Poslovni broj 20 Gž Ovr-287/2022-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 20 Gž Ovr-287/2022-3

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Skerlev, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja P. b. Z. d.d., iz Z., OIB …, zastupanog po punomoćnicima Z. V. i H. Ž., odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V. & V. iz V., protiv I-ovršenice I. V., OIB …, II-ovršenika K. V., OIB … i III-ovršenice mldb. S. V., OIB …, zastupane po majci i zakonskoj zastupnici I. V. OIB …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovrv-368/2022-2 od 11. veljače 2022., dana 31. siječnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja P. b. Z. d.d. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovrv-368/2022-2 od 11. veljače 2022..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačen je prijedlog za ovrhu od 3. veljače 2022. podnesen javnom bilježniku I. K. iz Č.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu ZPP), koja se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 21 st. 1 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - u daljnjem tekstu OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja, da u ponovljenom postupku donese rješenje o ovrsi, sve uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. U ovom ovršnom predmetu je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga, koji glasi na ime D. V., dok su kao ovršenici u ovom ovršnom predmetu je označeni I. V., K. V. i mldb. S. V. Uz prijedlog za ovrhu dostavljeno je i Rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog D. V. poslovni broj O-826/19-10 od 9. kolovoza 2021., iz kojeg proizlazi da su I. V., K. V. i mldb. S. V. zakonski nasljednici iza pokojnog D. V.

5. Sud prvog stupnja temelji svoju odluku na zaključku da rješenje o nasljeđivanju nije pravni osnov temeljem kojeg ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika. To iz razloga, što je u vjerodostojnoj ispravi kao dužnik naznačen pokojni D. V., pa se ovrha ne može odrediti protiv nasljednika dužnika, već ovrhovoditelj može u parničnom postupku ostvariti svoje pravo protiv nasljednika dužnika.

6. Prema čl. 32 st. 1 OZ, ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Prema st. 2 istoga članka, odredba st. 1 toga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

7. Međutim, obzirom da je prijedlog za ovrhu podnesen na temelju vjerodostojne isprave, nema mjesta primjeni čl. 32 st. 2 OZ, odnosno nema mogućnosti prijenosa obveze, pa je prijedlog za ovrhu trebalo odbiti, a ne odbaciti kako je to učinio prvostupanjski sud.

8. Naime, donošenjem rješenja o nasljeđivanju ovršenici nisu automatski postali ugovornom stranom Ugovora o kreditu sklopljenog između ovrhovoditelja i njihovog prednika, pa da bi time u cijelosti preuzeli njegove obveze po kreditu i da bi ih ovrhovoditelj mogao voditi kao dužnike po Ugovoru o kreditu u svojim poslovnim knjigama. Zbog toga ovrhovoditelj ne može protiv ovršenika pokrenuti ovršni postupak podnošenjem prijedloga za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave – ovjerenog izvoda iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja, već mora u posebnom parničnom postupku dokazati osnovu i visinu svoje tražbine prema ovršenicima te nakon eventualnog dobivanja ovršne isprave pokrenuti protiv njih ovršni postupak na temelju ovršne isprave.

9. Stoga, iako je navedeni prijedlog za ovrhu trebao odbiti, time što je navedeni prijedlog odbacio, sud prvog stupnja nije doveo ovrhovoditelja u nepovoljniji položaj, slijedom čega je, sukladno odredbama čl. 380 toč. 2 ZPP, u vezi s čl. 21 st. 1 OZ, žalbu ovrhovoditelja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

U Zagrebu 31. siječnja 2023.

       Sudac:

Vesna Skerlev, v.r.