- 1 -              Rev 1303/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1303/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice M. V.1, ud. S., II-tuženika A. V. pok. S., III-tuženice K. V. pok. S., IV-tuženika M. V.2 pok. M., V-tuženika M. V.3 pok. M., VI-tuženice M. D. pok. S., svi iz D. P. i svi zastupani po punomoćnicima V. L. i Ž. V., odvjetnicima iz S., protiv I-tuženika H. a. d.o.o., OIB …, Z., zastupanog po punomoćnici M. P.-S., dipl. iur., II-tuženika S. d.o.o., OIB …, Z., zastupanog po punomoćnici S. Ć., odvjetnici iz S., III-tuženika C. d.o.o., zastupanog po punomoćniku I. Š., odvjetniku iz Z., IV-tuženika D. d.o.o., zastupanog po punomoćniku B. R., odvjetniku iz I., uz sudjelovanje umješača na strani II-tuženika W. o. V. i. g. d.d. Z., OIB …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu B. & p., radi isplate, odlučujući o reviziji II-tuženika i umješača na strani II-tuženika protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-388/2021-3 od 8. lipnja 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6146/2010 od 14. prosinca 2020., ispravljena rješenjem toga suda poslovni broj P-6146/2010 od 18. prosinca 2020., u sjednici održanoj 31. siječnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              I. Prihvaća se revizija II-tuženika i umješača na strani II-tuženika, te se u odnosu na tog tuženika ukidaju presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi i presuda Općinskog suda u Splitu broj P-6146/2010 od 14. prosinca 2020., ispravljena rješenjem toga suda broj P-6146/2010 od 18. prosinca 2020., i to u odnosu na tužitelje A. V. i M. D., u dijelu u kojem je prihvaćen njihov tužbeni zahtjev za naknadu štete za iznos od 105.000,00 kuna (odnosno 13.935,85 eura prema fiksnom tečaju 1:7,53450), s dosuđenim zateznim kamatama na te iznose, (preko 225.000,00 pa do iznosa od  330.000,00 kuna), te u dijelu u kojem je tužiteljima A. V., M. D., M. V.1, K. V. i M. V.2 na preinačeni iznos na ime naknade za duševne boli zbog smrti bliske osobe dosuđene zatezne kamate i prije izvršene preinake (do izvršene preinake), kao i u dijelu kojim je odlučeno o troškovima postupka, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1. 1. Prvostupanjskom presudom u točki 1. izreke II-tuženik S. d.o.o. je obvezan u roku od 15 dana, isplatiti svakom od tužitelja, iznos od po 330.000,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja počevši od 14. prosinca 2010. pa do isplate, dok je tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, u iznosu od po 20.000,00 kn svakom od tuženika, više od dosuđenog, kao i u dijelu zakonskih zateznih kamata od 12. studenog 2009. do 14. prosinca 2010. odbijen kao neosnovan.

 

1. 2. U točki 2. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu svih tužitelja u odnosu na I-tuženika H. a. d.o.o. iznosa od po 330.000,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja počevši od 12. studenog 2009. pa do isplate.

 

1. 3. U točki 3. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja M. V.3 za solidarnu isplatu iznosa od 350.000,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 12. studenog 2009. pa do isplate.

 

1. 4. U točki 4. izreke odbijen je zahtjev I-tužiteljice za solidarnu isplatu iznosa od 33.000,00 kn na ime grobnice, nadgrobnog spomenika, karmina, svete mise s zakonskim zateznim kamatama počevši od 19. studenog 2009. do isplate.

 

1. 5. U točki 5. izreke odbijen je zahtjev tužitelja M. V.1, A. V., K. V. i M. V.2 za solidarnu isplatu, na ime izgubljenog uzdržavanja, iznosa od po 800,00 kn mjesečno, sveukupno 3.200,00 kn, time da su obroke dospjele do pravomoćnosti presude dužni platiti u roku od 15 dana s kamatama po stopi u skladu sa Zakonom, počevši od dospijeća svakog pojedinog anuiteta do isplate, a oni koji budu dospijevali ubuduće svakog prvog, a najkasnije petog u mjesecu

 

1. 6. U točki 6. izreke naloženo je II-tuženiku naknaditi tužiteljima M. V.1, A. V., K. V., M. V.2 i M. D. parnični trošak u iznosu od 402.742,00 kuna u roku od 15 dana.

 

1. 7. U točki 7. izreke obvezani su tužitelji naknaditi I-tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kuna u roku od 15 dana, dok je u preostalom dijelu, u iznosu od 600,00 kuna više od dosuđenoga, zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

1. 8. U točki 8. izreke naloženo je II-tuženiku naknaditi umješaču na strani II- tuženika V. i. g. d.d. Z. parnični trošak u iznosu od 137.212,50 kuna u roku od 15 dana, dok je u preostalom dijelu, u iznosu od 6.125,00 kuna, zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

2. 1. Drugostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijena je žalba II-tuženika i umješača na strani II-tuženika kao neosnovane i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanim točkama 1., 2., 3., 4 ., 5. i 7. izreke presude.

 

2. 2. U točki II. izreke, žalbe tužitelja, II-tuženika i umješača su djelomično odbijene, a djelomično prihvaćene te je preinačeno rješenje o troškovima sadržano u točkama 6. i 8. pobijane presude i nalaženo II-tuženiku naknaditi tužiteljima M. V.1, A. V., K. V., M. V.2 i M. D. parnični trošak u iznosu od 306.900,00 kuna, u roku od 15 dana, tužitelji su odbijeni s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška, te je odbijen zahtjev umješača za naknadu troškova parničnog postupka.

 

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 2391/2022-2 od 8. lipnja 2022. dopustio II-tuženiku i umješaču na strani II-tuženika podnošenje revizije protiv presude u odnosu na pitanja:

 

              ''1. Može li se smatrati djetetom koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja sin od 24 godine koji je završio školovanje i za kojeg postoji dokaz o ostvarivanju dohotka i kćerka koja je udana a sve u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđenje visine pravične naknade štete prihvaćenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. broj SU-1331-VI/02 i 1372-11/02.

 

              2. Od kada teče kamata na preinačeni dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na neimovinsku štetu?''.

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude u dosuđujućem dijelu kojim je tužiteljima A. V., pok. S. i M. D., rođenoj V., pok.S., dosuđen iznos naknade štete u iznosu od 330.000,00 kn, a za sve preko iznosa od 225.000,00 kn, i u dijelu kojim je na navedeni iznos naknade štete dosuđena zatezna kamata počevši od 14.prosinca 2022. do isplate, reviziju su, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), podnijeli II-tuženik i umješač na strani II-tuženika i to zbog pravnih pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlažu da ovaj sud preinači drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ili da se u tom dijelu ukinu obje presude i predmet vrati na ponovno suđenje, kao i da im se nadoknade troškovi postupka, uključujući i trošak revizije.

 

5. Na revizije nije odgovoreno.

 

6. Revizije su osnovane.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete uslijed smrti na radu S. V., (radnika V-tuženika D. d.o.o.) supruge tužiteljice M. V.1, njegove djece A. V., K. V., M. D. rođ. V., i majke S. V., M. V.2, koji su i njim živjeli u trajnijoj zajednici života.

 

7. U revizijskoj fazi postupka sporno je može li se smatrati djetetom koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja sin od 24 godine, koji je završio školovanje i za kojeg postoji dokaz o ostvarivanju dohotka i kćerka koja je udana, te od kada teče kamata na preinačeni dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na neimovinsku štetu.

 

8. Tužitelji su tužbom od 14. prosinca 2010. s osnove naknade štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe, za svakog tužitelja zatražili po 220.000,00 kn, uz zatezne kamate od 12. studenoga 2009. (dan štetnog događaja), te su podneskom od 16. srpnja 2020., iz navedenog osnova, za svakog tužitelja zatražili iznos od po 350.000,00 kn, uz zatezne kamate od 12. studenoga 2009.

 

9. Prvostupanjskom presudom koja je potvrđena citiranom Presudom Županijskog Suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, s osnova naknade za duševne boli zbog smrti bliske osobe, svakom od tužitelja je dosuđeno 330.000,00 kn, uz zatezne kamate koje na tako dosuđene iznose teku od 14. prosinca 2010. do isplate.

 

10. Povodom revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP-a revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a). U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 2. ZPP-a).

 

11. Podnoseći revizije zbog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena II-tuženik i umješač na strani II-tuženika ukazuju na postojanje revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 1101. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO).

 

12. Osnovana je tvrdnja revidenata su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su s osnove naknade štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe, svakom od tužitelja dosudili 330.000,00 kn, uz zatezne kamate koje na tako dosuđene iznose teku od 14. prosinca 2010. do isplate. 

 

13. U odluci ovoga suda broj Rev-1900/2017-2 od 5. rujna 2017., izneseno je pravno shvaćanje prema kojem "Pravo na uzdržavanje dok dijete ne navrši dvadeset šest godina predviđeno je za poseban slučaj: ako punoljetno dijete "redovito i uredno ispunjava svoje obveze" - a ipak do navršene dvadeset šeste godine (zbog određenih razloga, a u svakom slučaju takvih da bi ga u tome opravdavali - i da se ne bi mogli pripisati njegovoj krivnji) ne završi obrazovanje...pravo na uzdržavanje ne može se priznati punoljetnom djetetu koje vlastitim propustom nije iskoristilo zakonom predviđenu mogućnost ("pruženu mu priliku") da ga ostvari, onome koji nije "redovito i uredno ispunjavao svoje obveze" i bio odgovoran i ozbiljan i u odnosu na tu obvezu i prema roditeljima - i za to imao razloge koji bi ga opravdavali, odnosno onome koji pravo na obrazovanje (s obvezom roditelja da mu ovo omogući) nije u punoljetnosti koristio korektno ili savjesno - prema prirodi pravnog standarda "redovitog i urednog ispunjavanja obveze".

 

14. Osnovano stoga revidenti navode da su tijekom dokaznog postupka tužitelji u spis, između ostalog, dostavili Izvod iz matične knjige rođenih za A. V., iz kojeg je vidljivo da je on sin pok. S. V., rođen …, sada star …, a u vrijeme nezgode (dana …) star … godine, da su tužitelji, radi oslobađanja od plaćanja sudskih pristojbi, u spis dostavili i Potvrdu o imovnom stanju za A. V. iz koje proizlazi da je po zanimanju instalater, te da ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada. Uz to su u spis dostavili i izvod iz matične knjige rođenih za M. D., rođenu V. iz koje je vidljivo da je ona kći pok. S. V., rođena …., sada stara … godina, a u vrijeme nezgode stara … godina, a isto tako i da je …, odnosno … godina prije štetnog događaja, sklopila brak s J. D., te da ima prebivalište na adresi koja nije podudarna s posljednjim prebivalištem pok. S. V..

 

15. 1. Prema Orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete, prihvaćenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH 29. studenog 2002. broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, zbog smrti roditelja pravi se razlika u visini naknade koja se može dosuditi djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja i djetetu, pri čemu je visina novčane naknade za dijete koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja viša od one za dijete (za duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika za slučaj smrti roditelja djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja pripada naknada u iznosu od 220.000,00 kn, a djetetu koji nije na skrbi 150.000,00 kn.), a koji iznosi su na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., izmijenjeni na način da su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., povećani u novčanim jedinicama (kune) za 50%.

 

16. S obzirom na navedeno potrebno je, za pravilnu primjenu materijalnog prava prilikom dosuđivanja navedene naknade, utvrditi jesu li tužitelj A. V. i tužiteljica M. D. djeca koja se nalaze na odgoju i skrbi kod roditelja i posljedično tome je li pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je tužitelju A. V. i tužiteljici M. D. priznata novčana naknada od po 330.000,00, koja se priznaje djeci koja se nalaze na odgoju i skrbi kod roditelja.

 

17. Ovaj sud, s obzirom na shvaćanje revizijskog suda izneseno u naprijed citiranoj odluci, prihvaća pravilnim shvaćanje revidenata prema kojem je zakonski priznat stupanj povezanosti između djece i roditelja uređen Obiteljskim zakonom (''Narodne novine'', broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07, čl. 119.-120 - dalje: OBZ), a tim odredbama propisano je da su roditelji dužni skrbiti o djetetu do punoljetnosti, a nakon što dijete napuni 18 godina samo ako se redovno školuje, a i tada, najviše godinu dana nakon završetka školovanja, a najdulje do navršene 26 godine života. Prema odredbama OBZ-a roditeljska skrb o djetetu prestaje sklapanjem braka djeteta i zapošljavanjem djeteta. Zakonski priznat stupanj povezanosti između roditelja i djeteta koje je pod roditeljskom skrbi nije identičan stupnju povezanosti između roditelja i djeteta koje je izvan roditeljske skrbi. To stoga jer dijete koje je pod roditeljskom skrbi, osim boli koju trpi zbog smrti roditelja, osjeća nesigurnost, strah od budućnosti i strah za vlastitu egzistenciju, jer je izgubilo roditelja koji mu je u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba bio oslonac i koji je bio dužan skrbiti o njemu. S druge strane, dijete koje je sklopilo brak, po prirodi stvari nalazi oslonac u supružniku, a manje se oslanja na roditelje, kao i dijete koje privređuje i svojim radom osigurava vlastitu egzistenciju. Stoga djeca neosporno spadaju u krug osoba kojima pripada pravo na naknadu nematerijalne štete zbog smrti roditelja, ali visina štete koja se nadoknađuje djetetu o kojem je preminuli skrbio kao roditelj ne može biti ista kao i visina štete koja se nadoknađuje djetetu koje je s preminulim imalo blizak odnos, ali nije bilo egzistencijalno ovisno od preminulog. Pri tome treba voditi računa da visinu nadoknade u svakom pojedinom slučaju (koja može biti manja, a i viša od naknade koja je utvrđena Orijentacijskim kriterijima) treba prosuđivati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja.

 

18. Stoga, odgovor na prvo naznačeno pitanje glasi:

 

              Ne može  se smatrati djetetom koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja sin od 24 godine koji je završio školovanje i za kojeg postoji dokaz o ostvarivanju dohotka i kćerka koja je udana.

 

19. Osnovano revidenti navode i da tužiteljima, na utvrđenu naknadu za duševne boli zbog smrti bliske osobe, pripada pravo na zatezne kamate, ali od dana kada je podnesen zahtjev za tu naknadu štete zbog općeg obveznopravnog pravila o dospijeću naknade za nematerijalnu štetu, koja dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva za njezinu naknadu, a i zbog općeg pravila da dužnik ne može pasti u kašnjenje s isplatom obveze za koju nije znao, te da su sudovi, u konkretnom slučaju, pogrešno primijenili materijalno pravo kada su tužiteljima, na naknadu za duševne boli zbog smrti bliske osobe, po preinačenom/povišenom tužbenom zahtjevu dosudili zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe 14. listopada 2010., jer tužiteljima za taj preinačeni, odnosno povišeni tužbeni zahtjev pripada zatezna kamata od dana kada je tužbeni zahtjev povišen, u ovom slučaju 16. srpnja 2020., a ne od dana podnošenja tužbe, (tako i u Rev-1133/2021, od 14.prosinca 2021. Rev-550/14, od 18.studenoga 2015. i dr.

 

20. Stoga, odgovor na drugo naznačeno pitanje glasi:

 

              Oštećeni ima pravo na zateznu kamatu na dosuđeni mu iznos naknade štete od dana postavljanja odštetnog zahtjeva, a u slučaju da je, tijekom postupka, odnosno nakon podnošenja tužbe zahtjev povisio, zatezne kamate za povišeni iznos može tražiti tek od dana kada je tako povišeni (preinačeni) tužbeni zahtjev postavio.

 

21. U ovom slučaju je zbog pogrešnog pravnog pristupa izostala ocjena nižestupanjskih sudova o tome mogu li se tužitelji A. V. i tužiteljica M. D., s obzirom na navedene okolnosti iznesene u reviziji, a na temelju kojih je ovaj sud izrazio navedeno shvaćanje, smatrati djecom koja se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja, te s obzirom na to da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava izostala ocjena odlučnih činjenica zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude u odnosu na te tužitelje, te je valjalo u odnosu na njih prihvatiti reviziju, ukinuti djelomično presude prvostupanjskog i drugostupanjskog suda u odnosu na dosuđenu im naknadu preko iznosa od 220.000,00 kuna, kao i u odnosu na dosuđenu kamatu tužiteljima A. V., tužiteljicama M. D., M. V.1, K. V. i M. V.2, na dosuđeni iznos na ime naknade za duševne boli zbog smrti bliske osobe od 14. prosinca 2010., te u dijelu kojim je odlučeno o troškovima postupka i predmet u tom dijelu vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, na temelju odredbe 395. st. 2. ZPP-a.

 

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

 

Zagreb, 31. siječnja 2023.