28. Kmp-57/2021-14

 

             

 

 

 

    

Republika Hrvatska              28. Kmp-57/2021-14

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000  Osijek

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

              Općinski sud u Osijeku, po sucu za mladež Marini Bušbaher Oberkirš, kao sucu pojedincu, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Z. K., zbog kaznenog djela iz članka 271.stavka 1.Kaznenoga zakona (NN broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u nastavku KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-166/2018 od 22.listopada 2018., izmijenjene 25.siječnja 2023., nakon zaključene rasprave održane u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku I. B., okrivljenika Z. K. i branitelja okrivljenika S. M., odvjetnika iz O., 30.siječnja 2023. objavio je, a 25.siječnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

              I. Na temelju članka 453.točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08),

 

okrivljeni Z. K., …….

 

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

              da bi

 

 

              u razdoblju od 14.travnja 2018. do 18.travnja 2018., u N., K. T. 10, u ugostiteljskom objektu ''Š'', s ciljem da ostvari nepripadni kredit na samoposlužnom terminalnu za klađenje – kladomatu, vlasništvo trgovačkog društva G. S. d.o.o. Z., znajući da nakon otvaranja predmetnog kladomata za koji ima ključ, promjene ispisane trake i resetiranja kladomata mora zatvoriti vrata kladomata na kojima se nalazi otvor za ubacivanje novca kako bi kladomat ubačeni novac kroz otvor za ubacivanje novca nakon skeniranja i evidentiranja novca kao kredita na kladomatu pohranio u ladicu za prihvat ubačenog novca za koju nema ključ, spomenuta vrata kladomata na kojima se nalazi otvor za ubacivanje novca ostavio otvorena te potom višekratno ubacivao novac kroz otvor za ubacivanje novca, koji novac je kladomat skenirao i evidentirao kao kredit, dok je novac fizički uzimao nedozvoljavajući da se isti pohrani u ladici za prihvat ubačenog novca, čime si je pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 5.436,00 kuna, na štetu trgovačkog društva G. S. d.o.o. Z.,

 

              II. dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist ometao rad računalnog sustava i na taj način prouzročio štetu drugome,

 

              pa da je time počinio kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – računalnom prijevarom, opisano i kažnjivo po članku 271.stavku 1. KZ/11.

 

              III. Na temelju članka 149.stavka 1.ZKP/08, troškovi kaznenog postupka u odnosu na ovo kazneno djelo padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

Obrazloženje 

 

             

              1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-166/2018 od 22.listopada 2018., izmijenjene 25.siječnja 2023.optužen je okrivljeni Z. K. da je počini počinio kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – računalnom prijevarom, opisano i kažnjivo po članku 271.stavku 1. KZ/11.

 

              2. Pozvan da se očituje da li se smatra krivim za kazneno djelo iz optužbe okrivljeni Z. K. je izjavio da se ne smatra krivim.

 

              3. U svojoj obrani Z. K. naveo je da nije kriv i da je imao bianco zadužnicu kojom je garantirao za bilo kakav nestali novac, te mu to sigurno nije bilo u interesu. Do tog ključa je mogao doći bilo tko u lokalu. Mogao se ključ kopirati. Njemu je bio cilj jedino da zaradi od tog kladomata, a nije bio prisutan kada su utvrdili manjak novca.              

 

              3.1.Na raspravi 12.siječnja 2023. okrivljeni Z. K. branio se suglasno.

 

4. U tijeku dokaznog postupka pročitani su iskazi svjedoka A. R., P. J., K. Z. i vještaka D. B.. Sud je pročitao i pregled transakcija kladomata, dokumentaciju ''G S'', te nalaz i mišljenje informatičkog vještaka D. B..

 

5. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

 

              6. Svjedok K. Z. je naveo da njegova firma G. S. više nema potraživanja prema okrivljeniku, jer su se naplatili u cijelosti putem zadužnice okrivljenika, tako da je on taj dug namirio. Vlasnik lokala, odnosno okrivljenik imao je ključ kladomata od jednih vrata. Kolega i on su trebali napraviti pražnjenje tog kladomoata i tada su uočili manjak novca u istom, mada se sada ne sjeća točno iznosa.  Moglo se na tom kladomatu ubaciti novce i onda se na tim transakcijama vidjelo da je novac ubačen i otvoren, a onda tek zatvoren. Nije uobičajeno da samo vlasnik upravlja tim kladomatima koje su postavljali u lokalima, već je to radilo i osoblje lokala. Sjeća se u tom objektu ''Š'' u kojem je okrivljenik bio vlasnik, je osim njega radila i neka djevojka. Taj kolega s kojim je zajedno utvrdio manjak, bio je tehničar odnosno zaposlenik G.. Tada kada su utvrdili taj manjak okrivljenik nije bio prisutan, a bila je ta djevojka. Sjeća se da ga je zvao na telefon, ali se nije javljao, misli da ga je zvala i ta djevojka. Naveo je da je tada odlučio da će izvaditi taj kladomat i još je pitao za televizor, a televizora nije bilo. Što se tiče eventualnog manjka novca u kladomatu, ovo bio prvi i jedini slučaj, osigurani su zadužnicom koju potpisuje vlasnik lokala, te su se u ovom slučaju tako i naplatiti. Vlasnici lokala imaju zaradu u nekom postotku, a misli da su u konkretnom slučaju  i isplatili okrivljeniku. Reset kladomata i mijenjanje traka su radili vlasnici. Prilikom sklapanja ugovora o najmu kladomata, ključeve daju vlasniku lokala i njemu objašnjavaju sve u vezi kladomata. Kada su vrata uređaja zatvorena, tada je otvor za umetanje novca fizički spojen s ladicom, te novac pada izravno u nju, međutim s ključem kojeg posjeduje vlasnik lokala moguće je otvoriti vrata, a da i za to vrijeme terminal za klađenje i dalje bude aktivan, te je moguće vršiti klađenje i ubacivati novac kroz otvor na vratima, kako bi se isti evidentirao kao uplaćen, a budući su vrata uređaja otvorena, novac ne bi padao u zaključanu ladicu, već nakon što bi prošao kroz čitač bi pao na pod, ili bi ga osoba koja ga je stavila u otvor s unutarnje strane ponovno uzela. Svjedok je naveo da su putem njihovih terminala utvrdili da je uređaj otvoren, a da je aktivan.

 

              7. Svjedok A. R. je naveo da je u kritično vrijeme bio poslovođa u ugostiteljskom objektu Š. i sjeća se uređaja tvrtke G. koji je tamo bio, to je bio uređaj za kladionicu. Uređaj je imao dvoja vrata, a oni su imali pristup gornjoj ladici s papirima. Vrata su uvijek bila zaključana i jedna i druga vrata. Novac se nalazi u donjoj ladici i od te donje ladice nije imao ključ. Ključ od gornje ladice koji je imao lokot je stajao je u ladici šanka, ili u čaši na šanku. Tom ključu su imali pristup svi njihovi djelatnici. Objekt je imao tri kata, a ta kladionica je bila na nekih 3-4 metra od šanka. Uvijek je lokal imao dosta posla, pogotovo vikendom kada je sve popunjeno. Vikendom kada je najveća gužva, znalo ih je biti desetak djelatnika, uključujući sve djelatnike koji su tamo radili.  Najmanje dva konobara su tada radila. Događalo bi se i da je šank ostajao prazan, jer su svi konobari nosili piće. Što se tiče tog kladomata pravio se obračun na način da bi dolazio netko iz kladionice i zvali su onda njega ili gazdu. Sjeća se kada je utvrđen manjak od strane kladionice, da nije nitko zvan, ni gazda ni on. Nitko nije bio posebno zadužen za taj kladomat, već bilo tko od djelatnika je znao promijeniti papire ili slično.

 

              8. Svjedok P. J. je navela da, a što se tiče objekta Š. u kojem je radila, isti je veći kafić na kat, gore je veći prostor nego dolje. Kladomat se nalazio između šanka i stolova negdje na sredini. Što se tiče vikenda, tada je bilo puno ljudi u kafiću, ona je radila uvijek prve smjene, a morala je posluživati i gore i dolje. Znalo se događati i da nema konobara za šankom odnosno da svi poslužuju. Njoj ništa nije bilo dostupno na tom kladomatu i ništa nije mogla otvoriti, a okrivljenik je isplaćivao novce onome tko dobije. Misli da je bio jedan ključ za taj kladomat, ali ne zna točno gdje je stajao, odnosno gdje se nalazio. Sjeća se da su iz G. došli i otvorili aparat prije nego što je okrivljenik došao i kada je on došao, onda su rekli da nema novaca.  Nitko od djelatnika lokala nije nadzirao, niti kontrolirao to njihovo otvaranje i brojanje novaca. Kada je okr. došao, djelatnici G. su još bili u lokalu, a od djelatnika je bila samo ona. Poznaje osobu pod imenom A. R., a koji je znao nekada odraditi prvu smjenu. Nije joj poznato da bi on ikada mijenjao ispisne trake tog uređaja, resetirao ga i sl. Nije vidjela ni da bi itko drugi od djelatnika to radio.

 

              9. Provedeno je i informatičko vještačenje po vještaku D. B. koji je utvrdio da je identificirani kladomat ''Metalni kabinet OrangeMax-Germania, QW-170615-OI'' kojeg je Elas metalexpert export-import d.o.o. B. P. 61 b, 78000 B. L., B. i H. prodala ''bez programa'' G. S. d.o.o., R. c ..,. Kladomat u radu memorira transakcije/događaje što se vidi u ''Pregledu transakcija  kladomata za UM- Našice-caffe bar Špica''. Iz tehničkog lista Elas vještak prepoznaje da kladomat sadrži električne prekidače i ventilatore što implicira da radi na električnu energiju. Iz ''Uputstva o radu na kladomatu za osoblje caffe barova'' od G. S. vještak doznaje da kladomat izrađuje ''obračun vlasniku kladomata''. S obzirom na navedeno vještak zaključuje da se kladomat smatra računalnim sustavom, pošto u sebi sadrži funkcionalno električno računalo (koje skuplja, memorira, obrađuje i prikazuje informacije). Po pitanju konkretnog načina ometanja tj. zlo korištenja predmetnog sustava vještak vlastito iskustvo sa sličnim sustavima (automati za igre na sreću, naplatu i sl.) uspoređuje opise: iz spisa st.66 ''…ili na drugi način spriječio da novci padnu u donji dio kladomata odnosno u metalnu posudu s novcem'', ''…otvorivši vrata uređaja na taj način odmaknuo otvor za ubacivanje novčanica, ujedno i čitač novčanica, koji se nalazi na vratima od ladice koja je predviđena za prihvat ubačenog novca koja se nalazi u unutrašnjosti uređaja, a potom ubacivao novac u otvor na vratima za novčanice, kojom prilikom je uređaj evidentirao primljene uplate…'' stranica 4 spisa. Iz istoga vještak zaključuje da je sadržaj spremnika novčanica nedostupan prilikom otvaranja ladice, ali put kojim novčanica prolazi do ladice za pohrane jest dostupan. Što odgovara velikom broju sličnih uređaja u upotrebi. Nedostatak u dizajnu je što su dopuštene uplate dok je isti put dostupan, odnosno moguće je novčanicu prihvatiti rukom, skrenuti pomoću nekog kartona, tkanine i sl. kako novčanica ne bi završila u spremniku novčanica koje nisu dostupne kad se otvori ladica za zamjenu papira. Vještak može jedino zaključiti kako to nije nedostatak u dizajnu, pošto ključ za ladicu za izmjenu dobiva isključivo okrivljeni koji za primljene novce odgovara bianco zadužnicom tj. nije u interesu da iste novce otuđi. Problem s istim dizajnom je nastao što je okrivljeni ključ za pristup ladici prepustio djelatnicima i s tim je izazvao niz događaja zbog kojih sada ne može direktno identificirati počinitelja djela, pošto po ključu više ne prepoznaju tko je u kojem trenutku otvarao ladicu za papir. Kladomat ''Metalni kabinet OrangeMax-Germania, QW170615-OI'' iz spisa je računalni sustav. Rad računalnog sustava je ometan, fizičkim ometanjem puta prolaska novčanica između ulaza na kućištu kladomata i zaključane ladice za spremanje novčanica.

 

              10. Ispitan na 4.listopada 2022. vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, te na upit da li predmetni kladomat uopće evidentira uplate dok mu je otvorena gornja ladica za ispisne trake, naveo je da po zapisima iz spisa zabilježena je situacija gdje su vršene uplate dok je otvorena gornja ladica, stoga je odgovor potvrdan. Na upit da li je moguće ometati rad računalnog sustava i evidentirati lažne uplate i dok je zatvorena gornja ladica za ispisne trake, naveo je da postoji mogućnost blokiranja fizičkog puta novčanice dok je zatvorena ladica, ali iz spisa ne može utvrditi da li se to dogodilo u konkretnom slučaju.

 

11. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, te uspoređujući ih s materijalnom obranom okrivljenog Z. K., ovaj sud drži da nije sa sigurnošću utvrđeno, a niti dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo u vrijeme i na način kako je to opisano u optužnici.

 

12. Naime, okrivljenika se tereti da postupao s namjerom i ciljem da sebi pripravi protupravnu imovinsku korist, a na način kako se to u izreci presude opisuje.

 

              13. Sud je prihvatio obranu okrivljenika, u kojoj isti poriče počinjenje terećenog kaznenog djela, obzirom da iz cjelokupnog dokaznog postupka se ne može sa sigurnošću utvrditi da je baš okrivljenik osoba koja je počinila terećeno kazneno djelo. Nesporno je tijekom postupka utvrđeno da je ključ za pristup ladici spornog kladomata bio dostupan, ako okrivljeniku, tako i ostalim djelatnicima ugostiteljskog objekta "Š", te se nikako na nedvojben način ne može tvrditi da je upravo okrivljenik taj koji je ovo kazneno djelo počinio. Ovo štoviše, jer po mišljenju suda, okrivljenik nema nikakav motiv da bi tako nešto uopće i učinio, naprotiv, isti ima svijest o postojanju zadužnice iz koje se TD G. po objektivnoj odgovornosti, u slučaju bilo kakvog manjka na kladomatu, može izravno naplatiti od okrivljenika. Ovo se u konačnici i dogodilo, jer je i sam predstavnik TD G. K. Z., a čiji iskaz prihvatio kao istinit, potvrdio da su se u cijelosti naplatili putem zadužnice od okrivljenika, odnosno da je on u cijelosti namirio dug. Stoga sud smatra da je okrivljenik osoba koja ima najmanje interesa  i motiva počiniti ovakvo kazneno djelo.

             

              14. Sam vještak informatičke struke je također potvrdio da je ključ za  pristup spornom kladomatu bio dostupan svim djelatnicima u lokalu. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka D. B., obzirom je isti dan u skladu sa visokim pravilima struke, a na nalaz nije bilo niti primjedbi.

 

              15. Sud je prihvatio i iskaze svjedoka A. R. i P. J. koji nisu imali nikakvih neposrednih saznanja o konkretnim događajima, ali su jasno potvrdili da je ključ od bankomata bio u šanku dostupan, kako okrivljeniku, tako i svim ostalim djelatnicima lokala.

 

              16. Slijedom svega naprijed navedenog, sud smatra da tijekom dokaznog postupka nije na neutvrđen način  dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako ga se tereti optužbom, odnosno niti jednim dokazom to nije dokazano, pa ga je sud, temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08, oslobodio od optužbe za terećeno kazneno djelo.

 

              17. Budući da je sud okrivljenog Z. K. oslobodio od optužbe, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, a temeljem odredbe čl. 149.st.1.ZKP/08.

 

              18.Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci presude.

 

Osijek, 30.siječnja 2023.

                                                                                                               

              Sudac za mladež

                                                                                                   Marina Bušbaher Oberkirš

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravu na žalbu:

              Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka Županijskom sudu u Zagrebu.

 

 

Dostaviti:             

1. ODO Osijek na broj KMP-DO-166/2018
2. okr. Z. K.
3. branitelj okr. S. M., odvjetnik iz O.