Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu dr.sc. Miji Galiotu, kao sucu pojedincu, uz
sudjelovanje Martine Banovac kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv
okrivljenika J. K., zbog kaznenog djela iz čl. 172. st. 2. u svezi st. 1. i
dr. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,
126/19 - u daljnjem tekstu: KZ/11), nakon održane rasprave u nazočnosti
okrivljenika osobno, zz oštećene T. L. uz punomoćnika M. B.
odvjetnika u S., te zamjenice ODO-a u S. G. Š., dana 31. siječnja
2023.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: J. K., OIB: …, sin A. i
B. K. dj. B., rođen … u I.,
s prebivalištem u M., R. N.,
državljanin R. H., sa završenom srednjom stručnom
spremom, stolar, zaposlen u N. kao instalater s mjesečnim
primanjima od 1.720,00 Eura, neoženjen, otac jednog djeteta, vojsku nije
služio.
k r i v j e
1. što je u vremenskom razdoblju od 23. prosinca 2013. do 31. siječnja
2023., iako je temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u
Imotskom broj: P-44/13od 30. rujna 2013., dužan doprinositi iznos od 2.000,00
kuna mjesečno za uzdržavanje djeteta L. K., rođenog …, počevši od 01. veljače 2012. pa ubuduće, najkasnije do petog u mjesecu za
tekući mjesec, sve na ruke majke i zz djeteta T. L., to nije redovito i
uredno činio iako je svjestan svoje obveze i sposoban je ispuniti kao radno
sposoban, izuzev što je platio novčani iznos od 9.594,72 Eura, čime je u
navedenom razdoblju oštetio dijete L. K. za novčani iznos od
19.338,85 Eura,
dakle, nije uzdržavao osobu koju je po zakonu dužan uzdržavati i to na
način, u visini i u rokovima određenim ovršnom ispravom, a obveza se odnosi na
uzdržavanje djeteta,
2. što je u vremenskom razdoblju od 06. prosinca 2013. do 18. listopada
2019., kao otac djeteta L. K. (rođenog ….s
prebivalištem u I.), svjestan da time
ugrožava psihofizički razvoj djeteta i pristajući na to, svu brigu i skrb o djetetu,
prepustio djetetovoj majci T. L., pa tako nije niti jednom susreo niti
kontaktirao dijete sukladno pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Imotskom br P-44/13 od 30. rujna 2013., ne pokazujući pritom ni najmanji interes za dobrobit
imenovanog djeteta,
dakle, kao roditelj grubo zanemario svoje dužnosti podizanja i odgoja djeteta,
čime je pod točkom 1. počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece –
povredom dužnosti uzdržavanja – djelo opisano i kažnjivo u čl. 172. st. 2. u svezi
sa st. 1. Kaznenog zakona, te pod točkom 2. kazneno djelo protiv braka, obitelji i
djece – povredom djetetovih prava – djelo opisano i kažnjivo u čl. 177. st. 1.
Kaznenog zakona (KZ/11).
Temeljem odredbe članka čl. 172. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) okrivljenom se
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (sedam) MJESECI
Temeljem odredbe članka čl. 177. st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11) okrivljenom se
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (osam) MJESECI
te se temeljem odredbe čl. 172. st. 2. u svezi st.1. i čl. 177. st. 1. Kaznenog
zakona (KZ/11) u svezi članka 51. Kaznenog zakona (KZ/11) okrivljeni se
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (deset) MJESECI
a potom se spram istog temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) primjenjuje
UVJETNA OSUDA
te kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen, neće se izvršiti ukoliko isti u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
Temeljem odredbe čl. 62. st. 2. toč. 10. u svezi čl. 56. st. 4. Kaznenog
zakona (KZ/11) dužan je okrivljenik kao posebnu obvezu u roku od 10 (deset)
mjeseci po pravomoćnosti presude popraviti nastalu štetu počinjenjem kaznenog
djela i to na način da na ime uzdržavanja isplati dospjele obveze zakonskoj
zastupnici oštećenika T. L. i to novčani iznos od 19.338,85 Eura, te da
ubuduće uredno ispunjava dužnost uzdržavanja. U protivnom, sud će temeljem
odredbe čl. 58. st. 5. Kaznenog zakona (KZ/11) donijeti odluku kojom se opoziva uvjetna osuda i određuje izvršenje izrečene kazne.
Temeljem odredbe čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku
(ZKP/08) dužan je okrivljenik na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva,
oštećeniku R. H. isplatiti iznos od 3.113,42 kune/ 413,22 Eura, koji
iznos je isplaćen z.z. oštećenog djeteta na ime privremenog uzdržavanja od strane
C. za socijalnu skrb I..
Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. i članka 145. stavka 2. točke 1. i 6.
ZKP/08 dužan je okrivljenik na ime troškova kaznenog postupka naknaditi
troškove u paušalnoj svoti od 1.000,00 kuna / 132,72 Eura.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu
broj: broj KMP-DO-363/2016 od 21. ožujka 2017.godine i KOz-DO-160/2020 od
05. veljače 2020, protiv okrivljenika J. K..
1.1. Temeljem odredbe čl. 25. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku
(ZKP/08) spojen je postupak koji se vodi protiv okrivljenika J. K.,
zbog kaznenog djela iz članka 177. stavak 1. Kazneno zakona (KZ/11) pod
poslovnim brojem: Kzd-148/2020, sa postupkom koji se vodi protiv okrivljenika
J. K. zbog kaznenog djela iz članka 172. stavak 2. Kaznenog zakona
(KZ/11) pod poslovnim brojem: Kzd-71/2017, te će se provesti jedinstveni
postupak koji se voditi pod poslovnim brojem: Kzd-71/2017.
2. U pogledu stava prema optužbi okrivljenik je na raspravi izjavio da se smatra krivim za oba kaznena djela koje mu se stavljaju na teret.
3. U dokazne svrhe suglasnošću stranaka pregledani su i pročitani izvadak iz
matice rođenih M. ureda I. od 10. travnja 2015. (list 3), zahtjev za
izravnu naplatu podnesen F. a. R. c. S. od 06.
svibnja 2016. (list 4), presuda Općinskog suda u Imotskom broj: P.44/13 od 30.
rujna 2013. godine (list 5-6), službena zabilješka Policijske postaje I. od 30
.prosinca 2016. (list 12), potvrde o visini dohotka i primitaka Ministarstva od 29. prosinca 2016.
(list 13-15), potvrda HZZ, R. ured S.,
Ispostava I. od 29. prosinca 2016. godine (list 16), potvrda HZMO od
29. prosinca 2016. godine (list 17-18), dopis CSS I. od
06. ožujka 2020. (list 58-59 spisa), dopis Fina uz očevidnik o redoslijedu plaćanja
od 05. ožujka 2020. (list 60-66), presuda Općinskog suda u Imotskom broj P 44/13 od 30. rujna 2013. godine s pečatom pravomoćnosti (list 2 spisa), preslika
rodnog lista za dijete L. K. (list 4 spisa), preslika zapisničke izjave
T. L. dane u Css I. od 18. srpnja 2019. godine
(list 7 spisa), ispis dohvata iz socijalne skrbi aplikacije na okolnost podataka o
osobnom identifikacijskom broju i mjestu prebivališta J. K., T.
L. i mal. L. K. (list 8-10 spisa), ispis uvida u digitalne podatke
matice rođenih od dana 22. srpnja 2019. godine (list 11-12 spisa), ispis uvida u
digitalne podatke evidencije o državljanstvu od 22. srpnja 2019 (list 13 spisa),
službena bilješka o obavljenom obavijesnom razgovoru s T. L.
sastavljena u PGP I. dana 19. kolovoza 2019. godine (list 18 spisa),
socijalna anamneza CSS I. za obitelj T. K.
od 23. srpnja 2019. godine (list 20 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije za
okrivljenika (list 77-78), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 79-80),
te na raspravi priloženi prometi P.b Z. na račun zz T. L.
sa računa okrivljenika.
4. U iznesenoj obrani okrivljenik je naveo kako nije plaćao alimentaciju sa osnova
uzdržavanja svoga sina po presudi kako je mu se to stavlja na teret, jer u tom
razdoblju nije radio, te nije imao primanja, pa nije mogao doprinositi za
uzdržavanje svog malodobnog sina. U N. je otišao 2011. godine, te se
zaposlio tek 2020. godine. Odmah nakon zaposlenja počeo je plaćati dužne
iznose prema svome malodobnom djetetu. Spreman je vratiti svoj dužni iznos u
određenom vremenskom roku, u određenim ratama u potpunosti podmiriti. Ne
može vratiti odjednom cjelokupni iznos.
Žao mu je zbog svega počinjenog, te mu je žao što se svome sinu nije
javljao i što nije bio uz njega kada je trebao. Zna da je sebi sam kriv, što je otišao
u N. i što se nije brinuo o svome sinu. Pokušao je stupiti u kontakt sa
svojim sinom koji sada ima 15 godina. Njemu majka sina ne priječi da se viđa sa
svojim sinom, ona im to ne brani, međutim njegov sin se ne želi vidjeti sa njim.
Sada živi u drugom braku sa drugom ženom, koja ima svoje dvoje
malodobne djece te žive svi zajedno, te se skrbi o njima, on i njegova nova žena
zajedno sudjeluju u financijama. Zaposlen je u N. kao instalater s
mjesečnim primanjima od 1.720,00 Eura te je radno sposoban.
5. Saslušana u svojstvu svjedoka zz oštećenika T. L., je navela kako je
zainteresirana za kazneni progon protiv okrivljenika te postavlja imovinsko pravni
zahtjev u iznosu od 19.338,85 Eura.
6. Kazneno djelo iz čl. 172. st. 1. KZ/11 sastoji se od neispunjavanja na zakonu
utemeljen obveze koji je pojedinac očito mogao ispuniti, ali odbija davati
uzdržavanje. Djelo postoji neovisno o tome je li ispunjenje obveze zatraženo u
ovršnom postupku, kao i kad počinitelj aktivnim postupanjem ili propuštanjem
svejedno nastoji trajno ili privremeno onemogućiti ostvarivanje dužnog
uzdržavanja, a u mogućnosti je objektivno ispuniti obvezu. Na strani počinitelja
postoji svijest o obvezi davanje uzdržavanja, a djelo se može počiniti samo
dolusom. Kvalificirani oblik djela je u slučaju ako se povreda dužnosti uzdržavanja
odnosi na dijete do 18 godina života.
6.1. Dakle, da je okrivljenik u obvezi plaćati za uzdržavanje razvidno je na temelju
presude Općinskog suda u Imotskom broj P 44/13 od 30. rujna 2013. godine,
koje se nije pridržavao što i sam priznaje u svojoj obrani, a koji navodi su
potkrijepljeni iskazom saslušane zz oštećenika T. L. iz kojeg iskaza
također proizlazi da okrivljenik u inkriminiranom razdoblju nije redovito i uredno
doprinosio za uzdržavanje djeteta kako mu je to naloženo pravomoćnom i
ovršnom sudskom odlukom, kao i da nije sudjelovao u odgoju, obrazovanju i
uopće odrastanju maloljetnog djeteta. S obzirom da je okrivljenik radno sposobna
osoba, isti je mogao raditi i ostvarivati prihode te redovito doprinositi za
uzdržavanje djeteta.
7. Također sud je zaključio da primanja koja je okrivljenik primao u utuženom
razdoblju, bio u mogućnosti izdvojiti financijska sredstva za plaćanje uzdržavanja
svoje malodobne kćeri, a ne ih usmjeriti za druge obveze čime istoj svjesno
uskratio dužni iznos uzdržavanja. Dakle, okrivljenik je bio svjestan svoje obveze
uzdržavanja, ali u njegovom ponašanju je unaprijed bila stvorena namjera
odbijanja urednog i redovitog ispunjenja temeljne mu obveze.
8. Dakle, ovakvim postupanjem okrivljenika je u njegovom oponašanju ispunjeno
zakonsko obilježja kaznenog djela za koje ga se tereti iz čl. 172. st. 2. KZ/11,
opisano u izreci presude, a kako je isti bio svjestan svoje obveze te odlučio istu ne
ispuniti uredno i takvo stanje je htio, okrivljenik je kazneno djelo počinio s
namjerom, a kako u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, ubrojivost okrivljenika
ničim nije dovedeno u pitanje) tako je okrivljenik kriv za počinjenje kaznenog djela
iz čl. 172. st. 2 KZ/11.
9. Okrivljenik je također svojim postupanjem, kao roditelj grubo zanemario svoje
dužnosti podizanja i odgoja djeteta, čime je počinio kazneno djelo protiv braka,
obitelji i djece – povredom djetetovih prava – djelo opisano u čl. 177. st. 1. KZ/11.
10. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije sud je okrivljeniku cijenio priznanje
kaznenih djela i korektno držanje pred sudom, dok je kod otegotnih okolnosti sud
uzeo u obzir okrivljenikovu dosadašnju osuđivanost, te iznimnu društvenu
opasnost počinjenog kaznenog djela i zaštićenog dobra koji se ovim kaznenim
djelom štiti te okolnost počinjenja djela gdje okrivljenik usprkos primanjima koja je
ostvario nije za prioritet odabrao doprinijeti za uzdržavanje svog djeteta i tim
stvoriti uvjete za bolju egzistenciju već je odabrao plaćanje drugih troškova.
11. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti sud je okrivljeniku za
počinjeno kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz čl. 172. st. 2. u svezi sa
st. 1. Kaznenog zakona izrekao kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, a
za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 1. Kaznenog zakona
kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, potom ga osudio jedinstvenu kaznu
zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, a potom primijenio uvjetnu osudu s rokom
provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine.
12. Temeljem odredbe čl. 62. st. 2. toč. 10. u svezi čl. 56. st. 4. Kaznenog zakona
(KZ/11) dužan je okrivljenik kao posebnu obvezu u roku od 10 (deset) mjeseci po
pravomoćnosti presude popraviti nastalu štetu počinjenjem kaznenog djela i to na
način da na ime uzdržavanja isplati dospjele obveze zakonskoj zastupnici
oštećenika T. L. i to novčani iznos od 19.338,85 Eura, te da ubuduće
uredno ispunjava dužnost uzdržavanja. U protivnom, sud će temeljem odredbe čl.
58. st. 5. Kaznenog zakona (KZ/11) donijeti odluku kojom se opoziva uvjetna
osuda i određuje izvršenje izrečene kazne.
13. Temeljem odredbe čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08)
dužan je okrivljenik na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, oštećeniku
R. H. isplatiti iznos od 3.113,42 kune/ 413,22 Eura, koji iznos je
isplaćen z.z. oštećenog djeteta na ime privremenog uzdržavanja od strane CSS I..
14. Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. i članka 145. stavka 2. točke 1. i 6.
ZKP/08 dužan je okrivljenik na ime troškova kaznenog postupka naknaditi
troškove u paušalnoj svoti od 1.000,00 kuna / 132,72 Eura.
Split, 31. siječnja 2023.
S U D A C
dr. sc. Mijo Galiot
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku
od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka
ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud u Splitu.