1

Poslovni broj: 47 Gž Ob-18/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž Ob-18/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vande Senta članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. M., OIB: …, iz Z., kojeg zastupa punomoćnica E. K., odvjetnica u Z., protiv tuženice A. M.1, OIB: …, iz Z., koju zastupaju punomoćnice S. B. J. i M. R., odvjetnice u Z., radi izmjene odluke o osobnim odnosima, uz sudjelovanje mlt. D. M., OIB: …, i mlt. A. M.2, OIB: …, koje zastupa posebni skrbnik P. V., dipl. pravnik, zaposlenik Centra za posebno skrbništvo, Z., odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-741/2020-72 od 2. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. siječnja 2023.

 

r i j e š i o j e

 

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-741/2020-72 od 2. prosinca 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

 

Obrazloženje

 

1.               Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»I. Mijenja se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2- 353/15 od 9. veljače 2017. u točki V. izreke, tako da će se osobni odnosi mlt. D. M., OIB: …, i mlt. A. M.2, OIB: …, s ocem I. M., OIB: …, održavati po dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane:

-  svaki drugi vikend od petka od 19 sati do nedjelje do 20 sati;

-  utorkom i četvrtkom nakon završetka nastave do 20 sati;

-  tijekom ljetnih praznika nakon završetka školske godine 15 dana te 15 dana prije početka školske godine;

-  tijekom zimskih praznika 7 dana;

-  tijekom uskršnjih praznika 4 dana;

-  naizmjenično svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik od 10 do 19 sati, a koji ne ulaze u školske praznike.

 

II. Odbija se tuženica sa zahtjevom da sud donese presudu prema kojoj će mlt. djeca osobne odnose s tužiteljem ostvarivati svaki utorak i četvrtak od 15 do 18 sati, svaku drugu subotu od 11 do 18 sati, svaki drugi državni praznik ili vjerski blagdan  koji ne ulazi u školske praznike od 11 do 18 sati, 5 dana zimskih praznika i dva puta po 5 dana ljetnih praznika u dva dijela - prvi dio u srpnju, a drugi u dio u kolovozu, time da će tužitelj mlt. djecu preuzimati na adresi stanovanja s majkom te ih nakon ostvarivanja osobnih odnosa vraćati na adresu njihova stanovanja s majkom, kao neosnovanim.

 

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.“

 

2.               Protiv ove presude žalbu je podnijela tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3.               Žalba tuženice je osnovana.

 

4.               Prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP) koji se na odgovarajući način primjenjuje na temelju odredbe čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“  broj: 103/15, 98/19  47/2020 - dalje: ObZ), drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

5.               Predmet ovog postupka je promjena odluke o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. D. M. i mlt. A. M.2 s ocem, ovdje tužiteljem I. M.

 

6.               U postupku pred prvostupanjskim sudom u bitnome je utvrđeno:

-       da je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2-353/15 od 9. veljače 2017. razveden brak stranaka te je odlučeno, između ostaloga, da će zajednička djeca stranaka mlt. D. M., rođen … 2011. i mlt. A. M.2, rođen … 2013. živjeti s majkom A. M.1, a susreti i druženja djece s ocem I. M. će se održavati:

   svaki radni dan od 15.00 do 17.00 ili 18.00 sati,

   svaki drugi vikend od petka u 15.00 sati do subote u 15.00 sati ili prema dogovoru roditelja,

   svaki drugi državni praznik ili vjerski blagdan koji je neradni dan u RH,

   5 dana zimskih praznika i

   10 dana ljetnih praznika koje će provoditi u dva dijela – prvi dio tijekom srpnja, a drugi dio tijekom kolovoza po pet dana,

-       da su djeca u razgovoru s posebnom skrbnicom iskazala da kod oca ne bi htjeli spavati,

-       da djeca nakon škole imaju sportske treninge i tečaj engleskog jezika,

-       da je tuženik nezaposlen te povremeno igra rukomet u Hrvatskoj i inozemstvu, a ljeti radi kao skiper na jedrilicama i katamaranima,

-       da je kod majke prisutno odbijanje suglasnosti za normaliziranjem bivanja djece s ocem,

-       da kod oca nisu prisutni znakovi/simptomi koji bi upućivali na tendenciju bilo kakvom poremećaju iz psihijatrijskog klasifikacijskog sustava,

-       da je Centar za socijalnu skrb 5. svibnja 2022. dostavio konačan prijedlog o ostvarivanju osobnih odnosa tužitelja s djecom.

 

7.               Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je, prihvaćajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka dr. P. J., psihijatra i V. Š., psihologinje, kao i konačni prijedlog Centra za socijalnu skrb o opsegu ostvarivanja osobnih odnosa tužitelja s djecom, prihvatio tužbeni zahtjev da se izmjeni ostvarivanje osobnih odnosa djece i tužitelja na način kako je to predložio tužitelj, dok je zahtjev tuženice za promjenu ostvarivanja tih odnosa odbio.

 

8.               U odnosu na žalbene navode u točki 4. žalbe kojim tuženica ističe da je predložila donošenje privremene mjere sadržaja kao u podnesku od 11. rujna 2022. te u podnesku od 18. prosinca 2022., a o kojem prvostupanjski sud nije odlučio, valja odgovoriti da spisu ne prileži podnesak tuženice od 11. rujna 2022. kao ni podnesak od 18. prosinca 2022., slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi da okolnost da sud nije odlučio o prijedlogu tuženice „ukazuje na paušalnost i nezakonitost osporavane presude“.

 

9.               Ovaj postupak radi izmjene pravomoćne presude od 9. veljače 2017. u dijelu kojim je odlučeno o ostvarivanju osobnih odnosa tužitelja s mlt. D. i mlt. A., pokrenut je podnošenjem tužbe 10. srpnja 2018., a glavna rasprava je zaključena 19. listopada 2022., pri čemu tužitelj traži povećanje opsega osobnih odnosa, dok tuženica predlaže da se taj opseg smanji, pa je za pravilno rješenje spora odlučno utvrditi i ocijeniti:

- jesu li se u vrijeme zaključenja glavne rasprave promijenile okolnosti koje se tiču ostvarivanja osobnih odnosa tužitelja s djecom u odnosu na ranije donesenu presudu od 9. veljače 2017. te

- je li promjena ostvarivanja odnosa određenih ranijom odlukom u najboljem interesu djece.

 

9.1.              U tom smislu valja poći od zakonskih odredbi:

- čl. 409. st. 2. ObZ prema kojoj u postupku u kojem se odlučuje, između ostalog, o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem, sud nije vezan zahtjevima stranaka,

- čl. 416. ObZ prema kojoj će sud prije donošenja odluke o osobnim odnosima djeteta s roditeljem:

1. omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, sukladno odredbama ovoga Zakona

2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i

3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka (st.1.), te će prema st. 2., u tom postupku sud posebno cijeniti:

1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i

2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem,

- čl. 5. st. 2. ObZ prema kojem dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.

 

10.          Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, u okviru žalbenih razloga kao i po službenoj dužnosti, utvrdio da je u pobijanoj presudi počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

 

11.          Tuženica je odgovoru na tužbu i tijekom postupka isticala, a ponavlja i u žalbi, da u odnosu na presudu kojom je odlučeno o ostvarivanju osobnih odnosa tužitelja s mlt. D. i mlt. A., ne postoje bitne nove promijenjene okolnosti.

 

11.1.              Nije sporno da su u odnosu na raniju odluku, mlt. D. i mlt. A. stariji 5 godina i da obojica pohađaju osnovnu školu, što je promijenjena okolnost u odnosu na raniju presudu, ali koja okolnost sama za sebe ne znači da je nužno promijeniti ranije određene susrete i druženje, osobito ako se ima u vidu da su tom presudom susreti i druženje oca s djecom bili određeni svakodnevno tijekom radnog dijela tjedan od 15.00 do 17.00, odnosno 18.00 sati, svaki drugi vikend od petka u 15.00 sati do subote u 15.00 sati ili prema dogovoru roditelja, kao i svaki drugi državni praznik ili vjerski blagdan koji je neradni dan u RH, te 5 dana zimskih praznika i 10 dana ljetnih praznika koje će provoditi u dva dijela – prvi dio tijekom srpnja, a drugi dio tijekom kolovoza po pet dana, pa je i bez obzira na okolnost da djeca sada pohađaju školu, i dalje moguće ostvarivanje osobnih odnosa tako navedenom dinamikom.

 

11.2.              Tužitelj u tužbi ukazuje da djeca imaju sportske aktivnosti u vrijeme kada su određeni susreti i druženje djece s njim, pa da je on time uskraćen za ostvarivanje osobnih odnosa s djecom, dok je tuženica tijekom postupka isticala da tužitelj nije redovito ostvarivao s djecom susrete i druženje u opsegu kako je to bilo određeno ranijom presudom zbog čega smatra da opseg određenih susreta i druženja ne treba povećavati.

 

11.3.              Iz stanja spisa proizlazi da djeca pohađaju nastavu u sklopu dnevnog boravka koji traje do 15.30 te da su za vrijeme ranijom presudom određenih svakodnevnih susreta tijekom tjedna s ocem, imala sportske aktivnosti tri puta tjedno u trajanju od jednog sata, što ukazuje da je bez obzira na treninge tri puta tjedno, prema ranijoj odluci postojalo vrijeme koje je otac mogao provoditi s djecom. Pri tome prvostupanjski sud nije utvrđivao ni razmotrio na koji način je tužitelj provodio to ostalo vrijeme, pa se u tom dijelu, a obzirom na citiranu odredbu čl. 416. st.1. toč.2. ObZ, prvostupanjska presuda ne može ispitati.

 

11.4              Nadalje, obzirom na obaveze tužitelja koji igra povremeno rukomet u klubovima tijekom tjedna odnosno vikenda, a tijekom ljeta se bavi nautičkom djelatnošću, u kontekstu mogućnosti ostvarivanja osobnih odnosa prema ranijoj presudi, a tužitelj traži povećavanje opsega susreta i druženja, prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge o odlučnoj činjenici je li tužitelj redovito ostvarivao susrete i druženje s djecom sukladno ranijoj presudi i je li u mogućnosti ostvarivati osobne odnose u povećanom obimu, a sve obzirom na to da suprotno tvrdi tuženica koja je dostavila u spis prepisku između stranaka putem mobitela o učestalosti susreta djece s ocem prema ranijoj odluci, i što sud, donoseći pobijanu presudu nije ni razmotrio niti ocijenio, a što tuženica osnovano ističe u žalbi.

 

12.          Osnovano tuženica u žalbi ističe da sud nije dao razloge u dijelu koji se odnosi na izraženo mišljenje djece da ne žele prespavati kod oca.

 

12.1.              Naime, odredbom čl. 360. ObZ predviđeno je da će sud djetetu mlađem od 14 godina omogućiti izraziti svoje mišljenje u postupcima u kojima se odlučuje o osobnim i imovinskim pravima i interesima djeteta putem posebnog skrbnika ili druge stručne osobe, i premda mišljenje djeteta nije obvezujuće za sud, već se isto može ili ne može uvažiti obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, prvostupanjski sud o izraženom mišljenju djece nije naveo nikakve razloge, zbog čega prvostupanjska presuda u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

 

13.          Imajući u vidu odredbe Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93 i 20/97) kao i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17), prvostupanjski sud općenito navodeći u obrazloženju pobijane presude da je prijedlog Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju osobnih odnosa djece s ocem u najboljem interesu mlt. djece stranaka, a bez razjašnjenja odlučnih činjenica na koje mu je naprijed ukazano vezano za ostvarivanje susreta i druženja prema ranijoj presudi, nije dao jasne razloge o tome je li pobijana odluka, utemeljena na prijedlogu Centra za socijalnu skrb, u najboljem interesu mlt. D. i mlt. A.

 

13.1.              Pojam „najbolji interes djeteta“ odnosi se na pravo djeteta da interes djeteta bude procijenjen i da ima prednost kada se razmatraju različiti interesi u konkretnoj situaciji, da u tumačenju zakonskih odredbi tumačenje bude u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta i da prilikom donošenja odluka koje se odnose na dijete mora biti uzeto u obzir mogući pozitivan ili negativan utjecaj odluke na dijete na koje se odluka odnosi. Što je „najbolji interes djeteta“ potrebno je utvrditi i ocijeniti u svakom pojedinom slučaju, a što je u konkretnom slučaju izostalo, zbog čega prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

 

14.          U okolnostima konkretnog slučaja kada oba roditelja imaju roditeljske kapacitete, ali da kod stranaka u obavljanju roditeljskih uloga izostaje kvalitetna komunikacija i međusobno povjerenje, stranke kao roditelji u potpunosti gube iz vida dobrobit njihove djece da rastu uz prisutnost oba roditelja i da djeca, u skladu sa životnom situacijom u kojoj roditelji ne žive zajedno, moraju imati sa svakim roditeljem kvalitetan odnos koji ne smije biti narušen međusobnim odnosom roditelja, jer je to preduvjet za odgoj stabilne, odgovorne i emocionalno zdrave osobe.

 

14.1.              Pri tome tužitelj, ističući da djeca u vrijeme kada su određeni susreti s ocem imaju trening zbog čega se skraćuje vrijeme predviđeno za ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s ocem te inzistirajući da se i zbog toga poveća obim susreta i druženja, ne uočava da je važnija kvaliteta provedenog vremena od kvantitete vremena koje prema presudi treba provoditi s djecom.

 

14.2.              S druge strane tuženica, majka s kojom djeca žive, suprotstavljanjem da djeca prespavaju kod oca sprječava normaliziranje osobnih odnosa djece i oca, opravdavajući svoj stav strahom od, po njezinoj procjeni i osobnom iskustvu, agresivnog ponašanja tužitelja te ističući njegovu negativnu osobnost, propušta uvidjeti da takvim oponiranjem može dovesti do neželjenih učinaka kako u socijalnom tako i psihološkom razvoju djece.

 

15.          Ovdje valja dodati da niti jedna sudska odluka ne može predvidjeti sve životne situacije prilikom ostvarivanja susreta i druženja roditelja i djeteta, pa je u tom smislu radi provedbe osobnih odnosa u cilju zaštite djetetovih interesa i dobrobiti, nužan dogovor roditelja, pri čemu se takav dogovor mora temeljiti na činjenici da je najbolji interes djeteta da ostvaruje odnose sa svakim roditeljem i da dijete bude lišeno bilo kakvog animoziteta jednog roditelja prema drugom, zbog čega oba roditelja moraju konstantno raditi na sebi (otac u vezi svojih reakcija prema djeci koje bi se mogle ocijeniti neprimjerenim te posljedično tome i kao njegov neadekvatan odgoj djece, a majka u prevladavanju svojih emocionalnih izazova vezanih za proces individualizacije djece od majke) i ulagati dodatni trud i angažman u prevladavanju međusobnog neskladnog odnosa, a sve u cilju dobrobiti njihove djece kao i daljnjeg cjelokupnog pozitivnog razvoja oba djeteta.

 

16.          Kako je slijedom navedenog utvrđeno da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te je utvrđeno da prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP), valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

 

17.          Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki III. izreke.

 

18.          U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti utvrđenu bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će pažljivo ocijeniti sve okolnosti konkretnog slučaja na koje mu je  ukazano ovim rješenjem kao i razmotriti i utvrditi sve odlučne činjenice pri čemu se prvostupanjskom sudu ukazuje na njegovu dužnost iz čl. 417. st. 1. ObZ da upozori roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa roditelja s djetetom od posebne važnosti za djetetovu dobrobit, zatim da potiče roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku medijacije, te ukoliko takav sporazum izostane, vodi računa u konkretnom slučaju o vremenskim mogućnostima tužitelja kao roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djecom, a što sve je izostalo u postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku. Nakon što postupi kako mu je ukazano, prvostupanjski sud će biti u mogućnosti pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti zahtjeva za promjenu ranije odluke o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. D. i mlt. A. s tužiteljem kao i o troškovima postupka i za svoju odluku dati jasne i dostatne razloge.

 

U Zagrebu, 31. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

                                                                                                 Marijan Vugić, v.r.