- 1 -              Revd 4047/2022-2

Broj: Revd 4047/2022-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. B. iz V. G., OIB: ..., koga zastupa punomoćnica I. L., odvjetnica u V. G., protiv tuženika M. d.o.o. Z., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-989/2021-7 od 3. lipnja 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4291/2018-35 od 9. lipnja 2021., u sjednici održanoj 31. siječnja 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-989/2021-7 od 3. lipnja 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4291/2018-35 od 9. lipnja 2021. tako da je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće odbijen.

2. Tužitelj je predložio da mu se dopusti podnošenje revizije u odnosu na sljedeća pravna pitanja:

1. Mora li sud po službenoj dužnosti kao prethodno pitanje odlučiti o ništetnosti ugovora, odnosno o ništetnosti pojedine ugovorne odredbe na koju se poziva tuženik kao osnovu za smanjenje plaće tužitelju i koju uzima sud kao razlog/osnovu za donošenje odluke o kondemnatornom tužbenom zahtjevu, odnosno kada o njoj ovisi odlučivanje o tužbenom zahtjevu da je tuženik dužan isplatiti razliku plaće zbog neosnovanog smanjenja plaće?

2. Je li poslodavac ovlašten zbog poremećaja u poslovanju i neostvarenja planiranih poslovnih rezultata na razini trgovačkog društva jednostrano i bez pristanka radnika umanjiti osnovnu plaću radniku?

3. Je li poslodavac ovlašten mijenjati ugovorenu visinu plaće radnika jednostranim odlukama o smanjenju plaće i/ili Pravilnikom o radu i time mijenjati odnosno derogirati pojedini ugovor o radu odnosno staviti van snage odredbu ugovora o radu koja se odnosi na visinu plaće radnika, dakle bez sklapanja dodatka, tj. aneksa ugovoru o radu ili davanjem otkaza s ponudom sklapanja izmijenjenog ugovora?

4. Mora li sud prvenstveno kao prethodno pitanje u parničnom postupku radi isplate razlike plaće ispitati i ocijeniti vjerodostojnost isprava odnosno dokumentacije, konkretno raspraviti i utvrditi pitanje i ocjenu vjerodostojnosti Pravilnika o radu i odluka o smanjenju plaće radnicima koja dokumentacija predstavlja temelj za smanjenje plaće i na kojoj je sud temeljio svoju odluku, pa time predstavlja temelj za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva za isplatu razlike plaće, pogotovo u slučaju kada radnik/tužitelj osporava njihovu vjerodostojnost?

3. U obrazloženju važnosti navedenih pitanja u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) predlagatelj se pozvao na veći broj odluka viših sudova i revizijskog suda.

4. Tuženik nije odgovorio na prijedlog.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prijedlog nedopušten iz sljedećih razloga.

6. O prvom naznačenom pitanju ne ovisi odluka u ovom sporu, pa to pitanje nije važno ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. To stoga što iz obrazloženja drugostupanjske presude, a u kojem se navodi da je za umanjenje plaće postojala valjana osnova (ugovor o radu i Pravilnik o radu), proizlazi da je taj sud (posredno) ocijenio da sporna odredba ugovora o radu nije ništetna.

7. Postavljajući drugo pitanje tužitelj, suprotno utvrđenju drugostupanjskog suda, polazi od pretpostavke da je do umanjenja tužiteljeve plaće došlo jednostrano odnosno bez njegova pristanka. Budući da se pobijana presuda temelji na zaključku da je tužitelj zaključenjem ugovora o radu prihvatio određeno smanjenje plaće u slučaju nastupa određenih okolnosti, ni drugo naznačeno pitanje nije važno za odluku u ovom sporu.

8. I u sadržaju trećeg pitanja tužitelj polazi od pretpostavke da je riječ o jednostranom smanjenju plaće te pretpostavke da je derogirana odredba ugovora o radu koja se odnosi na visinu plaće. Ni o tom pitanju ne ovisi odluka u ovom sporu budući da se drugostupanjski sud upravo pozvao i na ugovor o radu (koji predstavlja dvostrano obvezni pravni odnos) kao osnovu za smanjenje plaće u izvanrednim okolnostima. Budući da pretpostavke od kojih polazi predlagatelj postavljajući treće pitanje ne korespondiraju s utvrđenjima i zaključcima na kojima se temelji pobijana presuda, ni to pitanje nije važno za odluku u ovom sporu, pa stoga ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih i njegovoj primjeni.

9. Četvrto postavljeno pitanje (kojim se dovodi u pitanje vjerodostojnost dostavljenih isprava) svodi se na osporavanje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, a koje se ne može preispitivati u revizijskom stupnju postupka, pa nije riječ o pravnom pitanju koje ima u vidu odredba čl. 385. st. 1. ZPP-a. Osim toga, odluka na koju se tužitelj pozvao obrazlažući važnost četvrtog pitanja (Revx-1061/2017 od 16. listopada 2018.) ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer je ta odluka donesena u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

10. Budući da slijedom navedenog u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjenje pretpostavke za postupanje revizijskog suda i dopuštenje revizije valjalo je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 31. siječnja 2023.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              Ivan Vučemil, v. r.