1                      Poslovni broj: 6 K-66/2022-53

 

            Republika Hrvatska

       Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 6 K-66/2022-53                                                                     

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ive Gradiški Lovreček, predsjednice vijeća, suca Petra Šakića te sudaca porotnika Zvonka Zime, Branka Mihetec i Marije Kozolić, članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Relota, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. Š., zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 3. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KO-DO-74/2022. od 25. kolovoza 2022., uz izmjenu od 20. listopada 2022., nakon održane javne rasprave 24. listopada 2022., 23. studenog 2022., 7. prosinca 2022. te 31. siječnja 2023., u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, Ivana Glavića, optuženog A. Š. i braniteljice optuženika S. H., odvjetnice u Z., 2. veljače 2023. objavio je, a 31. siječnja 2023.

 

p r e s u d i o   j e

 

optuženi A. Š., zvani "P.", OIB: …, sin I. i J., djevojački C., rođen ... u B., s prebivalištem u S., sada u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, državljanin Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, umirovljenik s mjesečnim primanjima u iznosu od 505 eura i 400 kuna, sa završenom srednjom stručnom spremom za zidara, rastavljen, otac troje punoljetne djece, vojsku služio 1963. u JNA u Tetovu i Kićevu, vlasnik kuće u Zagrebu, Dubrava od 360 m2, kuće u Sesvetama od 400 m2 te kuće od 74 m2 i dvorišnog objekta od cca 90 m2 u Brezici, BiH, vlasnik vozila marke Peugeot 308, godina proizvodnje 2009., osuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak,

 

k r i v  j e

I.              što je

 

- dana 27. ožujka 2022, oko 9,55 sati u Z., u Ulici ...  nasuprot  kućnog  broja ..., nakon što je prema bivšoj supruzi K. K. unazad pet godina bio nasilan i nametljivog ponašanja zbog toga što ju je psihički maltretirao na način da je lupao po ulaznim vratitma kuće vičući  "kurvo jedna, izađi  iz moje kuće", bacao kamenje po balkonu stana gdje živi žrtva K. K., dobacujući joj "zapamtit ćeš ti mene", govorio joj da će završiti kao žena koja je ubijena na Sljemenu, dočekivao je u nekoliko navrata ispred crkve u R. nakon mise, ubacivao joj pisma u sandučić tražeći sastanke, što je sve kod žrtve izazvalo dugotrajan osjećaj straha za svoj život, a zbog koijh događaja je na štetu žrtve K. K. bio prekršajno i kazneno kažnjavan, u namjeri da usmrti bivšu suprugu K. K., sakrio se iza spremnika za otpad i čekao da K. K. prođe ulicom, pa kada je  ista naišla ulicom u skupini od petnaestak odraslih osoba i petoro djece i došla u ravninu sa spremnikom za otpad iza kojeg je stajao a koji se nalazio s njezine desne strane na udaljenosti oko 6-7 metara, iz pištolja nepoznate marke kalibra 7,65 mm, pristajući da ugrozi i druge osobe koje su se nalazile oko K. K., ispalio dva hica prema glavi K. K., pri čemu prvim metkom nije uspio pogoditi K. K., a drugi metak je okrznuo K. K. u predjelu desne strane čela iznad  obrve, kojom prilikom je ista zadobila tjelesnu ozljedu u vidu ozljede mekih tkiva desne strane čela iznad obrve duljine 7 cm, a time je i ugrozio živote i tjelesni  integritet osoba koje su se nalazile oko K. K.,

 

dakle, s namjerom da ubije drugu, blisku osobu koju  je već ranije zlostavljao, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teškog ubojstva, te općeopasnom radnjom izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi,

 

II.              čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teško ubojstvo u pokušaju, opisano u članku 111. točki 3. u vezi članka 34. Kaznenog zakona (Narodne novine broj:  125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), a kažnjivo po članku 111. u vezi članka 34. KZ/11. te kazneno djelo protiv opće sigurnosti – dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, opisano i kažnjivo po članku 215. stavku 1. KZ/11., sve uz primjenu članka 51. KZ/11.,

 

III.              pa se na temelju članka 111. u vezi članka 34. te u vezi članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1. točke 1. KZ/11., optuženom A. Š. za kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju

 

u t v r đ u j e

 

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 7 (SEDAM) GODINA

 

pa se na temelju članka 215 . stavka 1. KZ/11., optuženom A. Š. za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom

 

u t v r đ u j e

 

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

I 6 (ŠEST) MJESECI

 

pa se na temelju članka 51. KZ/11. optuženi A. Š.

 

o s u đ u j e

 

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU 8 (OSAM) GODINA

 

IV.              Na temelju članka 54. KZ/11., optuženom A. Š. se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme oduzimanja slobode po uhićenju te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 27. ožujka 2022. pa nadalje.

 

V.              Na temelju članka 76. KZ/11. optuženom A. Š. se

 

i z r i č e

 

SIGURNOSNA MJERA

ZAŠTITNOG NADZORA PO PUNOM IZVRŠENJU KAZNE ZATVORA

 

u trajanju 2 (dvije) godine koja će se nad optuženikom započeti provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11., sve pod uvjetom da osuđeniku ne bude odobren uvjetni otpust, odnosno da kazna bude u potpunosti izdržana.

 

VI.              Na temelju članka 158. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. dalje: ZKP/08.), oštećena K. K. se s postavljenim imovinsko-pravnim zahtjevom u cijelosti upućuje u parnicu.

 

VII.               Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 optuženi A. Š. dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. i to provedenog sudskomedicinskog vještačenja u iznosu ukupno 578,66 eura (pet stotina sedamdeset osam eura i šezdeset šest centi)/ 4.359,91 kuna (četiri tisuće tristo pedeset devet kuna i devedeset jedna lipa), provedenog psihijatrijskog vještačenja u iznosu 796,33 eura (sedamsto devedeset šest eura i trideset tri centa) / 6.000,00 kuna (šest tisuća kuna), provedenog balističkog vještačenja u ukupnom iznosu od 1.696,70 eura (tisuću šesto devedeset šest eura i sedamdeset centi)/ 12.783,78 kuna (dvanaest tisuća sedamsto osamdeset i tri kune i sedamdeset osam lipa) te paušalni iznos od 398,17 eura (tristo devedeset i osam eura i sedamnaest centi) / 3.000,00 kuna (tri tisuće kuna), te mu se nalaže da iznos od ukupno 3.469,86 eura (tri tisuće četiristo šezdeset i devet eura i osamdeset šest centi)/ 26.143,69 (dvadeset šest tisuća sto četrdeset tri kune i šezdeset devet lipa) uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. 

 

Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točaka 7. i 8. te članka 145. stavka 4. ZKP/08. optuženi A. Š. je dužan naknaditi nagradu te nužne izdatke branitelja po službenoj dužnosti, kao i nagradu te nužne izdatke opunomoćenika oštećenice u iznosu koje će biti određen posebnim rješenjem.

 

 

Obrazloženje

 

1.               Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog A. Š. zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teškog ubojstva u pokušaju, opisanog u članku 111. točki 3. u vezi članka 34. KZ/11., a kažnjivog po članku 111. u vezi članka 34. KZ/11. te kaznenog djela protiv opće sigurnosti – dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, opisano i kažnjivo po članku 215. stavku 1. KZ/11., sve u vezi članka 51. KZ/11.

 

2.               Sud je u sedmom redu odozdo činjeničnog opisa djela iz optužnice zamijenio brojke „5-6“, brojkama „6-7“, usklađujući na taj način činjenični opis postupanja optuženika s utvrđenjima iz dokaznog postupka, posebno sa zaključkom vještaka za balistiku po provedenoj rekonstrukciji na mjestu događaja. Navedenom izmjenom sud nije zadirao u činjenični ni pravni identitet optužbe.

 

3.               Pozvan očitovati se o osnovanosti optužbe, optuženi A. Š. je naveo da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se izmijenjenom optužnicom stavljaju na teret.

 

4.              Tijekom dokaznog postupka, sud je u svojstvu svjedoka ispitao oštećenicu K. K. (poleđina lista 377 – 379 spisa) te svjedoka Z. A. (list 410 – 411 spisa). Nadalje, u dokaznom su postupku ispitani sudsko – medicinski vještaci Pero Bubalo (list 411 – 412 spisa) i Davor Mayer (list 492 spisa, pisani nalaz i mišljenje list 269 – 273 spisa) te vještak za balistiku i mehanoskopiju Marin Marinović iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 412- 413 te poleđina lista 492 – 493 spisa, pisani nalaz i mišljenje list 207 – 220 spisa, dopuna nalaza i mišljenja list 476 – 489 spisa), kao i psihijatrijski vještak Željko Marinić (poleđina lista 492 spisa, pisani nalaz i mišljenje list 440-455 spisa).

 

4.1.               Nadalje, uz suglasnost stranaka, a na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su iskazi svjedoka D. B. (list 173 – 175 spisa) i L. P. (list 180 – 182 spisa) te nalazi i mišljenja vještaka za daktiloskopiju i identifikaciju osoba Ivanke Mavrek (list 200 – 204 spisa), vještaka za biološka vještačenja Sunčice Papić (list 222 – 230 spisa), a pročitan je i nalaz i mišljenje o analizi alkohola u krvi i mokraći za optuženika toksikološkog vještaka Ranke Ferček (list 194 – 196 spisa), sve vještakinje iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić"

 

4.2.               Na temelju članka 430. ZKP/08. pregledana je i pročitana dokumentacija koja prileži spisu predmeta i to: izvješće o uhićenju i dovođenju u Pritvorsku policijsku jedinicu od 27. ožujka 2022. (list 4-6), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave od nasilju u obitelji PUZ-a, III PP Zagreb od 27. ožujka 2022. (list 9-11), zapisnik o očevidu (bez naloga) od 27. ožujka 2022. (list 12-15), kriminalističko - tehničko izvješće od 27. ožujka 2022. (list 16-17), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj … (list 18), bolnička prijava KB D. od 27. ožujka 2022. za žrtvu-oštećenu K. K. (list 28), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora PUZ-a, III PP Zagreb od 28. ožujka 2022. (list 47-49), zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa PUZ-a, III PP Zagreb od 27. ožujka 2022. (list 50-52), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj … (list 53), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj … (list 56-57), optužni prijedlog PUZ-a, III PP Zagreb Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu broj 511-19-29/05-5-101-1/2021 od 8. ožujka 2021. (list 58-59), presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-4121/2021 od 9. ožujka 2021. (list 60), presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj 24 K-69/18-86 od 31. siječnja 2020. (list 73-80), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PUZ-a, III PP Zagreb od 16. veljače 2021. (list 88-89), rješenje o mjerama opreza Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu pod brojem KP-DO-833/2021-10 od 17. lipnja 2021., zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj … sa snimkom nadzornih kamera na DVD mediju (list 160 do 162 spisa), medicinska dokumentacija KB Dubrava od 13. lipnja 2022. za oštećenu-žrtvu K. K. (list 234-262) te po opunomoćeniku oštećene predana medicinska dokumentacija za oštećenu (list 346 – 364 spisa).

 

4.3.              Jednako tako, izvršen je uvid i razgledana je naknadno u spis predmeta dostavljena fotodokumentacija očevida (list 382 – 408 spisa) te je pregledan CD medij sa snimkama nadzornih kamera Osnovne škole S. S., S. (CD medij na listu 162 spisa).

 

4.4.              Uz sudjelovanje stranaka, oštećenice, svjedoka Z. A. te vještaka za balistiku i mehanoskopiju Marina Marinovića, sve uz sudjelovanje kriminalističkih tehničara, provedena je i rekonstrukcija na mjestu događaja.

 

5.              Sukladno članku 418. stavku 5. ZKP/08. na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja optuženika pročitan je izvod iz kaznene evidencije za optuženog A. Š. s lista 335 spisa te izvod iz prekršajne evidencije s lista 336 spisa.

 

6.              Pozvan da iznese obranu, optuženi A. Š. naveo je samo to da on nije bio na mjestu događaja i nije pucao u K. K., a sve što mu se stavlja na teret da je neistina. Dalje obranu optuženik nije htio iznositi niti odgovarati na pitanja suda i stranaka.

             

7.              Nakon tako provedenog dokaznog postupka, ovaj je sud našao dokazanim da je optuženi A. Š. ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja inkriminiranih mu kaznenih djela, činjenično i pravno opisanih u točki I. i II. izreke ove presude, zbog čega ga je za ista proglasio krivim.

 

8.              Naime, u ovom postupku nije bilo sporno da se inkriminirani događaj zbio 27. ožujka 2022. oko 9,55 sati u Z. u ulici … nasuprot kućnog broja …, što kao nesporno proizlazi iz zapisnika o očevidu od 27. ožujka 2022. te kriminalističko tehničkog izvješća od 27. ožujka 2022., sve dovedeno u vezu s iskazima oštećene K. K., svjedoka Z. A., kao i svjedokinja D. B. i L. P., koji svi suglasno iskazuju o mjestu i vremenu događaja.

 

9.              Nije sporno niti to da je predmetne zgode K. K. ozlijeđena, odnosno da je inkriminirane zgode zadobila tjelesnu ozljedu u vidu ozljede mekih tkiva desne strane čela iznad obrve duljine 7 cm.

 

10.              S obzirom na to da optuženik spori da bi uopće bio na mjestu događaja, čime osim što spori da bi on bio taj koji je poduzeo radnje koje su dovele do nespornog ozljeđivanja oštećenice, zapravo osporava i činjenicu načina na koji je ona ozlijeđena, kao i to da je ona bila meta napada, u nastavku će sud iznijeti razloge zbog čega sve ove okolnosti smatra nedvojbeno utvrđenima u ovom dokaznom postupku.

 

11.              Činjenica da je predmetne zgode oštećenici ozljeda nanesena ispaljivanjem hitca iz pištolja, kao i da su tada ispaljena dva hitca, nedvojbenim se utvrđuje zapisnikom o provedenom očevidu dovedenim u vezu s nalazima i mišljenjima vještaka za balistiku i mehanoskopiju Marina Marinovića te vještaka za sudsku medicinu Davora Mayera i Pere Bubala.

 

11.1.              Naime, iz zapisnika o provedenom očevidu proizlazi da su na mjestu inkriminacije pronađene dvije čahure streljiva, više kapljica i manjih lokvi crvene boje, nalik na krv, a pronađeno je i jedno deformirano zrno streljiva u vozilu kroz čije je vjetrobransko staklo jedan metak prošao dok je jedno zrno streljiva pronađeno u fasadi kuće, gdje se nalazilo i u trenutku provođenja rekonstrukcije događaja.

 

11.2.              Po provedenom ispitivanju pronađenih i vještaku dostavljenih čahura i zrna streljiva, vještak za balistiku i mehanoskopiju Marin Marinović zaključio je da je riječ o čahurama streljiva cal. 7,65 mm Browning i deformiranom zrnu streljiva te su obje čahure ispaljene iz jednog te istog oružja i to najvjerojatnije pištolja marke „Češka Zbrojovka“, model „27“, cal. 7,65 mm ili nekog drugog oružja sličnih karakteristika koje se ne nalazi u posjedu u Zbirci vatrenog oružja Centra za vještačenja.

 

11.3.              Nadalje, po pregledanoj medicinskoj dokumentaciji nastaloj zbrinjavanjem ozlijeđene oštećene K. K. po inkriminiranom događaju, sudsko-medicinski vještak zaključio je da je oštećenica zadobila ozljedu i to ranu na desnoj strani čela, iznad obrve. Riječ je o ozljedi mekih tkiva duljine 7 cm, horizontalnog tijeka, bez zahvaćanja podležeće kosti lubanje, koja odgovara strijelnom okrznuću te predstavlja tjelesnu ozljedu nastalu djelovanjem projektila – zrna ispaljenog iz ručnog vatrenog oružja, a odgovara učinku jednog hitca ispaljenog iz oružja time da vještak zaključuje da pištolj kalibra 7,65 mm, neutvrđene marke, predstavlja podesno sredstvo za ispaljivanje predmetnog projektila. Na raspravi, obrazlažući svoj nalaz i mišljenje, sudsko-medicinski vještak, na pitanja obrane ustvrdio je da je rana oštećenice u medicinskoj dokumentaciji opisana kao VLC (vulus lacero contusum), dakle razderotina duljine 7 cm, što isključuje da bi istu mogla nanijeti krhotina stakla, koja bi ostavila reznu ranu, a ne razderotinu. Odgovarajući na pitanje postoji li neko drugo sredstvo koje bi izazvalo utvrđenu ranu kakva je opisana u medicinskoj dokumentaciji, vještak je dodao kako ne može isključiti mogućnost djelovanja nekog drugog sredstva, primjerice udarac tupo tvrdim bridovitim sredstvom (primjerice udarac letvom) koji bi išao pod pravim kutom na prednju stranu glave, odnosno čela, no tada bi taj udarac, primjerice letvom, morao biti iz neposredne blizine osobe koja zadaje i prima udarac i to na način da letva okomito, odnosno pod pravim kutom dolazi na os čela. S obzirom na udaljenost oštećenice od počinitelja, takva ozljeda kakvu je zadobila oštećenica mogla je nastati samo sredstvom male kontaktne površine, a koje pri tom ima izrazito veliku kinetičku energiju da napravi ranu duljine 7 cm, što može praktički jedino projektil.

 

11.4.              Izloženi dokazi u svojoj ukupnosti, po ocjeni ovog suda, nedvojbenim čine činjenični zaključak da je oštećena K. K. inkriminirane zgode ozljedu zadobila okrznućem metka ispaljenog iz vatrenog oružja, a jednako tako zapisnikom o očevidu te nalazom i mišljenjem vještaka za balistiku jasno je i izvan svake sumnje utvrđeno da je počinitelj inkriminirane zgode u pravcu oštećenice ispalio dva hitca.

 

12.              Dakle, u ovom je postupku utvrđeno da je K. K. inkriminiranog dana, vraćajući se iz crkve, na ulici, dakle javnoj površini napadnuta i to na način da je počinitelj prema njoj ispalio dva hica. Jednako tako, nedvojbeno je utvrđeno da je drugim ispaljenim metkom, oštećenica okrznuta u predjelu desne strane čela iznad obrve kao i da je upravo na taj način zadobila tjelesnu ozljedu mekih tkiva desne strane čela iznad obrve. S obzirom na sredstvo s kojim je napadnuta, predio tijela u koji je ozlijeđena, kao i činjenicu da je u njenom pravcu ispaljeno dva hitca iz vatrenog oružja, ovaj sud nalazi utvrđenim da je meta napada bila upravo oštećena K. K., što je obrana također dovodila u pitanje.

 

13.              Spornom je, nadalje, u ovom postupka bila činjenica je li upravo optuženik taj koji je inkriminirane zgode u smjeru oštećene K. K. iz pištolja nepoznate marke ispalio dva hitca, budući optuženik spori da bi uopće bio na mjestu događaja, navodeći da je laž sve ono što mu se stavlja na teret.

 

14.              Međutim, nakon provedenih dokaza tijekom ovog postupka ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je počinitelj radnji opisanih u činjeničnom supstratu optužnice bio upravo optuženi A. Š., odnosno da je inkriminirane zgode upravo on ispalio dva hica iz pištolja nepoznate marke u smjeru glave oštećenice.

 

15.              Naime, oštećena K. K. iskazujući u više navrata, kako tijekom istrage, tako i na raspravi te provedenoj rekonstrukciji, dosljedno i decidirano te u bitnome istovjetno iskazuje o događaju. Tako ona navodi da je ujutro tog 27. ožujka 2022. išla na misu u 09,00 sati. Prethodno je, čini joj se u četvrtak, preko odvjetnika čula da A. ide u Nj. na operaciju te odmah posumnjala da je to laž i imala osjećaj da će on nešto napraviti. Po završetku mise, 10 minuta prije 10 sati, ostala je sa susjedima pomoliti se, a potom je s oko 15-ak odraslih i nekih petero, šestero djece, krenula od crkve ravno prema kući. Na nekih otprilike 120 metara od crkve došli su do tri kontejnera kada je odjednom osjetila da joj je nešto odbacilo kapuljaču iza vrata, netko je povikao petarda, čulo se razbijanje stakla na autu, a na što se ona malo okrenula u desno i vidjela A. Š. koji je stajao pet do šest metara od nje kod tih kontejnera. U istom trenutku metak joj je prošao uz čelo i zabio se u zid. Posrnula je i primila se za auto, nakon čega se ne sjeća što je bilo već su joj rekli da je pala, sva je bila u krvi te je čula da ljudi oko nje viču neka se zove hitna i policija jer da će žena umrijeti. Našla se u hitnoj, došao je liječnik i još neki ljudi oko nje, zna da je netko pitao tko je to napravio, a jedino što je tada rekla je bilo da je to napravio njen bivši suprug A. Š.. Dobila je injekciju protiv bolova jer je bilo puno šavova, ukupno 21. Nakon toga optuženika noćima sanjam i dalje ide psihijatru i doktorima jer od njega zadnjih osam godina doživljava konstantne napade. U trenutku kada je osjetila pomicanje kapuljače, prasak i lom stakala, rekla bi da su bili negdje na sredini dijela auta. Tada je samo glavom, a ne tijelom učinila blagi okret udesno, vidjela A. i rekla "A.", iako je njegovo ime A. i odmah vratila glavu nazad jer vidjela je da je on i da nema što napraviti. Sjeća se da je optuženik bio odjeven u tamnu odjeću i da je na glavi imao neku kapu. Zna da na očima nije ništa imao, a je li imao još nešto na licu, ne zna jer u onom momentu to nije zamijetila. Zamijetila je da je pištolj držao u desnoj ruci ispruženoj ispred sebe. Koliko je na brzinu vidjela, kapa je bila ona koja pokriva dio čela, tjeme pa do ušiju, no napominje da ga je pogledala na sekundu, nije ga dugo gledala jer nije smjela, čim je vidjela pištolj, sledila se. Inače, ne razumije se u oružje, no A. je kada su se počeli družiti imao jedan pištolj i kada ga je pitala što će mu to, rekao je da mu je to iz mladosti i tad joj je on rekao da je to duga devetka, time da nju pištolji ne zanimaju i nije ih nikad imala u ruci. A. je spavao s pištoljem ispod jastuka, jer je mjesto u B. u kojem su živjeli bilo nenaseljeno i malo udaljeno od glavne ceste, a prvi su susjedi na nekih 2 kilometra. Iskreno navodi kako ne zna kakav je A. strijelac i je li ranije pucao.

 

15.1.              Odmah je ovdje za istaknuti kako ovo vijeće nije prihvatilo prigovore obrane kojima se nastoji obezvrijediti iskaz oštećenice uz navod da se radi o pogledu od svega sekundu ili dvije u kojem da uslijed stresne situacije oštećenica nije mogla vidjeti osobu i odmah je prepoznati. Naime, kako će to u nastavku biti detaljnije izloženo, optuženik i oštećenica dugi su niz godina živjeli zajedno i bili u braku te se poznaju preko 25 godina. Dakle, svakako se radi o osobi koju je oštećenica sposobna i u mogućnosti prepoznati samo jednim kratkim pogledom sve neovisno o tome je li u tom trenutku imao masku na licu.

 

15.2.              Osim toga, po ocjeni ovog suda iz načina i sadržaja iskazivanja oštećene K. K. jasno je da ona govori iskreno i onako kako je događaje vidjela i doživjela, bez dodavanja i uljepšavanja. Naime, oštećenica iskreno navodi da ne zna je li optuženik ikad ranije pucao ni kakav je on strijelac, okolnosno iskazuje da ne zna u što je bio odjeven i kakvu je kapu imao, kao i da nije zamijetila ima li tada masku na licu. Jednako tako, upitana o svom vidu oštećenica je iskreno navela da koristi naočale za gledanje „na blizinu“ dioptrije 0,75, a „za daleko“ 1 i nešto, koje nosi povremeno kad dugo gleda televiziju ili joj dođe magla, a ako je ne boli glava, onda joj te naočale smetaju, pa ih ne nosi. U odnosu na ovakav iskaz oštećenice, sudsko-medicinski vještak je na raspravi ustvrdio da je pri opisanoj dioptriji, oštećenica sposobna dobro razlučiti i raspoznati stvari oko sebe u prostoru, u prilog čemu govori i činjenica da se taj dan uputila u crkvu bez naočala za vid.

 

15.3.              Imajući sve izloženo u vidu, kao i činjenicu da je provedenom rekonstrukcijom na mjestu događaja uz sudjelovanje tehničara i vještaka za balistiku oštećenica pokazala slijed događaja, te svoj i položaj, kao i način kretanja optuženika inkriminirane zgode, u odnosu na što je vještak za balistiku zaključio i utvrdio da verzija događaja kakvu je tada pokazala oštećenica u potpunosti odgovara tragovima evidentiranim na mjestu događaja, ovaj je sud iskaz oštećene K. K. cijenio u cijelosti istinitim i kao takvog ga prihvatio.

 

16.              Nadalje, o spornoj je činjenici identiteta počinitelja inkriminiranih radnji iskazivao i svjedok Z. A. Ovaj je svjedok o događaju iskazao da je po završetku mise, iz crkve krenuo kući s masom ljudi koja je išla kućama. Nailazio je kraj tri ili četiri kontejnera za različiti otpad gdje je vidio jednog starijeg gospodina s biciklom koji je šetao lijevo - desno kod tih kontejnera. Prošao je možda 10 metara kada je čuo jedan pucanj. Pomislio je da se radi o plašljivcu. Međutim, tada je začuo da žena viče: zovite policiju i hitnu, pucao je u mene bivši muž. Žena je krvarila i srušila se. Išao je do nje pomoći joj, a svi su se razbježali, no ubrzo su došli hitna i policija. Kada je išao do gospođe, vidio je da je taj gospodin sjeo na bicikl i biciklom otišao prema S. S. U trenutku kada je čuo pucanj bio je okrenut leđima, tako da samo pucanje nije vidio. Iz crkve je išao zamišljeno i nije puno obraćao pažnju, te je kraj tih kontejnera spazio gospodina, naslonjeni bicikl, time da mu je taj čovjek bio okrenut leđima prema S. S. Svjedok se nije mogao prisjetiti kako je muškarac bio odjeven, misli da je imao neke plave hlače, jaknu i kapu na glavi, a kada mu je predočen dio ranijeg iskaza, u kojem je naveo da je vidio starijeg muškarca obučenog u tamnu odjeću kako se skriva iza tih kontejnera, svjedok je potvrdio taj svoj iskaz. Jednako tako svjedok je potvrdio i svoj raniji iskaz u predočenom mu dijelu, u kojem je naveo da kada ga je taj muškarac ugledao, da je okrenuo glavu od njega kao da ne želi da ga svjedok vidi te stavio medicinsku masku na lice i da je nakon što je prošao 10-15 metara čuo dva praska, pojašnjavajući da se doista radilo o dva praska, dva pucnja, kao i da je taj stariji gospodin masku imao cijelo vrijeme i kad je on prolazio kraj njega i kad se udaljavao biciklom. Inače, jedan pucanj je bio u auto, a drugi je gospođu pogodio kod čela i ona je jako krvarila. Iako je stariji gospodin koji se udaljavao išao polako te ga je svjedok mogao stići, svjedok pojašnjava da nije išao za njim, već je išao pomoći unesrećenoj ženi, time da je iz crkve izašlo sigurno 150 ljudi i više. Svjedok je posebno na raspravi naglasio, a u odnosu na raspravi prisutnog optuženika i njegovu rodbinu, da nije ostao na mjestu događaja zbog bilo kojeg razloga, osim zbog želje da pomogne unesrećenoj ženi koju viđa svake nedjelje u crkvi, dok su se drugi razbježali i zbog toga sada on mora svjedočiti, što da mu teško pada. S obzirom na ovakvu konstataciju, svjedok je na upit suda razjasnio se nikoga ne boji i da mu nitko ne prijeti i nitko od obitelji optuženika nije ga niti u jednom trenutku kontaktirao.

 

16.1.              Nadalje, pojašnjavajući na pitanja obrane, svjedok A. je dodao da se sjeća kako je čovjek imao kapu na glavi, čini mu se plave boje, no ne može se sjetiti oblika. Pogled prema gospodinu imao je svega 4-5 sekundi. Ne zna odrediti visinu tog čovjeka, zna da mu je izgledao starije, da je zaključio da se radi o čovjeku od 80 i nešto godina, što je zaključio po hodu, stavu i načinu kretanja. Optuženog A. Š. poznaje od ranije, no samo po tome što su praktički iz istog mjesta u B., pa su možda koji puta bili na istoj svadbi. Na pitanje može li reći je li ili nije osoba koju je vidio kod kontejnera bio A. Š., svjedok je naveo da to ne može tvrditi jer čovjek je imao masku na licu, a kada je svjedoku predočen raniji iskaz u kojem je iskazao da optuženika poznaje iz B. jer su tamo praktički susjedi i da je, kada je od K. K. čuo da je na nju pucao bivši muž, povezao da bi to doista po izgledu mogao biti A. Š., svjedok je naveo da kod te izjave ostaje, no da ne može to tvrditi.

 

16.2.              Razmatrajući način na koji je svjedok Z. A. iskazivao na raspravi kao i sadržaj onoga što je i kako govorio, ovaj sud nalazi da je riječ o vjerodostojnom svjedoku koji je iskazivao vrlo suzdržano, deskriptivno i realno opisujući događaj kojem je osobno bio prisutan, bez bojanja iskaza osobnim osjećajima i doživljajima. Naime, iznoseći svoj iskaz i odgovarajući na pitanja stranaka iskreno je govorio ono čega se sjeća, bez zadrške ističući i da na određena pitanja ne može odgovoriti dajući za to logične i uvjerljive razloge.

 

17.              Potom, a glede identiteta počinitelja, valja izložiti i iskaz svjedokinje D. B., glede čijeg čitanja na raspravi su stranke bile suglasne. Naime, svjedokinja D. B. iskazala je da je odlazeći s mise iz crkve primijetila veću skupinu ljudi na cesti u ulici …, zbog čega nije mogla proći automobilom. Stala je i vidjela da na cesti leži starija gospođa koja je bila krvava. Otišla je do svoje kuće, donijela pribor za prvu pomoć i počela gospođi čistiti krvavo lice te pritiskati ranu na čelu kako bi zaustavila krvarenje. Svjedokinja je dodala i to da joj je odmah na mjestu događaja jedan gospodin koji je sve vidio ispričao da je u oštećenicu pucao bivši suprug ranjene gospođe.

 

17.1.              S obzirom na to da ne postoje podaci ni indicije da bi ova svjedokinja od ranije uopće poznavala bilo oštećenicu bilo optuženika, a kamoli da bi imala osobnih razloga iskazivati drugačije no istinito, sud je prihvatio iskaz svjedokinje jer je isti cijenio vjerodostojnim i istinitim.

 

18.              Nastavno, ovdje je potrebno izložiti nalaz i mišljenje vještaka za balistiku i mehanoskopiju Marina Marinovića, sve vezano uz od optuženika izuzete GSR uzorke s dlanova i nadlanica lijeve i desne šake, dlana i nadlanice lijeve i desne šake oštećenice te odjevnih predmeta oduzetih od oboje.

 

18.1.              Tako iz nalaza i mišljenja vještaka Marina Marinovića proizlazi da su GSR analizom specijalnih ljepljivih trakica (dalje: GSR stub-ova) kojima su izuzeti tragovi sa šaka optuženog A. Š.a i oštećene K. K. pronađene trokomponentne GSR  (SbBaPb) čestice, koje su karakteristične za ostatak inicijalne smjese punjenja streljiva, a koje nastaju u procesu ispaljivanja streljiva iz vatrenog oružja. Nadalje, na GSR stub-ovim kojima su izuzeti tragovi s dostavljene jakne optuženog A. Š. nisu pronađene trokomponentne GSR (SbBaPb) čestice, ali su pronađene dvokomponentne GSR čestice koje su indikativne za ostatak inicijalne smjese punjenja streljiva, dok je na GSR stub-ovima kojima su izuzeti tragovi s dostavljenih hlača optuženog A. Š.pronađena jedna trokomponentna GSR (SbBaPb) čestica i više dvokomponentnih GSR čestica. Iz nalaza i mišljenja vještaka za balistiku proizlazi i da je od optuženika izuzet i silikonski odljevak šaka na kojima je dokazana prisutnost čestica karakterističnih za nesagorjele i djelomično sagorjele čestice baruta.

 

18.2.              Braneći svoj nalaz i mišljenje na raspravi, vještak je na upite obrane pojasnio da su prema podacima u spisu GSR tragovi s dlanova i nadlanica optuženika izuzeti inkriminiranog dana u 12,12 sati, dok su silikonski odljevci izuzeti s lijeve i desne šake optuženog A. Š. 12,26 sati, i to nakon izuzimanja tragova GSR-a, kako je to i pravilno. Vještak je pojasnio da Gonzalesov test, dakle test silikonskim odljevcima, može dati lažne pozitivne rezultate, zbog čega se ne smatra metodom koja ima upotrebnu vrijednost na sudu, međutim još uvijek se upotrebljava u slučajevima u kojima je potrebno utvrditi udaljenost pucanja, u kojoj situaciji može biti i jedina upotrebljiva metoda za utvrđivanje istog. Prikaz šaka optuženog A. Š. na listu 8. nalaza i mišljenja sačinjen je temeljem Gonzalesovog testa. Nije neuobičajeno da se čestice pronađu na obje šake neovisno o onoj u kojoj osoba koja puca drži pištolj, budući da su barutne čestice prisutne u oreolu koji se stvara oko oružja koje je upotrijebljeno, tako da se prilikom ispaljivanja streljiva iz vatrenog oružja, može kontaminirati i šaka s kojom nije pucano. Gonzalesov test može dati lažne rezultate, za razliku od GSR metode koja je puno pouzdanija i prihvaćena metoda u cijelom svijetu.

 

18.3.              Zbog navedenog, iako je izvršio i Gonzalesovu metodu ispitivanja, vještak za balistiku je naveo da je svoje mišljenje i zaključak utemeljio isključivo na GSR metodi. Pojasnio je, nadalje, kako nije nemoguće da se na odjeći osobe koja ispaljuje metak ne nađu GSR čestice jer to ovisi o većem broju okolnosti, pa tako o vremenskim uvjetima, kretanju osobe, pokretima. Uostalom, ne može se isključiti, a ukoliko se uopće ne nađu GSR čestice na odjeći, da čovjek koji je pucao, nije nosio tu konkretnu odjeću koja je od njega izuzeta. U konkretnom slučaju kad se govori o izuzetoj jakni optuženika, na istoj nisu pronađene trokomponentne GSR čestice koje su karakteristične za tragove pucanja, ali su pronađene dvokomponentne čestice koje su indikativne na trag pucanja, dok je na hlačama optuženika pronađena i jedna trokomponentna čestica koja je karakteristična za tragove pucanja te je pronađeno i nekoliko dvokomponentih čestica koje su indikativne na trag pucanja. Odgovarajući na pitanje mogu li dvokomponentne čestice na odjeći i rukama potjecati od nekog drugog procesa u prirodi izuzev pucanja, vještak je pojasnio da takvu mogućnost nije moguće isključiti kada se radi o dvokomoponentnim česticama, međutim kada se radi o trokomponentnim česticama u njihovom kemijskom sastavu, obliku i veličini vještak ističe da znanost do sad nije pronašla mehanizam nastanka takovih čestica, ako nije pucano iz vatrenog oružja. Slične čestice mogu nastati nekim drugim procesima kao što je npr. aktiviranje zračnih jastuka u automobilu, proces kočenja kod nekih kočionih obloga automobila, no međutim ne radi se o česticama istog kemijskog sastava, niti istoga pravilnog okruglastog oblika i veličine. Zbog toga je metoda GSR česticama metoda koja se koristi u cijelom svijetu kao najbolja metoda za dokazivanje tragova pucanja. Inače, ne postoji znanstvena metoda kojom se na temelju pronađenih čestica može sa 100% sigurnošću utvrditi da je neka osoba pucala iz vatrenog oružja, pa ni ova metoda (GSR metoda) ne dokazuje da je osoba pucala iz vatrenog oružja, već da se nalazila u blizini procesa ispaljivanja iz vatrenog oružja. Trokomponentne i dvokomponentne GSR čestice baruta na koži, odnosno rukama osobe, u pravilu se ne zadržavaju dugo, zato je najbolje u što kraćem vremenu nakon pucanja izuzeti tragove s ruku osobe. To trajanje zadržavanja ovisi o tome što je osoba nakon pucanja radila, je li prala ruke, je li se rukovala s nekim, nešto brisala, prenosila ili slično. Svojevremeno je u Centru za vještačenja rađen eksperiment radi analize tragove pucanja nakon određenih vremenskih perioda, pri čemu je utvrđeno da ti tragovi s ruku u pravilu nestaju četiri sata nakon pucanja. Tragovi GSR čestica na odjeći mogu se zadržati puno duže, pa i mjesecima, ovisno o manipuliranju tom odjećom. Objašnjavajući da je na dlanovima oštećene pronađen znatno veći broj GSR čestica, vještak je naveo da je to moguće ukoliko je žrtva poduzela određenu obrambenu gestikulaciju, primjerice ako je podigla ruke ispred sebe s dlanovima iz smjera pucanja okrenutim prema ustima cijevi na koji je način moguća kontaminacija. Naime, čestica GSR u tom oreolu mogu dospjeti i 10-12 metara od usta cijevi oružja sve ovisno o vremenskim uvjetima, jer su te čestice vrlo sitne i neko vrijeme lebde u zraku, prije nego padnu na tlo.

 

18.4.              Nalaz i mišljenje vještaka za balistiku Marina Marinovića ovaj je sud u cijelosti prihvatio kao istinit jer je riječ o stručnoj i za postupak nezainteresiranoj osobi. Osim toga, vještak je vrlo jasno i precizno odgovorio na sva sporna pitanja te razjasnio sve eventualne nejasnoće, stručno obrazloživši svoje odgovore, na način da i potpunom laiku budu razumljive. Iz istih razloga prihvaćen je i nalaz i mišljenje sudsko – medicinskih vještaka Davora Mayera i Pere Bubala.

 

19.              Slijedom izloženih dokaza ovaj sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je inkriminirane zgode upravo optuženi A. Š. u smjeru glave oštećene K. K. ispalio dva hitca od kojih je drugim njoj nanio po sudsko – medicinskom vještaku utvrđenu i kvalificiranu tjelesnu ozljedu.

 

19.1.              Naime sumirajući i međusobno analizirajući izložene dokaze za ponoviti je da iz nalaza i mišljenja vještaka za balistiku proizlazi kako je s ruku optuženika izuzet trag i to s vremenskim odmakom od više od 2 sata nakon događaja, te su GSR metodom, za koju vještak navodi da je puno pouzdanija i u svijetu prihvaćena metoda, u izuzetim tragovima pronađene trokomponentne GSR čestice koje nastaju u procesu ispaljivanja streljiva iz vatrenog oružja dok su dvokomponentne čestice nađene na jakni od optuženika, a jedna trokomponentna i više dvokomponentnih pronađeno je i na njegovim hlačama. Dakle, više od 2 sata nakon događaja na optuženikovim rukama i hlačama pronađene su trokomopnenetne GSR čestice u odnosu na koje sukladno nalazu i mišljenju vještaka, a s obzirom na njihov kemijski sastav, oblik i veličinu, prema dostupnoj znanosti do sada nije pronađen drugačiji mehanizam nastanka osim prilikom pucanja iz vatrenog oružja. Optuženik nije ponudio provjerljivu alternativu kako su iste, osim ispaljenjem hitaca iz pištolja nastale i našle se na njegovim rukama i hlačama, a dovođenjem svega u vezu s iskazima K. K., D. B. i Z. A. ovaj sud nalazi utvrđenim da je počinitelj činjenično opisanih radnji bio upravo optuženik.

 

20.              Nadalje, u cijelosti je nedvojbeno u ovom postupku utvrđeno da je oštećena K. K. bivša supruga optuženika. Naime, iz iskaza oštećenice, koji optuženik ne dovodi u pitanje, proizlazi da su oštećenica i optuženik bili u izvanbračnoj zajednici od 1996. godine, 2003. su sklopili brak, koji je službeno razveden 2016. godine. Slijedom toga, oštećenica kao bivši bračni drug, u odnosu na optuženika svakako ima svojstvo bliske osobe u smislu članka 87. stavka 9. KZ/11.

 

21.              Osim toga, u ovom je postupku nedvojbeno utvrđeno i to da je optuženik ranije zlostavljao oštećenicu. Tako iz iskaza oštećenice proizlazi da je još za trajanja braka i to negdje 2012. počelo optuženikovo bezrazložno napadanje, pri čemu ju je optuživao da ga vara, što je trajalo skoro dvije godine, da bi ona 2014. od njega pobjegla. Međutim, optuženik je stalno dolazio i tražio da mu se vrati, a kako to nije htjela, počeo ju je tražiti da mu plaća stanarinu i da mu kuha, a nije davao kune te su tada krenule velike svađe oko imovine, jer ona smatra da su imovinu stekli zajedno za vrijeme trajanja braka, a on ju napada da mu želi otuđiti njegovo i „okrasti“ njega i njegovu djecu. Oštećenica je dodala da ju je i 2015. optuženik pokušao ubiti jer joj je prišao s leđa i prislonio pištolj na zatiljak, ali to nije napravio jer su bile prisutne susjeda i rodica, time da je na sudu tvrdio da se radilo o plastičnom dječjem pištolju, a sigurna je da to nije točno jer zna da je on imao pravi pištolj i to dva komada koji je držao u potkrovlju iza dimnjaka, a jedan pištolj je držao u B. Nakon toga je mjesec dana bio u zatvoru da bi potom počeo živjeti u J. i svako toliko dolazio pred crkvu gdje je znao da će ju naći te ju je sačekivao i napadao, dolazio na vrata kuće, lupao, udarao nogama i šakama, tražio da iseli. Napadao ju je uz riječi "kurvo, nećeš uzimati od mene i moje djece". Jednako tako, 08. ožujka 2021. je došao i tražio da mu da ključeve od svih objekata u V., napadao ju je sjekirom te je ponovno zvala policiju. Uglavnom, kroz svo ovo vrijeme, a sve zbog imovine, učestalo je optuženik dolazio i napadao, slao je i druge ljude, dolazila su i njegova djeca koja su u rujnu 2021. u noćnim satima razbila ulazna vrata kuće. Nakon te 2014. godine optuženik ju je pri napadima vrijeđao i psovao tipa "jebala ti svoju majku… kurvo… majka te nije odgojila… kurvala si se i prije", u tim je situacijama vikao da se mora iseliti i da neće ona otimati od njega i od njegove djece, a uvijek je i prijetio. Otkad su se razišli, uz vrijeđanje, uvijek bi joj govorio da ne smije izaći iz kuće, da će naći nekog tko će ju ubiti ako on neće. Zbog toga nije ranije uspjela pobjeći, a kada je 2013. pokušala i došla do glavne ceste, gdje nitko nije naišao, optuženik je uspio doći do nje prije te ju je odvukao kući i tada ju pretukao, zaključao i oduzeo joj mobitel. Inače, postupak za podjelu bračne stečevine vodi se na parničnom sudu od 2015. godine.

 

21.1.              Iskaz oštećenice u ovom je dijelu uvjerljiv i okolnosan, a osim toga potvrđen je spisu priležećom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, kao i uvidom u izvod iz kaznene i prekršajne evidencije. Naime, presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-69/18-86 od 31. siječnja 2020. (list 73 – 80 spisa), preinačenom u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Kž-125/2020-4 od 23. rujna 2020. (list 99 – 100 spisa), optuženi A. Š. osuđen je zbog kaznenog djela nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 2. KZ/11. te osuđen kaznom zatvora u trajanju sedam mjeseci i to stoga što je, sukladno činjeničnom supstratu, od 10. veljače 2017. do 27. ožujka 2017. u nakani da je ustraši jednom tjedno u više navrata oštećenici putem drugih osoba poručivao da će odužiti sud, da se iseli iz kuće jer će u protivnom završiti kao žena koja je ubijena na Sljemenu, da bi je u ožujku dočekao ispred crkve u R., ubacivao joj pisma u sandučić, dolazio do kuće u kojoj živi, a obzirom na takvo ponašanje i ranije prijetnje kod nje izazvao tjeskobu i strah za svoju sigurnost. Osim toga, uvidom u izvod iz kaznene evidencije te u e-spis utvrđeno je da je optuženik presudom Općinskog suda u Zagrebu  poslovni broj K-1024/2015. od 16. rujna 2015. pravomoćno osuđen jer je prijetio tada još supruzi K. K. na način da joj je prislonio pištolj za vrat, dok je presudom istog suda poslovni broj K-104/2016. od 1. lipnja 2016. pravomoćno osuđen za kazneno djelo nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 2. KZ/11. jer je u vrijeme razvoda od oštećenice njoj opetovano prijetio fizičkim nasiljem. Sve ove okolnosti – prijetnje, vrijeđanja, sačekivanja pred crkvom, dolaženje na kućnu adresu i to kroz duži vremenski period, po ocjeni ovog suda, svakako u svojoj ukupnosti predstavlja ponašanje koje se ne može okarakterizirati drugačije no zlostavom.

 

22.              Primjenjujući odredbe materijalnog prava na utvrđene i ranije izložene činjenice, nedvojbeno je da je oštećenica, kao bivša supruga optuženika, u odnosu na njega bliska osoba u smislu članka 87. stavka 9. KZ/11., dok je nadalje, nedvojbeno utvrđeno i to da je optuženik oštećenicu, prethodno izvršenju radnji ovog kaznenog djela, već zlostavljao. Dakle, kada optuženik iz pištolja ispaljuje prvo jedan hitac, koji oštećenicu ne pogađa, pa potom drugi kojim je oštećenica okrznuta u predjelu desne strane čela, pri čemu je nedvojbeno da je riječ o žrtvi koja je optuženikova bivša supruga i prema kojoj je ranije poduzimao ranije koje predstavljaju zlostavu, tada je jasno da su u optuženikovu postupanju inkriminirane zgode ostvarena sva objektivna obilježja kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točke 3. KZ/11., koje je ostalo u pokušaju samo iz razloga što drugim ispaljenim metkom oštećenica nije pogođena, već samo okrznuta.

 

23.              Imajući pri tome u vidu sredstvo kojim je optuženik postupao prema oštećenici – pištolj kao i predio tijela u koji je metke ispaljivao – glavu, kao najvitalniji dio tijela čovjeka, ovaj sud nalazi nedvojbenim i činjenicu da je optuženik inkriminirane mu zgode postupao s izravnom namjerom i to izravnom namjerom prvog stupnja. Naime, optuženik ne samo da je bio svjestan da će ispaljivanjem hitaca iz vatrenog oružja prema glavi oštećenice nju i ubiti, već je tu posljedicu i htio, te je bio siguran u njeno ostvarenje. Navedeno proizlazi iz činjenice što, nakon što vidi da je prvim hicem promašio oštećenicu, koja se odmah potom okreće prema njemu i prema vlastitom iskazu izvikuje njegovo ime, optuženik ispaljuje i drugi hitac koji oštećenicu pogađa, nakon čega se on biciklom udaljuje. Na svu sreću taj drugi ispaljeni metak samo je okrznuo oštećenicu što u tom trenutku, za pretpostaviti je, optuženik ni ne zna jer odlazi s mjesta događaja, no stoga njegovo djelo ostaje u pokušaju. Gotovo je notorna činjenica, koju utvrđuje i sudsko-medicinski vještak da je postupanjem optuženika postojala realna mogućnost nanošenja opsežnijih ozljeda, uključujući i smrtonosnu ozljedu po oštećenicu, koji su izostali samo stjecajem okolnosti.

 

23.1.              Dakle, a s obzirom na to da je već prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra Željka Marinića ubrojivost optuženika tempore criminis bila očuvana, dok je on bio svjestan da je njegovo postupanje - ispaljivanje hitaca u pravcu druge osobe okružene drugim ljudima zabranjeno, a sukladno ranije izloženom utvrđeno je da je postupao s izravnom namjerom, dok za njegovo postupanje nije postojao niti jedan ispričavajući razlog, to je u ovom postupku nedvojbeno utvrđeno da je optuženik ostvario i subjektivna obilježja terećenog mu kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju.

             

24.              U odnosu na kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom koje se također inkriminira optuženiku, ovaj sud nalazi utvrđenim da su u ponašanju optuženika ostvarena sva obilježja i tog kaznenog djela.

 

25.              Naime, prema iskazu oštećene K. K. proizlazi da su, uz nju inkriminirane zgode, iz crkve izlazile i ulicom prema svojim kućama prolazile i druge osobe. Sukladno iskazu oštećenice na ulici je bilo petnaestak ljudi s time da su jedna žena i njen suprug bili njoj najbliži, možda korak od nje, a ostala grupa ljudi bila je na nekih pola metra udaljenosti ispred njih.

 

25.1.              Prema iskazu svjedoka Z. A. proizlazi da je na tom putu od crkve prema ulici … bilo puno ljudi te se sigurno pedeset do šezdeset ljudi kretalo iz crkve prema R. s time da, u trenu kada je oštećenica počela jaukati i pala oko nje se okupilo petnaest do dvadeset ljudi, a to su sve bili oni koji su iz crkve išli kući. Ovaj svjedok navodi da u trenutku kada se okrenuo zbog jauka gospođe K., između njega i gospođe K., nije bilo drugih ljudi osim bračnog para koji je hodao neposredno uz oštećenicu. Svjedok potvrđuje da je oštećenica iz crkve hodala uz jednu gospođu i njenog supruga koji su bili u njenoj neposrednoj blizini.

 

25.2.              Iz nalaza i mišljenja vještaka za balistiku Marina Marinovića, danog na raspravi, jasno proizlazi da su osobe koje su se nalazile pored oštećenice u trenutku ispaljivanja spornih hitaca definitivno bile u dometu unutar kojeg su mogle zadobiti ozljede ispaljivanjem hitaca iz vatrenog oružja, dakle bile su u dometu hitaca.

 

26.              S obzirom na izloženo ovaj sud nalazi utvrđenim da su se tada, dakle u trenutku kada je optuženik u smjeru K. K. ispalio dva hitca, na istoj ulici nalazili i drugi  ljudi, od kojih je barem dvoje bilo u neposrednoj blizini oštećene K. K. Povezujući tu činjenicu s netom izloženim zaključkom vještaka za balistiku prema kojem su te osobe bile u dometu vatrenog oružja tada ovaj sud nalazi da su životi i tijela još najmanje dvije osobe inkriminirane zgode također bili dovedeni u konkretnu opasnost. Time je utvrđeno da je optuženik svojim radnjama - ispaljivanjem dva hitca iz pištolja prema oštećenici kada se uz nju nalaze i druge osobe, i to minimalno dvije, izazvao konkretnu opasnost za živote i tijela ljudi, čime je ostvario i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 215. stavka 1. KZ/11.

 

27.              Pri tome optuženik je u odnosu na kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom postupao s neizravnom namjerom, jer je bio svjestan da u takvim životnim i situacionim okolnostima kada se uz oštećenicu u koju ispaljuje hitce nalaze drugi ljudi, tom radnjom i njih dovodi u opasnost odnosno, izaziva opasnost za život i tijelo minimalno dvoje ljudi, te je na takvu ugrozu pristao.

 

28.              Time je po ocjeni ovog suda utvrđeno da je optuženik inkriminirane zgode, svojim postupanjem - pucanjem iz vatrenog oružja, ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kako kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. točke 3. u vezi članka 34. KZ/11., tako i kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. stavka 1. KZ/11., počinjenih u idealnom heterogenom stjecaju, budući je jednom radnjom – pucanjem iz vatrenog oružja počinio dva raznorodna kaznena djela i povrijedio dva pravna dobra (život i tijelo te opću sigurnost).

             

29.              Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna bude teža ili lakša, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih su kaznena djela počinjena, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenih djela, prijašnji život optuženika i njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenih kaznenih djela. No prije svega, sud je pošao od stupnja optuženikove krivnje i opće te individualne svrhe kažnjavanja, kako je to određeno člankom 47. KZ/11.

 

30.              Stoga, a u odnosu na kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju potrebno je reći da je optuženik postupao s najvišim stupnjem krivnje izravnom namjerom na učin kaznenog djela teškog ubojstva na štetu bivše supruge koju je prethodno zlostavljao. Pri tome sud je vodio računa o činjenici da prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. Željka Marinića proizlazi da je optuženik, iako smanjeno, no ne i bitno, bio ubrojiv. Vještak je mišljenja da je mogućnost shvaćanja svojih postupaka kao i vladanja svojom voljom kod optuženika bila smanjena no ne bitno i to cijeneći njegov način i stil življenja, strukturu ličnosti i psihičke poteškoće iz kruga početnog psiho-organskog sindroma kao i očito duboko poremećene obiteljske međuodnose te njihovu dinamiku kroz dulje vrijeme, a vodeći računa o situacionim uvjetima u kojima se optuženik nalazio, pojašnjavajući da su kod optuženika prisutne određene projekcije pa i paranoidne interpretacije prema bivšoj supruzi, sve povezano s njihovim dugogodišnje duboko poremećenim međuodnosima pri čemu optuženik prema bivšoj supruzi ispoljava nezadovoljstvo i svoje viđenje događaja uz uvjerenje da je ona kriva za takvu situaciju jer joj u prvom planu stoji samo materijalna dobit, a ne održavanje kakvih takvih normalnih odnosa. Prema zaključku vještaka jednim djelom je ono što ispitanik verbalizira zasigurno vezano uz realitetna događanja, no ostalo je dio njegove nadgradnje i njegovog pogleda na međusobna zbivanja, time da takva verbalizacija nema psihotičnu razinu.

 

30.1.              Nastavno na utvrđenja vještaka za dodati je kako ovaj sud cijeni da je motiv postupanja optuženika moguće naći upravo u konfliktnim međuodnosima s oštećenicom i njegovom željom da na ovaj način okonča postupak koji se duži niz godina vodi, sve vezano uz imovinu oko koje se optuženik i oštećenica spore, a za koju prema navodima oštećenice ona smatra da joj dijelom pripada, a on da oštećenica otima i krade od njega i njegove djece, a zbog koje je imovine optuženik i ranije oštećenici, sve prema pravomoćnim presudama, već prijetio.

 

30.2.              Osim izloženog sud je cijenio i okolnosti kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju koje je počinjeno na način da je optuženik iz zasjede vrebao oštećenicu, znajući njezin uobičajeni način kretanja, odnosno činjenicu da nedjeljom u to vrijeme iz crkve upravo tim putem prolazi na putu do svoje kuće. Naime, optuženik je čekao skriven iza spremnika za otpad, te je pri prolasku K. K. neovisno što se na ulici, dakle javnom mjestu, u jutarnjim satima nalazilo više ljudi, u nju ispalio prvi hitac kojim nije pogodio željeni cilj, nakon čega ispaljuje i drugi kojim pogađa oštećenicu, na sreću samo je okrznuvši. Iskazana upornost i determiniranost u namjeri da izvrši svoju volju, činjenica da se radilo o javnom mjestu u sred bijela dana po ocjeni ovog suda u svojoj ukupnosti predstavlja okolnosti koje imaju biti smatrane otegotnima jer nadilaze one redovno viđene kod ovakvog kaznenog djela. Osim toga, iako okolnost da je oštećenica bliska osoba koju je optuženik ranije zlostavljao, sama za sebe, predstavlja kvalifikatorno obilježje koje radnju optuženika čine teškim ubojstvom, ovaj je sud imao na umu činjenicu da su ta ranija protupravna i neprimjerena postupanja optuženika prema oštećenici očito bila takva da su zahtijevala uplitanje države i društva, sve s obzirom na to da je on za svoje postupke prema oštećenici ranije pravomoćno osuđen i to bezuvjetnim kaznama zatvora, presudama Općinskog kaznenog suda u Zagrebu iz 2015., 2016. i 2020. godine te presudom Prekršajnog suda u Zagrebu iz 2021., što je također cijenjeno otegotnim.

 

31.              U odnosu na kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom sud je pošao od činjenica da je optuženik postupao s neizravnom namjerom u trenutku kada je pucanjem u smjeru oštećenice pristao konkretnom opasnošću ugroziti tjelesni integritet osoba koje su se nalazile u njenoj neposrednoj blizini. Otegotnih okolnosti u odnosu na učin ovog djela, sud nije našao.

             

32.              S druge strane, olakotnim je svakako cijenjena činjenica da je kazneno djelo teškog ubojstva ostalo u pokušaju što sukladno članku 34. stavku 2. KZ/11. predstavlja zakonski osnov za blaže kažnjavanje. Olakotnim je također cijenjeno to da ozljeda oštećenice nije bila teža, već se radilo o tjelesnoj ozljedi mekog tkiva desne strane čela. Nadalje, olakotne je okolnosti sud našao u osobnim prilikama i životu optuženika. Naime, optuženik je osoba starije životne dobi od gotovo 80 godina, te je sada, uslijed raznih tegoba, znatno narušenog zdravstvenog stanja, a prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra tempore criminis je bio smanjeno ubrojiv, no ne i bitno. Također, olakotnima su cijenjene i činjenice iz ranijeg života optuženika, a koje proizlaze iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra. Tako iz istog proizlazi da je optuženik odradio puni radni vijek kao zidar kroz koje je vrijeme izgradio tri kuće u Bosni i Hercegovini i u Republici Hrvatskoj, a obzirom je nakon razvoda od prve supruge ostao sam, to je samostalno odgojio i podigao troje djece, što sve ukazuje da je optuženik prethodno živio odgovorno i u skladu s pravilima društvene zajednice.

 

33.              Cijeneći dakle, sve izložene olakotne i otegotne okolnosti značajne za utvrđivanje pojedinačnih kazni za svako od djela za koja je optuženik proglašen krivim, sud je optuženiku uz primjenu odredaba o zakonskom ublažavanju kazne iz članka 48. stavka 3. KZ/11. u vezi s odredbom članka 49. stavka 1.  točke 1. KZ/11., za kazneno djelo teškog ubojstva koje je ostalo u pokušaju iz članka 111. točke 3. u vezi članka 34. KZ/11. utvrdio kaznu zatvora u trajanju sedam godina, a za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom na temelju članka 215. stavka 1. KZ/11. utvrdio je kaznu zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci.

 

33.              Nadalje, prilikom odmjeravanja jedinstvene kazne, sud je cijenio prethodno izložene okolnosti koje govore o ličnosti optuženika te ukupnost djela za koja je proglašen krivim. Naime, sud je prije svega vodio računa o životnoj dobi optuženika, odnosno da je riječ o starijoj osobi od nepunih 80 godina života. Nadalje, sud je razmotrio činjenicu da je, u pravnom smislu jedinstvenom radnjom – ispaljivanjem dva hica iz pištolja, optuženik ostvario obilježja dva raznorodna kaznena djela kojima su povrijeđena dva pravna dobra različitih osoba, s jedne strane život i tijelo oštećene K. K., a s druge opća sigurnost ljudi u njezinoj neposrednoj blizini. Imajući sve izloženo na umu, ovaj je sud optuženog A. Š. osudio jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju osam godina, sve kako je to odlučeno točkom III. izreke presude.

 

34.              Naime, ovaj sud nalazi da će upravo ovom jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju osam godina, u dostatnoj i jasnoj mjeri biti izražen društveni prijekor zbog počinjenih kaznenih djela sve uz jačanje povjerenja društva u pravni poredak utemeljen na zakonima i vladavini prava, te pravednost kažnjavanja. Jednako tako, ovom će se kaznom utjecati na optuženika da shvati krajnju neprihvatljivost svog postupka, u vidu shvaćanja težine i značaja onoga što je počinio, jer ništa nije vrjednije od ljudskog života, te da pokušaj rješavanja bilo kakvog sukoba i spora na inkriminirani način zaslužuje i iziskuje svaku osudu. Time će se, nadalje, upozoriti i drugi građani da se klone sličnih ponašanja. Na taj način po ocjeni ovog suda u cijelosti će biti ostvarena svrha kažnjavanja kako je ona propisana odredbom članka 41. KZ/11.

 

35.              U jedinstvenu kaznu zatvora optuženiku je uračunato vrijeme lišenja slobode te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se i dalje nalazi, sve kako je to odlučeno točkom IV. izreke ove presude.

 

36.              Osim toga, točkom V. izreke presude, na temelju članka 76. KZ/11., optuženiku je izrečena sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora. Ovo stoga što je optuženik proglašen krivim za učin namjernog kaznenog djela i to teškog ubojstva u pokušaju te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju osam godina pa sud nalazi da je, za slučaj da ova kazna bude u potpunosti izdržana bez odobrenja uvjetnog otpusta, potrebno kroz dvije godine nadzirati optuženika, kako puštanjem na slobodu ne bi počinio novo kazneno djelo.

 

37.              S obzirom na činjenicu da podaci ovog postupka nisu davali pouzdanu osnovu za odluku o imovinskopravnom zahtjevu oštećenice za naknadu štete po specificiranim osnovama na ime tuđe pomoći i njege, naruženja, smanjenja životne aktivnosti te pretrpljenih bolova i straha, to je oštećenica točkom VI. izreke ove presude, na temelju odredbe članka 158. stavka 1. ZKP/08., s imovinskopravnim zahtjevom u cijelosti upućena u parnicu.

 

38.              Na temelju u izreci citiranih odredaba ZKP/08. optuženom je naloženo nadoknaditi nužne troškove ovog kaznenog postupka, i to troškove provedenih sudsko medicinskog, psihijatrijskog i balističkog vještačenja te paušalni iznos troška u iznosima određenim u izreci, sve stoga što ovaj sud nalazi da, a obzirom na imovno stanje optuženika, plaćanjem troškova postupka njegova materijalna egzistencija neće biti ugrožena. Iz istih razloga optuženiku je naloženo platiti nagradu i nužne izdatke branitelja po službenoj dužnosti te opunomoćenika oštećenice čija će visina biti određena posebnim rješenjem po pravomoćnosti ove presude. Stoga je odlučeno kao u točci VII. izreke ove presude.

 

39.              Slijedom svega ranije navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 31. siječnja 2023.

         Predsjednica vijeća:

      Iva Gradiški Lovreček, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.