R. H., koju zastupa O. d. o. u Z., …, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1699/2022-6 od 15. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 1. veljače 2023.,

 

p r e s u d i o j e

 

Odbija se žalba tuženice R. H. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1699/2022-6 od 15. studenoga 2022.

 

    Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

 

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica S. Č. žena D. iz Z., …, OIB: … vlasnica čest. zem. … k.o. B. za cijelo slijedom čega se ima izvršiti upis prava vlasništva navedene nekretnine na njezino ime za cijelo uz istovremeno brisanje tog imena s tužene, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti.

 

II. Utvrđuje se da je tužiteljica S. Č. žena D. iz Z., …, OIB: … vlasnica dijela čest. zem. … k.o. B. od 109 m2 koji dio je na skici sudskog očevida označen kao lik 4-5-31-32-33-34-4, dijela čest. zem. … k.o. B. od 38 m2 koji dio je na skici sudskog očevida označen kao lik 28-29-31-28, dijela čest. zem. … k.o. B. od 2167 m2 koji dio je na skici sudskog očevida označen kao lik 11-12-13-14-15-35-11 i dijela čest. zem. … k.o. B. od 192 m2 koji dio je na skici sudskog očevida označen kao lik 15-16-17-18-35-15 sve označeno žutom a sve označeno na Skici sudskog očevida od 6.11.2014. god. izrađenog po stalnog sudskom vještaku geodetske struke T. Ć., a koja skica je sastavni dio ove presude slijedom čega je tužiteljica ovlaštena ishoditi parcelaciju navedenih nekretnina u dijelovima koji su naprijed označeni i formirati posebne parcele, te se na tako formirane parcele upisati kao vlasnik za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti."

 

2. Protiv citirane presude tuženica je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst i 25/13.) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 70/19.), a na postojanje kojih ovaj sud, po čl. 365. st. 2. istog Zakona, pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Predmet spora je zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. … k.o. B. za cijelo, na dijelu čest. zem. … k.o. B. od 109 m2 koji je na skici lica mjesta od 6. studenoga 2014. označen kao lik 4-5-31-32-33-34-4, dijelu čest. zem. … k.o. B. od 38 m2 koji dio je na skici označen kao lik 28-29-31-28, dijelu čest. zem. … k.o. B. od 2167 m2 koji je na skici označen kao lik 11-12-13-14-15-35-11 i dijelu čest. zem. … k.o. B. od 192 m2 koji je na skici označen kao lik 15-16-17-18-35-15, sve označeno žutom.

 

7. Iz stanja spisa predmeta proizlazi:

 

- da su čest. zem. …, …, … i … sve bez naznake površine, upisane u zk. ul. … k.o. B. kao vlasništvo R. H. za cijelo,

 

- da je iz evidencije katastra razvidno da je na čest. zem. … površine 7715 m2 kao posjednik upisana O. P., dok su na čest. zem. … površine 3404 m2 te čest. zem. …, površine 10167 m2 evidentirani suposjednici G. B. za 1/5 dijela, S. D. za 1/5 dijela i D. B. ud. J. za 3/5 dijela, dok su na čest. zem. … k.o. B. i to na površini od 12414 m2, posjednicima upisane N. D. i N. L. na jednake dijelove,

 

- da su čest. zem. …, …, …, … i … k.o. Briševo na dan 24. srpnja 1991. bile izvan granica građevinskog područja naselja,

 

- da je tužiteljica Ugovorom o darovanju nekretnina od 17. srpnja 2013.  skolopljenim s majkom N. L. rođ. B. stekla utužene nekretnine, koje su u Ugovoru naznačene kao dio od ½ dijela čest. zem. …, …, … i … k.o. B.,

- da je majka tužiteljice N. L. iste stekla nasljeđivanjem svoje majke A. B. rođ. S. zajedno sa svojom sestrom N. D., temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-741/04 od 17. veljače 2005. na način da je svaka od nasljednica stekla točno određene nekretnine pa se tako navodi da je majka tužiteljice stekla čest. zem. … dio "…" pašnjak površine 3000 m2 za ½ dijela zapadni dio, čest. zem. … dio "…" pašnjak površine 3000 m2 za ½ dijela zapadni dio, čest. zem. … dio "…" pašnjak površine 1460 m2 za ½ dijela zapadni dio,

 

- da je baka tužiteljice A. B. iste stekla nasljeđivanjem svoga supruga B. B. i to prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-624/91 od 29. siječnja 1992. iza smrti B. B. (l.s. 17-18), u kojem rješenju se dio utuženih nekretnina i to čest. zem. …, … i … k.o. B. navode kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja,

 

- da je svjedok Lj. M. u svom iskazu naveo da je susjed tužiteljice pa tako njegova nekretnina nosi oznaku čest. zem. ... Na skici sudskog očevida svjedok je pokazao utužene nekretnine navodeći da su one posjed i vlasništvo tužiteljice te da je ova nekretnina sa svih strana ograđena plotom, dok sa sjeverozapadne strane ima nešto podzida. Utužene nekretnine da su u naravi bile dijelom pašnjak, a dijelom oranica. Pašnjak je bio u većem dijelu, sjeverozapadnom djelu sve do otprilike linije koja povezuje točke 11-18, dok je jugoistočni dio bio oranica i tu se sijala pšenica, žito, kukuruz i sl. Sjeća se kada je bio u dobi od oko sedam godina pa nadalje, da je na ovoj nekretnini radio djed tužiteljice Š. B., koji je već tada bio star čovjek. Njega je naslijedio otac tužiteljice B., a njega upravo tužiteljica. Iz priče starih je čuo da je djed tužiteljice Š., također nasljeđivanjem, stekao ovu nekretninu. Nitko nikada nije ometao tužiteljicu i njene prednike u uživanju ove nekretnine. Obitelj tužiteljice da ima jako veliku površinu na ovoj lokaciji, negdje 2-3 hektara, ali je između prednika tužiteljice došlo do diobe pa je tako tužiteljici pripao (pokazani) predmetni dio. Njegov otac Lj. je rođen 1907. i pričao mu je da su na ovoj lokaciji ljudi nasljeđivanjem stekli svoje nekretnine i to od davnina pa je tako pok. Š., djed tužiteljice, ovu nekretninu stekao od svoga oca, a on se zvao Š. ili A. Jednako tako je njegov otac Lj. njihovu nekretninu stekao od svog oca J. On je već u uredio vlasništvo susjedne čest. zem. … na svoje ime. Djed tužiteljice je osim oca tužiteljice, koji se zvao B., imao i sina J. zv. "G.", još jednog sina A. te kćerke B. i drugu kojoj se ne može sjetiti imena zv. "R.". Koliko je njemu poznato, braća i sestre od oca tužiteljice ne polažu pravo na predmetnu nekretninu. Nikada tužiteljica i njezini prednici nisu imali sporova oko međe sa susjedima. Između njega i tužiteljice se nalazi nekretnina vlasnika G. B.,

 

- da je svjedokinja N. L., inače majka tužiteljice, navela da utuženu nekretninu zovu "D." te je njezina kćerka istu stekla od nje, a ona zajedno sa sestrom N. D. istu je naslijedila od majke A. B., a ona nasljeđivanjem od supruga B. koji je istu stekao od svoga oca Š. Njezina sestra N. D. je dobila nekretninu istočno od predmetne u svoj odvojen posjed i vlasništvo, dok je njoj pripala predmetna nekretnina. Ističe da se cijeli zapadni dio, do točaka 11-18 obrađivao, tu da su sijali žito, pšenicu, a čak i pamuk, dok se zapadni dio prema nekretnini njezine sestre N. D. nije obrađivao, već je služio kao pašnjak. Čula je da je i prije njezinog pradjeda Š. i njegov otac uživao ovu nekretninu, da su se nekretnine na ovoj lokaciji nasljeđivale dugi niz godina i da su oduvijek bile ograđene. Imali su puno stoke 50-60 ovaca, 2 krave i 2 konja, jer su bili imućnija obitelj. Njen djed Š. je neke nekretnine darovao svojoj djeci, a za neke druge su se oni kasnije sami dijelili. Njezinom ocu je pripala predmetna nekretnina još zasigurno 20 godina prije njegove smrti koja je bila 1991. Na ovoj lokaciji je jedna velika površina pripadala njezinom predniku. Nakon diobe njoj i sestri je pripalo 10000 m2 ukupno, a njihovim rođacima preostalo. Čula je da je još njezin pradjed Jure obrađivao ove nekretnine, kao što je bio slučaj i na susjednim nekretninama. Njezin djed Š. je rođen 1906., a preminuo je preko 80 godina i

 

- da je svjedok G. B. u svom iskazu naveo kako je utuženu nekretninu, kao i nekretnine sjeverno od predmetne nekada uživao njegov djed Š., a njega su naslijedili njegov otac J., djed tužiteljice B., koji su se međusobno podijelili tako da je B. pripao upravo predmetni dio, a J. je pipao dio sjeverno od predmetnog. J. je naslijedio on i njegovi sunasljednici M., Š. te sestra S. i podijelili su se međusobno tako da svatko zna čije je što. B., djed tužiteljice je preminuo, a naslijedile su ga kćerke N. i N. koje govore da predmetna nekretnina pripada tužiteljici pa to znači da ju je u diobi stekla majka tužiteljice N. Iz priče svojih starih zna da je ova lokacija uvijek bila u privatnom vlasništvu i predmetnu nekretninu uživao je i njegov djed Š., koji je ujedno pradjed tužiteljice te je na ovoj nekretnini sadio kukuruz, žito, lubenice i sl. Š. je rođen 1903. ili 1907. Od Domovinskog rata se na ovoj nekretnini ništa više ne sadi, a do rata su njegov brat i on sadili djetelinu. Svjedok je na skici sudskog očevida pokazao da žuto obojani dio pripada tužiteljici, dok se sjeverno nalazi njegova nekretnina i nekretnina njegovih sunasljednika. Na ovoj nekretnini nije bila kvalitetna zemlja te je obitelj tužiteljice ovdje na ispašu gonila stoku, oni da su imali krave, ovce i drugo blago, a samo ovaca je bilo 30-40. To blago su gonili na ispašu i na ovoj nekretnini. Ova nekretnina je bila ograđena sa svih strana suhozidom i dračom kao i danas, a bila je ograđena oduvijek i ranije još i više. Na ovu nekretninu nikada nije dolazio lugar, a ni nitko drugi osim njih.

 

8. Slijedom navedenog, opravdano je sud, i po mišljenju ovog suda, utvrdio da su utužene nekretnine bile u naravi pašnjaci i oranice u posjedu tužiteljice i njezinih prednika, s tim što je tužiteljica iste nekretnine dobila darovanjem od svoje majke N. L. rođ. B., a ova nasljeđivanjem od svoje majke A. B. rođ. S. i u diobi sa svojom sestrom N. D., dok je baka tužiteljice A. B. iste stekla nasljeđivanjem od svoga supruga B. B. pok. Š., B. B. nasljeđivanjem svoga oca Š., a ovaj nasljeđivanjem svoga oca J. B., dok zahtjevu tužiteljice nije bio suprotstavljen pravni interes trećih osoba, iz čega jasno proizlazi da je obitelj tužiteljice izvršavala posjedovne čine na predmetnim nekretninama više od 150 godina na način da se dio nekretnina obrađivao tako što su se sadile razne poljoprivredne kulture, a dio je služio za ispašu blaga, odnosno da je tužiteljica osobno, i putem svojih prednika, kvalificirana posjednica predmetnih nekretnina, jer njezin posjed ima kvalitetu koja se traži za redovnu dosjelost, a koji je zakonit, istinit i pošten, sukladno odredbi čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.), budući je tužiteljica dokazala neprekinuti niz stjecanja predmetnih nekretnina nasljeđivanjem i trajanjem poštenog, istinitog i zakonitog posjeda prije 1990., što znači da su vlasništvo stekli dosjelošću još 2000., a svakako prije podnošenja tužbe u travnju 2014.

9. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.

 

U Zadru 1. veljače 2023.

 

 

                                                                                                          Predsjednica vijeća

 

                                                                                                                         Sanja Prosenica, v.r.