- 1 -

Broj: Ppž-7604/2022.

Broj: Ppž-7604/2022.

                                                   R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                                          R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene Lj. Š. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. i članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19.), odlučujući o žalbama ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave osječko-baranjske, I. policijske postaje Osijek s Ispostavom Čepin, i okrivljene Lj. Š., podnesenima protiv presude Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp-1737/2022. od 28. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. siječnja 2023.

r i j e š i o   j e

           I.              Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja - Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave osječko-baranjske, I. policijske postaje Osijek s Ispostavom Čepin, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. 

              II.              Žalba okrivljene Lj. Š. je bespredmetna.

Obrazloženje

1.              Pobijanom presudom, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.) okrivljena Lj. Š. je oslobođena od optužbe zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. i članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanih u izreci.

1.1.              Nadalje, istom presudom je određeno da, na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2.              Protiv presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu smatrajući, u bitnom, da je prvostupanjski sud pogrešno odlučio okrivljenicu osloboditi od optužbe na temelju odrebe iz članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, smatrajući da je ipak sud trebao, kako zbog navoda iz činjeničnog opisa, tako i zbog priloga uz optužni prijedlog, pa i činjenice da je okrivljenica višestruko kažnjavana zbog obiteljskog nasilja, provesti postupak i tijekom postupka ispraviti eventualne nedostatke optužnog prijedloga. Podnositelj žalbe predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu te provesti postupak.

3.              Žalba ovlaštenog tužitelja je osnovana, a žalba okrivljenice je bespredmetna.

4.              Rješavajući predmet, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe ovlaštenog tužitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio relevantne činjenice o kojima ovisi pravilna primjena materijalnog prava.  

              5.              U pobijanoj presudi, prvostupanjski sud navodi da djela koja se okrivljenici stavljaju na teret nisu po propisu prekršaj jer iz činjeničnog opisa, sadržanog u optužnom prijedlogu, ne proizlaze konstitutivni elementi koji čine zakonsko obilježje istih. Sud obrazlaže da u činjeničnom opisu nije navedeno vrijeme trajanja, niti vrijeme izvršnosti zaštitne mjere, koji podaci predstavljaju konstitutivne elemente terećenog prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Nadalje, u pobijanoj presudi se obrazlaže da cjelokupni činjenični opis, za koji se okrivljenica tereti, u sebi sadrži radnju kršenja zaštitne mjere, odnosno, da radnje opisane u činjeničnom opisu predstavljaju način na koji je okrivljenica mogla prekršiti izrečenu zaštitnu mjeru, pa time sud smatra da zbog toga nisu ispunjena niti zakonska obilježja prekršaja kažnjivog po članku 22. stavku 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer da se sve opisane radnje okrivljenice odnose na kršenje predmetne pravomoćne zaštitne mjere.

              6.              Uvidom u činjenični opis sadržan u predmetnom optužnom prijedlogu, vidljivo je da je tužitelj okrivljenici na teret stavio dva prekršaja, odnosno da se okrivljenica tereti da bi jednom radnjom počinila dva prekršaja – prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i prekršaj iz članka 22. stavka 2. istog Zakona, a ne, kako prvostupanjski sud navodi, da bi opisana postupanja okrivljenice predstavljala samo prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.  Okrivljenici se činjeničnim opisom, sadržanim u optužnom prijedlogu, stavlja na teret idealni stjecaj prekršaja i to oblik konsumpcije pri čemu prekršaj iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na način kako je taj prekršaj opisan, u sebi, u konkretnom slučaju, uključuje i izvršenje prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kao prateće djelo, koje je kao takvo u vrijednosnom smislu, u potpunosti obuhvaćeno prekršajem iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

              6.1.              Ako se činjenični opis iz predmetnog optuženja promatra na taj način, tada, i u slučaju manjkavosti u odnosu na prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kako je to prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pravilno utvrdio, i dalje postoji optužba za prekršaj iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na temelju koje sud može nastaviti sa vođenjem postupka bez donošenja odluke po osnovi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona.

              7.              Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje kako činjenični opis djela za prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji mora sadržavati precizno sadržano vremensko razdoblje u kojem se ta zaštitna mjera primjenjuje. Samo navođenje da je zaštitna mjera izrečena pravomoćnom presudom nije dovoljno za postojanje bića spomenutog prekršaja jer svaka zaštitna mjera se izriče na određeno vrijeme, te nakon isteka vremena na koje je izrečena prestaje proizvoditi pravne učinke, pa činjenica da odluka kojom je izrečena jest pravomoćna, ne uključuje u sebi nedvojbeno činjenicu da je zaštitna mjera na snazi.

              7.1.              Međutim, budući da se u slučaju idelanog stjecaja – konsumpcije, počinitelj kažnjava samo za jedno djelo, tj. za ono glavno djelo kojim je obuhvaćeno prethodno, prateće ili naknadno djelo, to bi za konkretan slučaj značilo da bi okrivljenicu, u slučaju utvrđenja njezine krivnje, trebalo proglasiti krivom za prekršaj iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u odnosu na koji prekršaj se u činjeničnom opisu ne nalaze nikakvi nedostaci, odnosno na čije postojanje nije od utjecaja nepostojanje prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

              8.              To znači da je prvostupanjski sud, u konkretnom slučaju, i nakon što je pravilno zaključio da je optužni prijedlog manjkav u odnosu na prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, imao svaku osnovu za daljnje vođenje postupka po takvom optužnom prijedlogu i to za prekršaj iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Slijedom navedenog, odluka prvostupanjskog suda da na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona donese oslobađajuću presudu, nije pravilna.

              9.              U odnosu na žalbu koju je podnijela okrivljenica, navodi se kako je ta žalba, uslijed odluke pod točkom I. ovog rješenja, bespredmetna.

10.              Imajući u vidu naprijed navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, provesti postupak te na pravilan način utvrditi sve činjenice relevantne za pravilnu i zakonitu odluku.

              11.              Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

              Zagreb, 31. siječnja 2023.

  Zapisničarka                                                                   Predsjednica vijeća

    Martina Bastić, v. r.                                                         Ivanka Mašić, v.r.             

  Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.