1

Broj: Ppž-12943/2022

 

 

                                     

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A. V., zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 22. listopada 2022., broj: 6 Pp-15190/2022-5, u sjednici vijeća održanoj 1. veljače 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, kao i u povodu žalbe a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci i kazni te se izriče da je okr. A. V., djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna u iznosu 260,00 EUR (dvjestošezdeset eura) / 1.958,97 HRK (tisućudevestopedesetosam kuna i devedesetsedam lipa)[1], u koju se, na temelju čl. 40. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), lišenje slobode 21. i 22. listopada 2022. uračunava kao 79,64 EUR (sedamdesetdevet eura i šezdesetčetiri centa), tako da je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 180,36 EUR (stoosamdeset eura i tridesetšest centi) / 1.358,92 HRK (tisućutristopedesetosam kuna i devedesetdvije lipe), koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove odluke, a ako u navedenom roku plati dvije trećine preostalog dijela novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

 

              II. U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

 

              1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 22. listopada 2022., broj: 6 Pp-15190/2022-5, proglašen je krivim okr. A. V. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 1.000,00 kuna, u koju je lišenje slobode 21. i 22. listopada 2022. uračunato kao 600,00 kuna, tako da je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 400,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.

 

              1.1. Istom presudom, na temelju čl. 76.a st. 1. Prekršajnog zakona, od okrivljenika je oduzeto jedno pirotehničko sredstvo P1 kategorije tzv. „bengalka“, privremeno oduzeto potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta broj xxxx, dok je, u odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 200,00 kuna.

 

2. Protiv te presude, žalbu je, zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, podnio tužitelj. Predlaže da se pobijana presuda preinači i okrivljeniku izrekne kazna u predloženom iznosu odnosno da se ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

              3. Žalba je djelomično osnovana.

 

4. Prije svega, ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je blaži za počinitelja.

 

5. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.) po kojem je okr. A. V. proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.) sada je, osim kazne zatvora do 30 dana, propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.

 

6. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

7. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 21. listopada 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

8. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu podnesene žalbe, u kojoj tužitelj ističe da u ovom prekršajnom predmetu nije bilo osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, da je prvostupanjski sud zanemario cijeniti narav i okolnosti počinjenog prekršaja te da je precijenio značaj olakotnih okolnosti, pri čemu ukazuje i na sudsku praksu ovog drugostupanjskog suda.

 

9. Osnovano tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe o ublažavanju kazne. Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je primijenio odredbu o ublažavanju kazne utvrdivši kao posebno olakotne okolnosti da okr. A. V. do sada nije prekršajno kažnjavan, da je u potpunosti priznao prekršaj, da se nalazi u teškoj materijalnoj situaciji te iskreno žaljenje i kajanje, dok otegotnih okolnosti nije utvrdio.

 

10. Međutim, kod takve ocjene vrste i mjere kazne, prije svega treba navesti da u spisu nema ni jednog dokaza da bi se okr. A. V. nalazio u teškoj materijalnoj situaciji, a niti tu okolnost, cijeneći je kao posebno olakotnu, prvostupanjski sud na bilo koji način konkretizira. Točno je da je okr. A. V., prilikom davanja osobnih podataka, naveo da je nezaposlen, ali to nikako ne može značiti da se nalazi u teškoj materijalnoj situaciji, kako to navodi prvostupanjski sud, pogotovo što u spisu nema ni jednog dokaza u tom pravcu. Iz navedenog razloga, nije bilo osnove da se okolnost teške materijalne situacije uopće cijeni kao olakotna okolnost a pogotovo ne kao posebno olakotna.

 

11. Nadalje, u odnosu na okolnost dosadašnje neosuđivanosti okr. A. V., koju je prvostupanjski sud također cijenio kao posebno olakotnu, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne.

12. Po ocjeni ovog suda, olakotne okolnosti dosadašnje neosuđivanosti, priznanja djela te izraženog kajanja i žaljenja, u korelaciji s težinom prekršaja, ni svaka posebno, a niti u svojoj ukupnosti, ne čine posebno izražene olakotne okolnosti u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona, kao zakonski preduvjet za primjenu odredbe o ublažavanju kazne. Pritom treba naglasiti da su kod ove vrste prekršaja vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja. Slijedom navedenog, ovaj sud je, prihvaćajući žalbu tužitelja te uslijed preinake u pravnoj oznaci djela prekršaja, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, smatrajući je primjerenom stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

 

13. Žaleći se zbog odluke o neizricanju predloženih zaštitnih mjera, tužitelj ističe da je okrivljenik bio u posjedu pirotehničkog sredstva i s istim htio, u svojstvu navijača HNK Hajduk, ući na nogometnu utakmicu, navodi da je okrivljenik 2022. prijavljen za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda te da je 5. veljače 2022. uhićen od strane PP Velika Gorica zbog nošenja pirotehničkih sredstva na stadion.

 

14. Međutim, iako je u pravu tužitelj kada u žalbi ističe težinu počinjenog prekršaja, treba navesti da je izricanje prekršajnopravne sankcije, a među kojima su, sukladno čl. 5. Prekršajnog zakona, i zaštitne mjere, strogo individualizirano u odnosu na svakog počinitelja prekršaja. I po ocjeni ovog suda, iz podataka u spisu proizlazi da u ponašanju za koje je okr. A. V. proglašen krivim nema onog stupnja agresivnosti, drskosti i upornosti u protupravnom ponašanju koji bi upućivao na potrebu izricanja predloženih zaštitnih mjera, slijedom čega bi izricanje istih bilo protivno čl. 51.a Prekršajnog zakona, koji propisuje zabranu izricanja zaštitnih mjera ako nisu u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Osim toga, bitno je naglasiti da je okr. A. V. iskreno priznao počinjenje prekršaja, izrazio kajanje i svijest o težini svog djela i nedopustivosti takvog ponašanja, do sada je neosuđivan, a u spisu nema podataka da je protiv njega u tijeku neki drugi prekršajni postupak.

 

15. U odnosu na žalbene navode o prijavljivanosti okr. A. V. za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda te njegovom uhićenju zbog istog djela za koji je u ovom prekršajnom predmetu proglašen krivim, treba navesti da ovi žalbeni navodi, bez dokaza da se za ta djela vode prekršajni postupci ili da bi okrivljenik za ista bio osuđen, nemaju nikakvu težinu i ne mogu se koristiti prilikom odmjeravanja bilo koje vrste prekršajnopravne sankcije pa tako ni kod ocjene o osnovanosti izricanja zaštitnih mjera.

 

16. Stoga je ocjena i ovog suda da sve relevantne okolnosti počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika, uz izraženo kajanje i svijest o težini počinjenog prekršaja, ne upućuju na osnovanost izricanja predloženih zaštitnih mjera iz čl. 32. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako to neosnovano smatra tužitelj, zbog čega žalba tužitelja u tom dijelu nije prihvaćena.

 

17. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 1. veljače 2023.

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.