1                            Broj: Ppž-4908/2022

 

                                

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. I. K., zbog prekršaja iz čl. 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, II Policijske postaje Rijeka, tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko te okrivljenika, podnesenim protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 20. prosinca 2021., broj: 99. Pp-298/2020, u sjednici vijeća održanoj 1. veljače 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Prihvaća se žalba okr. I. K., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. Uslijed odluke pod I., žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, II Policijske postaje Rijeka i tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko su bespredmetne.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 20. prosinca 2021., broj: 99. Pp-298/2020, okr. I. K. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od osam dana, u koju je uračunato lišenje slobode od 31. prosinca 2020. do 3. siječnja 2021. i, na temelju čl. 41. u vezi sa čl. 44. st. 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.

 

              1.1. Istom presudom, odlučeno je da se okrivljeniku imaju vratiti predmeti navedeni u Potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta broj xxxx i xxxx, koji predmeti su specificirani u izreci pobijane presude.

 

              1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom presudom je odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 200,00 kuna.

 

              2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. I. K., putem branitelja odvjetnika F. D., zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se ista prihvati i donese oslobađajuća presuda, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

              2.1. Žalbe su podnijeli i tužitelji, i to Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava primorsko-goranske, II Policijska postaja Rijeka zbog odluke o vraćanju privremeno oduzetih predmeta, a Policijska postaja Vrbovsko zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

 

              3. Žalba okrivljenika je osnovana, a žalbe tužitelja su bespredmetne.

 

              4. U pravu je okrivljenik kada ističe žalbenu osnovu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, ističući da je „nejasno i u cijelosti neispitljivo kakav to dokaz u ovom spisu predstavlja e-mail I. S. sa Geofizičkog odjela u Zagrebu“.

 

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na „stručnom mišljenju od strane Geofizičkog odjela u Zagrebu“, koji dokaz je reproduciran u šestom odlomku obrazloženja pobijane presude, a izveden je na glavnoj raspravi 29. studenog 2021. na način da je vršen uvid „u e-mail I. S. iz Geofizičkog odjela u Zagrebu“.

 

6. Ovaj sud, prije svega, primjećuje da navedeni podnesak ne prileži spisu (kao što ne prileži ni zahtjev suda na temelju kojeg je I. S. dao svoje mišljenje), a osim toga nejasan je status ovog dokaza. Ako je I. S. stručna osoba Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (prvostupanjski sud navodi: „Geofizičkog odjela u Zagrebu“ pa je nejasno o kojoj instituciji se radi), koja ima stručna znanja kojima prvostupanjski sud ne raspolaže, onda je trebao biti ispitan kao svjedok i nikako nije moguće, ako se ne radi o vještačenju, a očito je da se ne radi, njegov pisani iskaz prihvatiti kao valjani dokaz.

 

7. Navedeni podnesak ni u kom slučaju ne može predstavljati svjedočki iskaz I. S., jer isti nije ispitan na način koji Prekršajni zakon propisuje za ispitivanje svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – 300.) Zakona o kaznenom postupku, jer na to izravno upućuje odredba čl. 173. Prekršajnog zakona. Iz navedenog razloga, pisana izjava koju je dostavio I. S. ne može zamijeniti njegov svjedočki iskaz i predmetni podnesak nije podoban da bude korišten kao dokaz u postupku.

 

8. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Uslijed ove odluke, žalbe tužitelja postale su bespredmetne.

 

9. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da okrivljenik osnovano ističe da je pobijana presuda preuranjena, jer nisu provedeni svi potrebni i dostupni dokazi u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.

 

10. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio produljeni prekršaj iz čl. 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojom zakonskom odredbom se sankcionira osoba koja „izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana“. Radnja prekršaja opisana je alternativno, kao izmišljanje ili širenje lažnih vijesti, pri čemu je bitno istaknuti da je izmišljanje lažnih vijesti namjerna aktivnost, znači počinitelj mora biti svjestan da je sadržaj vijesti lažan, dok onaj koji širi lažne vijesti ne mora znati da je vijest lažna. Prvostupanjski sud je, kako je to vidljivo iz zakonskog opisa djela za koji je okrivljenika proglasio krivim, smatrao da je okr. I.K. „izmišljao i širio“ lažne vijesti, što je potpuno nejasno, jer su, kako je to prethodno navedeno, u čl. 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ove radnje navedene alternativno, a ne kumulativno. Osim toga, jedna od odlučnih činjenica za ispunjenje bića ovog prekršaja je da je vijest, koja se izmišlja ili širi, lažna. U kontekstu prethodno navedenog, prvostupanjski sud je, unatoč notornoj činjenici da ne postoji znanstvena metoda koja predviđa potrese, bio dužan utvrditi jesu li podaci koje je okr. I. K. objavljivao uistinu bili neistiniti, a nakon toga, ako smatra da se radi o izmišljanju (a ne širenju) lažnih vijesti, ocijeniti okrivljenikovu svijest o neistinitosti istih. Naime, okr. I. K. se ne tereti da je objavljivao vijesti o mogućim potresima određene jačine, nego da je objavljivao „predviđene datume i mjesta potresa koji će se dogoditi na području Republike Hrvatske, između ostalog potres koji će se dogoditi u travnju i kolovozu 2021. u Rijeci, novi potresi u Petrinji, Sisku i Zagrebu i drugim gradovima na području Hrvatske“ pa je takvu tvrdnju optužbe, da se radilo o lažnim vijestima, trebalo provjeriti npr. pribavljanjem službenih podataka o potresima koji su se, na mjestima koja su obuhvaćena optužbom, desili u inkriminirano vrijeme.

 

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom te možebitne dokaze za koje se dodatno ukaže potreba nužnosti izvođenja te će, na temelju provedenih dokaza, donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 1. veljače 2023.

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelje.